LATEST
  • SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
  • VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
  • SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA…
  • DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Životna sredina Otpad
1,363 views 13 min 0 Comment

KOMPOSTIRANJE ZA POČETNIKE

Admin - December 24, 2020

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Prikupljanje biljnih otpadaka iz procesa biljne proizvodnje ili tokom pripremanja hrane i prerada – do nove upotrebne vrednosti, nije neko novo otkriće. Svako ko je imao iskustvo života na selu ili bar u kući, oprobao se u tome ili je bar video kako su to drugi radili. Zanimljivo je da za kompostiranje nije čak ni neophodno da imate dvorište ili baštu.

ŠTA JE KOMPOSTIRANJE?

Jasno je da kompostiranje nije ništa novo jer se u organskoj proizvodnji kompost vrlo dugo i često koristi. Zapravo, kompostiranje je, objašnjeno jezikom hemijskih procesa, aerobno razlaganje organske materije koje se dešava i bez čovekovog učešća tokom kruženja u prirodi, procesima raspadanja i razlaganja. Kompostiranjem mi samo smanjujemo svoj dug prema prirodi od koje uzimamo svake godine sve više.

U zavisnosti od materijala koji su baza za kompostiranje, razlikujemo više vrsta komposta: kompostni stajnjak, glistenjak, kompost od biljnog industrijskog otpada, gradskog zelenog otpada, a najčešće je baštenski kompost, nastao od zdravog organskog otpada iz domaćinstva, restorana i sl. Kompost, gotovi proizvod procesa kompostiranja, služi kao đubrivo, i kao materijal za zastiranje zemljišta a u prirodi na mestu nastajanja je sastavni deo zemljišnih slojeva.

Pored toga što kompostiranjem regulišemo količinu biljnog otpada, ono rešava još jedan krupan problem. Naime, deponije na kojima završava velika količina organskog otpada, veliki su proizvođači metana i drugih gasova staklene bašte. Metan je višestruko moćniji od CO2. I upravo je on uzrok samozapaljivanja deponija, posebno tokom letnjih meseci, kada se i inače razvijaju visoke temperature.

KAKO NAPRAVITI SVOJ KOMPOST?

Najbolje je to raditi u dvorištu ili bašti. Osnovne materijale već tu imamo – lišće, suvu travu i biljne ostatke tokom procesa proizvodnje, grančice, često i piljevinu; zeleni deo tj. otpad iz kuhinje. Dovoljno je ograditi deo u dvorištu, gde već postoji i zemlja i mikroorganizmi neophodni u ovoj preradi jedne hranljive vrednosti u drugu. Malo “zahtevnija“ je situacija ako nemate dvorište a želite da kompostirate u stanu ili na balkonu. Predrasuda od koje ljudi često polaze je da kompostiranje zahteva veliki prostor i da je kompostiranje nešto prljavo što jako smrdi. Može se i to desiti, ali to znači da se u procesu potkrala neka greška. Ko radi taj i greši, sve se može popraviti.

Možete krenuti od posude (čak iako imate veći prostor, prosto da biste lakše pratili šta se dešava). Ta posuda je sada vaš komposter u kojem mikroorganizmi razlažu, raspadaju materiju koju mi ubacujemo kombinujući je. Bitno je uočiti razliku između raspadanja, odnosno razlaganja i truljenja. Ako se desi da iz neke potkradene greške vaš materijal počne da truli, onda se može pojaviti i neprijatan miris, odnosno smrad. Kompostiranjem materije se razlažu na sadržaj materija koje inače već imaju i u kombinaciji sa ostalima, dobijaju novu teksturu, sastav i kvalitet. Neka vaša posuda ima 10-30 l. Iako ne podržavam korišćenje plastike, u ovom slučaju je bolje rešenje plastična posuda (sa oznakom da je upotrebljiva za hranu), nego drvena ili metalna, a još bolji izbor je glinena, neka veća saksija ili žardinjera. S obzirom na to da je to aerobni proces, zahteva vazduh odnosno kiseonik, neophodno je otvaranjem rupica omogućiti dotok vazduha. Naravno ne preterivati.

ŠTA SE STAVLJA U KOMPOSTER?

Ben Kerckx /Pixabay

Kao sadržaj komposta ne koristi se kuvana, konzervirana i začinjena hrana, citrusi jer su prepuni fungicida što bi štetilo našim mikroorganizmima, ostaci luka zbog mirisa, lišće nekih drvenastih vrsta (orah i četinari). Korisno je dodavati sitno izmrvljene ljuske od jaja i talog od kafe, ali umereno. Nije štetno dodavati dlake, papirnate maramice i ubruse, papirne slamčice, drvene štapiće za sladoled, štapiće za uši od bambusa, četkice za zube takođe ili krpene materijale od bambusa. Izbegavati dodavanje previše trulog sadržaja jer će poremetiti status mikroorganizama i proces raspadanja pokrenuti u pravcu truljenja, što je za naš kompost nepovoljno.

KAKO SLAGATI SASTOJKE?

Slično sađenju biljaka u posudama, potrebno je napraviti drenažu, zato su najzgodnije grančice, čak i malo deblje. Iako je njima potrebno više vremena za raspadanje, to nije sada problem jer su na dnu i imaju drugačiju funkciju. Mala napomena da i prilikom sadnje u podignutim lejama ili saksijama umesto kamenčića možete koristiti grančice kao drenažu. Raspadanjem ostaje hranljiva materija i prilikom mešanja sadržaja u nekim sledećim presađivanjima ili obradi, nemate problem s kamenčićima ili komadićima opeke. Nakon toga je dobro staviti karton, u komadima, koji će se vremenom raspadati. Zato je dobro da je očišćen od svih delova koji su neraspadajući, kao što su lepljive trake ili neke nalepnice i ostaci lepka.

Privatna arhiva

Kvalitet komposta zavisi od sastava i odnosa materijala koji unosimo i slažemo. Materijal se deli na zeleni materijal (kuhinjiski organski otpad), koji sadrži dosta azota, i braon materijal, koji sadrži dosta ugljenika: slama, suvo lišće, karton, hartija, seno, piljevina, krajnja rolna kartona od toalet papira, kesice iz kupovine sitno iseckane. Trudimo se da pratimo odnos koji bi odgovarao nečemu što postoji u prirodi, s obzirom na to da se kompostiranje dobrim delom odvija u prirodi i bez našeg učešća.

Zeleni deo (azot), kuhinjski otpad je praktično gorivo za kompost. Jako je bitan odnos ova dva materijala. U principu, treba da bude više braon materija (suvog i drvenastog), od zelenog. Kada slažemo kompostne slojeve, prvo ređamo braon materijale, pa zelene ostatke, i tako naizmenično. Ovo je ujedno dobra prilika da sačuvamo i na ovaj način recikliramo i materijale kao što su kutije, kartoni, ubrusi, papirne kese i sve ono što smo do tada bacali u kantu za otpatke.

Svaki put kad složimo sloj zelenog materijala iz kuhinje, potrebno je prekriti slojem braon materijala. Tako ćemo sprečiti sakupljanje muva, pored ostalog a samim tim sprečiti ostale posledice kojima se naš kompost može pokvariti. Svaka vrsta materijala dobro je da bude usitnjena, neka vam to postane deo obrade namirnica za pripremu hrane. Kad iseckate sadržaj koji pripremate, iseckajte i ono što odbacujete u komposter. Takođe i braon materijale. Pored svega ovog potrebno je uneti i malo zemlje. Na početku sam spomenula da je u bašti to jednostavnije jer je zemlja već tu. Najbolja bi bila šumska zemlja. Ali ako niste u prilici da odete do šume, dobar je i površinski sloj ispod drveta koje imate u blizini. Taj sloj je nastao razlaganjem, raspadanjem lišća koje je ostalo ispod drveta. Ovaj sastojak sadržaja kompostera je važan jer se tako unose mikroorganizmi, glavni pokretači procesa raspadanja. I nastavak slaganja slojeva sastoji se samo u ponavljanju svega što je urađeno od početka.

Dobro je znati, da povremeno kao sloj treba ubaciti grančice, da bi se gornji slojevi bolje drenirali, dodati novi sloj zemlje takođe. Važno je pratiti i odnos, braon materija treba da je u razmeri 3:1 u odnosu na zelene slojeve. Vlažnost je optimalna oko 50 %, što znači ni previše vlažno a nikako ni osušeno. Posudu je poželjno držati zatvorenom, da se ne zasušuje, niti da se previše vlaži, da ne privlači muve. Takođe, potrebno je slojeve povremeno promešati, u gornjim slojevima, ali tek posle nekog vremena od početka slaganja. Vrlo brzo primetićemo kako se proces dešava a naša gomila sleže i smanjuje volumen ali povećava težinu – jer je redovno dopunjujemo.

PRVI REZULTATI

Posle nekoliko dana, osim što možemo primetiti sleganje slojeva, osetićemo zagrevanje, jednostavno opipavanjem posude, a ako želimo biti sigurni – možemo koristiti neku od sprava za merenje temperature. Temperatura komposta nije poželjno da prelazi 65 stepeni Cejzijusovih da bi se procesi sačuvali na nivou kojim dobijamo kvalitetean kompost. Zato je između ostalog potrebno mešanje. Najpriorodnije je to raditi rukama, odnosno rukavicama. Na taj način najbolje možete osetiti toplinu kompostne mase, osetiti specifični miris (ako se kompost dobro gradi, oseti se miris najpribližnije sličan mirisu šume) i proceniti da li je vlažnost odgovarajuća. Poželjno je imati dve posude, bar, da se sadržaj svežeg materijala ne bi mešao sa već skoro formiranim kompostom. Za nekoliko meseci imaćemo prve rezultate, i kompost koji možemo koristiti za setvu i sadnju na našem balkonu ili u vrtu.

Uživajući u kompostiranju, kasnije ćete više uživati u gajenju svojih biljaka.

Tekst: Majda Adlešić, Ekokoncept Pogon
Foto: Pixabay i Majda Adlešić

NAPOMENA

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zelenim informisanjem do zelene ekonomije“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata u 2020. godini.
Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

Post Views: 3,751
Tags: biljni otpad, kompost, kompostiranje

PREVIOUS

KRUŽNI SISTEM ZA SPAS PLANETE

NEXT

“OREZIVANJE U GLAVU”– ODLOŽENA SMRTNA PRESUDA DRVEĆA
Related Post
August 20, 2018
SOMBOR: PRIORITET – IZGRADNJA REGIONALNE DEPONIJE
October 2, 2019
KAKO SE REŠITI OTPADA IZ OKEANA
UPRAVLJANJE OTPADOM U ZAPADNOJ BAČKOJ
December 19, 2023
UPRAVLJANJE OTPADOM U ZAPADNOJ BAČKOJ
December 20, 2018
SVI RESURSI LIMENKI
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
  • VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
  • SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
  • DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
  • SAZNAJTE! KAKO ZAGAĐENA ŽIVOTNA SREDINA UTIČE NA NAS

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
March 31, 2025
PAMETNI ČUVARI PRIRODE: KAKO AI ŠTITI MOČVARE
October 30, 2024

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved