Monthly Archive 30 Novembra, 2018

ByAdmin

OSMA EMISIJA EKOPOLISA

U današnjoj emisiji prenosimo vam kako je bilo na panel-diskusiji „Utiče li upravljanje otpadom na klimatske promene?” koju je organizovalo Udruženje novinara „Eko vest“ a u okviru projekta „Novinari jačaju svest – životna sredina je prva vest!“. Razgovorom i diskusijom pokušalo odgovoriti na nekoliko važnih pitanja koja se tiču upravljanja otpadom u kontekstu klimatskih promena, kao i koliko su i na koji način ove teme zastupljene u medijima.

Prenele smo i ekološka iskustva iz Kalifornije, koja je inače u poslednjih nekoliko godina doživela pravi ekonomski procvat, zahvaljujući primeni zelene ekonomije. Razgovarale smo o tome šta je sve neophodno da se uradi kako bi se postalo 100 posto “zelena” zemlja i kako zelena ekonomija može postati okosnica privrede.

POSLUŠAJTE OSMU EMISIJU:

ByAdmin

PEĆINCI: ZELENI DINAR SE TROŠI NA DRUGE NAMENE

U opštini Pećinci postoje veoma ozbiljni problemi sa korišćenjem sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne. Prihodi od „ekoloških“ naknada godinama su vrlo visoki, među najvećima u Srbiji, ali su rashodi za aktivnosti zaštite životne sredine toliko niski da se praktično sav iznos prihoda troši na druge namene i potrebe budžeta, a ne na aktivnosti zaštite životne sredine. Veliki problem je i nepostojanje programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine u poslednje četiri godine. Izveštaji o korišćenju sredstava su šturi i nedovoljno transparentni.

PRIHODI OD EKO DINARA

“U periodu 2010-2017. godine bilo je izraženih razlika u iznosima tekućih prihoda Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine opštine Pećinci. U prvoj polovini perioda (2010-2013) iznosi prihoda od naknada bili su prilično ujednačeni, između 7,5 i devet miliona dinara godišnje. Nakon što je republička vlast u septembru 2012. godine ukinula naknadu za vozila na motorni pogon, u 2013. godini opština Pećinci je povećala iznose posebne naknade za zaštitu životne sredine, koju donosi lokalna skupština. Od 2014. godine beleži se izuzetno veliko povećanje iznosa prihoda od ove naknade, tako da po ukupnom iznosu tekućih prihoda, fond opštine Pećinci je u periodu 2014-2017. godine bio jedan od najvećih u Srbiji, između 11. i 14. mesta od 145 opština i gradova. Najveći iznos od 79 miliona dinara beleži se u poslednjoj godini”, objašnjava za portal “Eko vest” Dejan Maksimović. predstavnik Ekološkog centra “Stanište” iz Vršca, koji je uradio detaljnu analizu Budžetskog fonda za zaštitu životne opštine Pećinci.

U tabeli su iznosi tekućih prihoda „ekoloških“ naknada, za period 2010-2017

 

PEĆINCI – tekući prihodi od „ekoloških“ naknada u dinarima
  Naknada za vozila na motorni pogon Naknada za supstance koje oštećuju ozonski omotač i naknada za plastične kese Naknada za emisiju SO2, NO2, praškastih materija i odloženi otpad Posebna naknada za zaštitu i unapređenje životne sredine Ukupno
2010. 1.338.429,00 0 1.515.831,00 5.078.033,00 7.932.293,00
2011. 1.439.317,00 0 441.664,00 5.564.124,00 7.445.105,00
2012. 1.205.364,00 0 0,00 6.383.802,00 7.589.166,00
2013. 1.890,00 0 463.180,00 8.574.214,00 9.039.284,00
2014. 0 1.266.248,00 48.584.543,00 49.850.791,00
2015. 0 2.515.075,00 57.416.680,00 59.931.755,00
2016. 0 1.225.252,00 61.738.125,00 62.963.377,00
2017. 0 0,00 79.175.389,00 79.175.389,00

 

KAKO SE TROŠIO ZELENI NOVAC

Tokom svih osam godina u periodu 2010-2017, opština Pećinci je imala izrazito veće prihode Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine od „eko“ naknada, nego što su bili rashodi kroz Programe korišćenja sredstava ovog fonda. Naročito u drugoj polovini perioda, kada su prihodi značajno porasli, dok su rashodi za aktivnosti na zaštiti životne sredine bili izuzetno niski. Sredstva od naknada gotovo u celosti su trošena na druge potrebe budžeta, a ne za namene za koja su od građana i privrede naplaćena. Tokom perioda prihodi su zbirno iznosili oko 283,9 miliona dinara, a rashodi samo 18,5 miliona dinara.

“Do kraja 2015. godine postojala je zakonska obaveza da se sredstva od naknada za zagađivanje i zaštitu životne sredine namenski troše kroz aktivnosti utvrđene Programom korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine. Zbir prihoda od svih naknada bio je najmanji iznos koji je, u skladu sa zakonom, morao da se potroši u okviru programa Fonda. Ako se u jednoj godini ne utroše sva namenska sredstva, Zakon o budžetskom sistemu je propisivao obavezu prenošenja neutrošenog dela u narednu godinu, za iste namene. Preneta sredstva trebalo je sabrati sa tekućim prihodima od naknada, što čini ukupne (preneti + tekući) prihode za datu godinu. Rashode Budžetskog fonda trebalo je planirati i izvršiti u skladu sa iznosom ukupnih prihoda. Ukoliko bi lokalna samouprava planirala rashode u iznosu tekućih prihoda, to je jasan znak da se neutrošena sredstva ne prenose, već da se koriste nenamenski”, tvrdi Maksimović.

Takva obaveza postojala je do decembra 2015. godine, kada je izmenama Zakona o budžetskom sistemu ukinut namenski karakter prihodima od „ekoloških“ naknada. Od tada, organi vlasti mogu, ne kršeći zakon, „eko“ dinar da troše i na druge namene.

Kada se u prihode uračunaju neutrošena i preneta sredstva, uočava se da iznosi koji su se morali po zakonu prenositi u naredne godine rastu tokom svih osam godina perioda. Sa neutrošenih više od 125 miliona dinara u 2015. godini, opština Pećinci bila je na 8. mestu u Srbiji po iznosu neutrošenih sredstava budžetskog „ekološkog“ fonda, koji se po zakonu morao preneti u 2016. godinu. Da je namenski karakter ovih prihoda ostao na snazi i posle 2015. godine, u opštini Pećinci bilo bi neutrošeno i u 2018. godinu preneto bezmalo 265,5 miliona dinara. Upravo je to iznos koji je, umesto u aktivnosti na zaštiti životne sredine, potrošen za druge namene.
Prikaz iznosa neutrošenih sredstava koji se morao prenositi u narednu godinu dat je u tabeli:

 

Vrsta prihoda i rashoda u dinarima Pećinci
Tekući prihodi od naknada u 2010. godini 7.932.293
Rashodi budžetskog fonda u 2010. godini 4.999.140
Neutrošeno i preneto u 2011. godinu 2.933.153
Tekući prihodi od naknada u 2011. godini 7.445.105
Ukupni prihodi u 2011. godini (preneti + tekući) 10.378.258
Rashodi budžetskog fonda u 2011. godini 1.132.450
Neutrošeno i preneto u 2012. godinu 9.245.808
Tekući prihodi od naknada u 2012. godini 7.589.166
Ukupni prihodi u 2012. godini (preneti + tekući) 16.834.974
Rashodi budžetskog fonda u 2012. godini 5.203.310
Neutrošeno i preneto u 2013. godinu 11.631.664
Tekući prihodi od naknada u 2013. godini 9.039.284
Ukupni prihodi u 2013. godini (preneti + tekući) 20.670.948
Rashodi budžetskog fonda u 2013. godini 614.400
Neutrošeno i preneto u 2014. godinu 20.056.548
Tekući prihodi od naknada u 2014. godini 49.850.791
Ukupni prihodi u 2014. godini (preneti + tekući) 69.907.339
Rashodi budžetskog fonda u 2014. godini 2.344.140
Neutrošeno i preneto u 2015. godinu 67.563.119
Tekući prihodi od naknada u 2015. godini 59.931.755
Ukupni prihodi u 2015. godini (preneti + tekući) 127.494.954
Rashodi budžetskog fonda u 2015. godini 2.344.560
Neutrošeno i preneto u 2016. godinu 125.160.394 0
Tekući prihodi od naknada u 2016. godini 62.963.377 62.963.377
Ukupni prihodi u 2016. godini (preneti + tekući) 188.123.771 62.963.377
Rashodi budžetskog fonda u 2016. godini 0 0
Neutrošeno i preneto u 2017. godinu 188.123.771 0
Tekući prihodi od naknada u 2017. godini 79.175.389 79.175.389
Ukupni prihodi u 2017. godini (preneti + tekući) 267.299.160 79.175.389
Rashodi budžetskog fonda u 2017. godini 1.896.549 1.896.549
Neutrošeno i preneto u 2018. godinu 265.402.611 0

BEZ PROGRAMA

Opština Pećinci nije donela program korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za 2015, 2016, 2017. i 2018. godinu. Međutim, postoje godišnji izveštaji o korišćenju sredstava od „eko“ naknada. U izveštajima za svaku godinu stoji da su sredstva korišćena samo za jednu aktivnost, a to je „čišćenje deponija“, bez drugih aktivnosti i bez ikakvih detalja o kakvim se deponijama radi, gde se nalaze, koja površina je očišćena itd.

Tekst: Milisav Pajević

Foto: /en.wikipedia.org

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zeleno informisanje – životna sredina je prva vest!“ koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

ODRŽANA PANEL DISKUSIJA “UTIČE LI UPRAVLJANJE OTPADOM NA KLIMATSKE PROMENE”

Udruženje novinara „Eko vest“ održalo je u Medija centru Vojvodine u Novom Sadu panel-diskusiju „Utiče li upravljanje otpadom na klimatske promene?“ a koju je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja

Predsednica Udruženja novinara „Eko vest“ i moderatorka Maja Pavlica rekla je da je cilj panel-diskusije da pokuša da odgovori na nekoliko važnih pitanja koja se tiču upravljanja otpadom u kontekstu klimatskih promena o tome kako se odgovorno upravlja otpadom, o sistemu upravljanja čvrstim otpadom, o primeni principa cirkularne ekonomije na lokalnom nivou uvođenjem sistema primarne separacije i smanjenja biodegradabilnog otpada, kao i koliko su i na koji način ove teme zastupljene u medijima.

“Klimatske promene već utiču na poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse, ljudsko zdravlje, biodiverzitet. Najveće gubitke podnela je poljoprivreda, zbog suša kojih je bilo godinama unazad, a posledice nisu manje ni po šumarstvo zbog sve učestalijih požara”, kazao je dr Vladimir Đurđević, profesor sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, i dodao da svako od nas treba da ima svest da se klimatske promene dešavaju i da će njihov uticaj biti još veći u budućnosti, tako da moramo živeti sa njima i dati doprinos kako bi se posledice smanjile.

Dr Goran Vujić, profesor sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, ukazao je na to da upravljanje otpadom predstavlja jednu od ljudskih aktivnosti koja doprinosi emisiji gasova staklene bašte. Taj uticaj u svetu kreće se od 3-5 %, što je slučaj i u našoj zemlji.

“Emisije GHG gasova iz otpada uglavnom se odnose na emsije metana koji nastaje na deponijama. Potrebno je navesti da je destruktivni potencijal metana na ozonski omotač čak 23 puta veći od standardnog uticaja koji vrši CO2. Evaluacijom upravljanja otpadom u Srbiji proračun je da se trenutno emituje 1.600 kt CO2eq. Procene koje su rađene za period do 2050. godine govore da, ukoliko se ne pređe na savremeni način upravljanja otpadom, sa teritorije Srbije će se emitovati čak 29.740 kt više CO2eq emisije nego savremenim načinom upravljanja otpadom. Shodno Parskom sporazumu, Republika Srbija će morati da pronađe dodatna sredstva kako bi ovu emisiju smanjila”, rekao je profesor Vujić.

A kako se upravlja otpadom na lokalu i sa kojim problemima se susreću, na panel-diskusiji konkretne primere za opštinu Vršac predstavio je Dragan Ninković,  pomoćnik direktora za komunalne poslove JKP „Drugi oktobar” i direktor kompanije „Angrokom” iz Vršca.

“U Vršcu smo se opredelili da otpad na svakom reciklažnom ostrvu prikupljamo u dve frakcije, mokru i suvu. Za suvu frakciju postavili smo žute kontejnere, u koje se odvaja plastična, aluminijumska i staklena ambalaža. Staklo i aluminijum su jedini reciklažni materijali koji se mogu milion puta reciklirati i sa aspekta cirkularne ekonomije, oni su vrlo važni”, rekao je Ninković, posebno naglasivši značaj primarne selekcije otpada u svakodnevnom životu.

Aleksandra Božović, urednica u Ekološkoj redakciji Radio-televizije Srbije, Dragana Ratković, urednica radio-emisije “Pod staklenim zvonom” Prvog programa Radio Novog Sada i Milisav Pajević, novinar Magazina EKOlist i Energetskog portala govorili su o svojim iskustvima u svakodnevnom izveštavanju o problemima otpada i sve prisutnijih posledica klimatskih promena.

Foto: Miloš Ćirković
ByAdmin

PRVO OSTRVO NA KOM JE ZABRANJENA KREMA ZA SUNČANJE

U nameri da zaštiti korale pacifička država Palau će uskoro zabraniti mnoge kreme na sunčanje u prodaji.

Predsednik Tomi Remengsau Džunior potpisao je regulativu kojom se po korale toksične kreme za sunčanje zabranjuju od 2020. godine.

Kreme će se oduzimati turistima koji ulaze u zemlju, ali i prodavcima koji će ukoliko ih budu prodavali dobiti kaznu od 1.395 dolara.

“Kazna je pronašla pravu meru između edukacije turista i toga da ih otera“, rekao je predsednik dodajući da su 2017. godine dobili izveštaj koji je pronašao veliki broj hemikalija u jezeru meduza koje je potom bilo zatvoreno više od godinu dana.

Svaka krema za sunčanje koja sadrži desetine hemikalija, uključujući i oksibenzon biće zabranjena.

Presednik ostrvske nacije, koja se nalazi 1,500 kilometara istočno od Filipina istakao je da će „plastični otpad, hemijsko zagađenje, ali i klimatske promene nastaviti da prete njihovom malom raju“.

Inače, ova zabrana dolazi nekoliko meseci nakon što su Havaji najavili da će i oni od 2021. godine zabraniti sve kreme za sunčanje koje u sebi sadrže oksibenzon i ostinoksat kako bi zaštitili korale.

Izvor: b92.net

Foto:  pixabay.com

ByAdmin

BAČKA TOPOLA: BEZ EKO-TAKSI

Prvi koraci ka rešavanju problema zagađenja Krivaje su urađeni, rekao je predsednik Skupštine Bačke Topole Saša Srdić. Za portal „Ekovest“ objašnjava da se očekuje početak gradnje prečistača otpadnih voda.

DOGODINE PREČISTAČ OTPADNIH VODA

“Tokom leta u poseti su nam bili predstavnici Pokrajinske vlade i obećali su da će da podrže projekat izgradnje prečistača za otpadne vode. U planu je izgradnja prečistača vrednog 350 miliona dinara, za koji je dobijena građevinska dozvola i određena lokacija za izgradnju. Očekujem da naredne godine počnemo sa gradnjom prečistača”, objašnjava predsednik Skupštine Bačke Topole Saša Srdić.

Svakako najzanačajniji projekat u oblasti zaštite životne sredine je proglašenje Parka prirode „Bačkotopolske doline“. Skupština opštine Bačka Topola usvojila je 6. aprila 2017. godine Odluku o zaštiti Parka prirode „Bačkotopolske doline“, nakon što je stiglo odobrenje Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine. Ovu odluku pre godinu dana, pozdravili su ribolovci, zaštitari prirode, ekolozi i svi oni koji su u prethodnom periodu upozoravali na krivolov i zagađenje Zobnatičkog jezera, koje se smatra jednim od bisera nekadašnje Panonske nizije. Naš sagovornik dalje objašnjava da već nakon godinu dana, od proglašenja Parka prirode „Bačkotopolske doline“ manje je krivolova, a i više se radi na uređenju okoline samog jezera.

NE NAPLAĆUJU EKO-TAKSU

„Iz ovogodišnjeg budžeta Opštine Bačka Topola izdvojili smo novac i za uređenje jezera. Smatram da je veoma značajno očuvanje jezera, jer je Bačkotopolsko jezero zaštićeno Prirodno područje „Bačkotopolske doline“ i spada u red najčistijih i najlepših jezera u Vojvodini. Očekujemo saglasnost od Pokrajinske vlade na desetogodišnji plan uređenja Bačkotopolske doline“, rekao je Saša Srdić, koji je ranijih godina kao član Gradskog veća zadužen za zaštitu životne sredine pokrenuo nekoliko projekata oko poboljšanja uslova zaštite životne sredine u Bačkoj Topoli.

Srdić navodi da se u Bačkoj Topoli ne naplaćuje ekološka taksta, ali je za projekte zaštite životne sredine izdvojeno nešto više od tri miliona dinara. Za održavanje Parka prirode „Bačkotopolske doline“ izdvojeno je dva miliona dinara, za specijalne usluge 500.000 dinara, za realizaciju i održavanje manifestacije Dan Planete zemlje 180.000 dinara, a za projekte NVO 400.000 dinara.

RAJ ZA ORNITOLOGE

Inače, „Bačkotopolska dolina“ je područje koje je raj za sve ornitologe i ljubitelje ptica, jer od 150 registrovanih vrsta 75 se gnezdi na zaštićenom području, a ostalima služi kao mesto ishrane tokom godine ili za vreme seobe. Među gnezdaricama posebno se ističu vodeni bik, patka njorka, barski petlić i modrovoljka. Značajna je mešovita kolonija mrke čaplje i gaka. Mnoge vrste ovih ptica značajne su u nacionalnim i međunarodnim razmerama. Pored 123 vrste strogo zaštićene u Srbiji, 50 vrsta se nalaze na SPEC listi (vrste značajne za zaštitu u Evropi), a 23 vrste su na spisku Dodatka i Direktive o pticama.

Član Predsedništva Ekološkog društva “Argus” u Bačkoj Topoli Čongor Mikloš za portal „Ekovest“ objašnjava da od kada je proglašena zaštita Parka prirode „Bačkotopolske doline“ stanje se popravilo i da ljudi više pažnje posvećuju zaštiti životne sredine.

„Tokom cele godine obavljali smo istraživanje ptica i biljnog i životinjskog sveta. S obzirom na to da se nalazimo u agrarnoj sredini, zadovoljni smo jer smo uspeli da očuvamo retke biljne vrste zbog kojih je proglašena zaštita „Bačkotopolske doline“. Redovno hranimo ptice i to uglavnom suncokretom. Vodimo decu iz škola da nauče kako da čuvaju biljni i životinjski svet“, rekao je član Predsedništva Ekološkog društva “Argus” u Bačkoj Topoli Čongor Mikloš.

Tekst i foto: Sandra Iršević

NAPOMENA:

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zeleno informisanje – životna sredina je prva vest!“ koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

SEDMA EMISIJA EKOPOLISA

U ovoj emisiji razgovarale smo o prečistaču vode, koji gradovi u Srbiji ga imaju a kad bi trebalo da ga dobije Novi Sad. Kao i koji su njegovi benefiti po životnu sredinu. Razgovarale smo i o aerozagađenju, koliko je prisutno u ovo doba godine, žitelji kojih gradova udišu najzagađeniji vazduh i kako to sve utiže na naše zdravlje. Saznale smo i koliko ljudi od posledica aerozagađenja umre kod nas a koliko u svetu.

U drugom delu emisije govorimo o zoološkom vrtu na Paliću, koji već više od sedam godina, jedini ima prihvatni centar za obolele i napuštene divlje životinje. Do sada je zbrinuto nekoliko desetina najrazličitijih životinjskih vrsta.

POSLUŠAJTE SEDMU EMISIJU:

ByAdmin

SUBOTICA: KUDA IDE EKO-DINAR

Subotica grad na severu Srbije smatra se pionirom kada je u pitanju podizanje ekološke svesti kod građana i realizacija projekata koji se odnose na zaštitu životne sredine. Tokom proteklih deset meseci, u 2018. godini od naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine ostvaren je prihod od oko 80 miliona dinara, rekao je šef Odeljenja za zaštitu životne sredine grada Subotica Žika Reh.

ZA ODGOVORNO UPRAVLJANJE OTPADOM

„Ova suma nije dovoljna da pokrije sve prioritetne programske i projektne aktivnosti iz oblasti zaštite životne sredine u Subotici, tako da se one finansiraju i iz drugih budžetskih izvora, takođe putem Fonda za zaštitu životne sredine. U 2018. godini jedan deo sredstava iskorišćen je za unapređenje upravljanja otpadom i uspostavljanje regionalnog sistema, budući da se privode kraju radovi na završetku Regionalnog centra za upravljanje otpadom, koji se sufinansira iz predpristupnih fondova Evropske unije, ali podrazumeva i učešće Republike Srbije i lokalnih samuprava u određenom procentu. Takođe, u ovoj godini urađena je i sanacija tri divlje deponije. Značajna sredstva su utrošena i na finansiranje eksproprijacije površina u priobalju Palićkog jezera sa ciljem uspostavljanja zaštitnog pojasa (obaveza koja proističe iz Plana za unapređenje ekološkog stanja Palićkog jezera i njegove okoline i pripremnih aktivnosti za Projekat zaštite biodiverziteta jezera Palić i Ludaš koji se realizuje u saradnji sa nemačkom KfW bankom, a čija realizacija je počela ove godine). Naravno tu su i redovne aktivnosti monitoringa životne sredine, koji se obavlja mesečnom dinamikom i čiji se rezultati redovno objavljuju na internet stranicama Grada Subotice, kao i realizacija programa upravljanja zaštićenim područjima koja je proglasio Grad Subotica – Park prirode „Palić“ i Spomenik prirode „Stabla hrasta lužnjaka na Paliću”, objašnjava Žika Reh za portal „Ekovest“.

KOLIKO IZNOSI EKO-TAKSA?

Ekološki dinar predstavlja naplatu naknade za unapređenje i zaštitu životne sredinu, takozvane, ekološke takse, koju plaćaju građani i građanke, kao i firme, a lokalne samouprave su u obavezi da taj novac troše na unapređenje životne sredine. Ekološku taksu ne plaćaju svi isto, jer ona zavisi od kvadrature stana ili kuće, kao i poslovnih prostora.

“Kriterijum za utvrđivanje naknade, prema pomenutoj odluci je površina za korišćenje stambenih i poslovnih zgrada, stanova i poslovnih prostorija za stanovanje, odnosno obavljanje poslovne delatnosti, kao i za korišćenje zemljišta za obavljanje redovne delatnosti. Visina naknade utvrđuje se prema površini nepokretnosti na mesečnom nivou, i to: 1 dinar/m2 za korišćenje stambenih zgrada i stanova, namenjenih i podobnih za stanovanje; 3 dinara/m2 za korišćenje poslovnih zgrada i poslovnih prostorija za obavljanje poslovne delatnosti, dok delatnosti privrednih subjekata; 0,50 dinara/m2 za korišćenje zemljišta za obavljanje redovne delatnosti privrednih subjekata. Građani i pravna lica naknadu plaćaju kvartalno, u skladu sa instrukcijama koje im na kućnu adresu ili adresu sedišta šalje Sekretarijat za lokalnu poresku administraciju”, kaže Reh.

ŠTA SE RADI SA NEUTROŠENIM EKO-DINAROM?!

Žika Reh iz lokalne samouprave objašnjava da se svaki neutrošeni ekološki dinar prenosi u narednu godinu i troši isključivo za projekte životne sredine. Prema njegovim rečima, sredstva od naknade su jedan od izvora prihoda Fonda za zaštitu životne sredine Grada Subotice, a svake godine se pravi program korišćenja sredstava Fonda, na koji saglasnost daje Ministarstvo zaštite životne sredine, a usvaja ga Skupština Grada Subotice.

 

 

„To podrazumeva programe praćenja stanja životne sredine (vode, vazduha, zemljišta i buke), programe upravljanja zaštićenim područjima koje je proglasila lokalna samouprava, aktivnosti na unapređenju sistema upravljanja otpadom, promotivne i edukativne aktivnosti, kao i obaveze koje proizilaze iz akcionih i sanacionih planova iz oblasti zaštite životne sredine”,  kaže Reh.

IZ NVO UGLA

Ekološka aktiviskinja, koja godinama različitim projektima utiče na svest građana, Nataša Đereg iz CEKOR-a kaže za portal “Ekovest” da bi civilni sektor trebalo da prati trošenje ekološkog dinara, učestvuje u donošenju odluka ili kreiranju gradskog budžeta pri raspodeli novca.

“Ove godine u Subotici nismo pratili tok ekološkog dinara, iako bi trebalo. Pratimo na nacionalnom nivou, naročito istraživanja NVO “Stanište” i potpuno ih podrzavamo u tome”, kaže Nataša Đereg iz CEKOR-a.

Sagovornica dalje kaže da bi bilo interesantno tražiti od lokalne samouprave godišnji plan trošenja ekološkog dinara, odnosno Program lokalnog Fonda za zaštitu životne sredine i izveštaj o njegovoj realizaciji, kao i planove za budžet za narednu godinu za ekološke projekte i sam NVO sektor.

Tekst: Sandra Iršević
Foto: Sandra Iršević i Miloš Ćirković

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zeleno informisanje – životna sredina je prva vest!“ koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

DA SE POPLAVE NE PONOVE!

Seminar “Nadzor, predviđanje i razvoj online javnog sistema ranog upozoravanja za obimne padavine i pluvijalne poplave u urbanim oblastima u pograničnom region” u organizaciji Fakulteta tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu održan je  7. novembra 2018. godine u Privrednoj komori Vojvodine.

Moderator konferencije dr Ivana Bajšanski, nakon ceremonije otvaranja i pozdravne reči, pozvala je sve učesnike konferencije da se osvrnu na dosadašnji rad na URBAN PREX projektu i rezultatima koji su postignuti.

Posle toga, u fokusu su bile teme: Pojava pluvijalnih poplava i upravljanje vodama u urbanim sredinama, Mreže padavinskih stanica i sistem njenog funkcionisanja, Digitalne tehnologije u arhitekturi i urbanizmu, Interaktivne tehnologije u simulacijama urbanih poplava i Reprezentacija urbane sredine putem arhitektonske makete. Nakon svih izlaganja, otvorena je diskusija koja je stvorila nove uvide i svakako proširila temu i pružila prostor za razmišljanje i dalje korake u okviru projekta.

I ovaj put je jedna ovakva tema, koja je zanimljiva stručnoj ali i široj populaciji, kako lokalno, tako i regionalno, privukla javnost. Baveći se poplavama i klimatskim promenama, kao temom koja značajno utiče na svakodnevni život svih nas koji radimo i živimo u gradskim sredinama jasno je odakle toliko interesovanje.

U svakom gradu postoji određeni broj kritičknih tačaka na kojima se javljaju takve vrste poplava, nakon intezivnih padavina koje dovode do problema funkcionisanja infrastrukture, saobraćaja, kretanja stanovništva, pa i do ugožavanja života. Ovakav projekat na najbolji mogući način pristupa problemu, a to je postavljanje padavinskih stanica u urbanim sredinama – Novog Sada i Segedina kojim se kreira medotologija prognoze pojave ekstremnih padavina iznad prostora prekograničnog prostora Srbije i Mađarske. Na osnovu toga, omogućava se kreiranje online sistema ranog upozoravanja na pojave ekstremnih padavina i poplava.

Ono što je najvažnije, jeste da je finalni rezultat i cilj ovog projekta nešto što je dostupno javnosti i olakšava situacije do kojih se dođe pri ekstremnim padavinama.

Projekt je sufinansirala Evropske unije, a preko Interreg-IPA CBS Mađarska – Srbija programa.

Tekst i foto: Urban Prex

ByAdmin

KO RECIKLIRA, PROFITIRA!

Skoro svako od nas kod kuće poseduje elektronski ili električni uređaj koji je dotrajao i trebalo bi ga zameniti novim. Međutim, postavlja se pitanje šta uraditi sa starom sirovinom i kako je odložiti na bezbedan način, a time ne zagaditi životnu sredinu u kojoj živimo!?

Tehnomanija kao društveno odgovorna kompanija u saradnji sa E-reciklažom će vam pomoći u tome. Oni su organizovali zamenu starih elektronskeih uređaje za vrednosne vaučere za kupovinu u Tehnmanija prodavnicama.

Ciljevi reciklaže

Osnovni cilj reciklaže je štednja resursa, odnosno materijala koji potiču iz prirode, a ima ih ograničeno. Potrebno je iskoristiti materijal više puta ako je to moguće i time očuvati prirodu iz koje ih uzimamo.

Drugi cilj reciklaže je štednja energije. Nema trošenja energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorevanjem materijala koji se ne recikliraju pa je zato ovo vrlo važna stavka kada je u pitanju odlaganje otpada.

Isto tako važno je zaštititi životnu sredinu od otpadnih materijala koji uništavaju životnu okolinu, a to je ono što se reciklažom može postići.

Pored svih prednosti, recikliranje će podstaći otvaranje novih radnih mesta, jer procesi u reciklaži materijala podrazumevaju ulaganje znanja i rada, što svakako stvara potrebu za novim radnim mestima.

Šta sve može da se reciklira?

Živimo u društvu u kome tehnologija napreduje velikom brzinom. Brzo se unapređuju performanse uređaja pa ih ljudi često menjaju, a sve veći broj njih postaje zastarela oprema koja se ne koristi. Elektronski otpad (EE otpad) predstavlja sve električne uređaje poput računara, televizora, mobilnih telefona, frižidera, a koji više nisu u funkciji i ne mogu da se koriste. Zato odložite zastarelu tehniku na pravo i bezbedno mesto kako bismo zajedničkim snagama doprineli boljoj i zdravijoj okolini koja nas okružuje

Kada i gde mogu da predam otpad na recikliranje?

Prirodi bi trebalo do 1.000 godina da preradi samo jedan bačen stari televizor. Ukoliko pustimo prirodu da sama reši problem recikliranja, onda će joj trebati upravo toliko godina, zato je važno da svako od nas pruži delić napora za lepšu i zdraviju životnu sredinu.

Recikliranje zapravo znači izdvajanje, preradu određenog materijala iz otpada i njegovo ponovno korišćenje, odnosno izradu nekih novih proizvoda iz prvobitnog uređaja.

Ne morate više da odlazite do određenih centara za reciklažu kako biste odložili elektronski i električni otpad jer E-reciklaža vozilo dolazi do vašeg stana direktno. Sve što je potrebno jeste da pozovete 0800 – 085 – 085, zakažete preuzimanje havarisanog uređaja ili više njih. Svakog dana od 9 do 20 sati organizuje se preuzimanje uređaja.

U zavisnoti od vrste uređaja koje predajete E-reciklaži, određuje se vrednost vaučera. Ono što treba da znate jeste da za svaki predati uređaj dobijate jedan vaučer i to na licu mesta u trenutku predaje. Ovlašćeno lice za prikupljanje stare tehnike će odrediti koliko vredi vaša neispravna tehnika i u zavisnosti od procene dati vaučer od 300, 500 ili 1000 dinara koje kasnije možete iskoristiti za kupovinu tehnike u Tehnomanija radnjama.

Pilot projekat „Ko reciklira, profitira“ u saradnji sa E–reciklažom započet je u maju 2017. godine u Nišu, a sada možemo sa radošću da vas obavestimo da je proširen na Beograd i Novi Sad

Izvor: Tehnomanija
Foto:
Pixabay

ByAdmin

BEČ: DECA POSADILA VIŠE OD DESET HILJADA NOVIH STABALA

U Beču su se dosetili kako od malih nogu da uče nove naraštaje o važnosti prirode i ekologije pa se tako svake jeseni u okviru projekta porodičnog pošumljavanja posadi nekoliko hiljada novih stabala drveća.

Ovogodišnja akcija pošumljavanja održala se krajem oktobra u 10. bečkom okrugu Favoriten, a roditeljima i deci u sadnji 10.000 sadnica drveća i grmlja pomogli su radnici bečke Gradske službe za upravljanje šumama i poljoprivrednim površinama.

“Zelene površine čine više od 50 posto gradske površine Beča, što znatno poboljšava kvalitet života u njemu. Raduje me što zelene površine uz pomoć mladih stanovnika i dalje rastu”, kazala je bečki gradski sekretar za ekologiju Ulli Sima.

Projekt se sprovodi još od 1984. godine, a zahvaljujući sadnji novog drveća šumsko se područje Beča svake godine proširi za dodatnih 20.000 metara kvadratnih. Do danas, posađeno je oko 330.000 stabala javora, hrasta, jasena te drugog vrednog drveća, čime je stvoreno 64 hektara nove šume.

Izvor: Djecja posla

Foto:  Freepik.com

ByAdmin

ALARMANTNO! VIŠE OD 90 POSTO STANOVNIŠTVA IZLOŽENO ZAGAĐENOM VAZDUHU

Širom sveta danas, 3. novembra obeležava se Svetski dan čistog vazduha, kao podsetnik da je vazduh za nas uslov života i kao upozorenje na opasnosti usled svakodnevnog prekomernog emitovanja štetnih materija u atmosferu.

Ovaj dan, postavlja pitanje i na koji način možemo da se oslobodimo štetnih materija emitovanih u atmosferu.

U svetu je preko 90 odsto populacije izloženo zagađenom vazduhu, devet od 10 ljudi udiše zagađen vazduh, upozoravaju podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Procena je da čak oko 93 odsto dece mlađe od 15 godina udiše zagađen vazduh. Suspendovane čestice, azot-dioksid i prizemni ozon su zagađujuće materije u vazduhu koje su odgovorne za većinu slučajeva prevremenih smrti.

Po podacima Svetske zdravstvene organizacije, oko 6000 ljudi u Srbiji godišnje umre zbog komplikacija izazvanih zagađenjem vazduha.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, koja vodi nacionalni registar zagađenja, problem sa kvalitetom vazduha imaju skoro sve veće urbane celine u Srbiji.

Najveći izvori zagađenja vazduha u Srbiji su saobraćaj kao mobilni izvor zagađenja, stara vozila na dizel–gorivo, uglavnom zabranjena u zemljama odakle dolaze, loš saobraćajni protok u urbanim celinama, kućna ložišta (mazut, ugalj), termoenergetski sektor i industrija.

Stanje vazduha na teritoriji cele zemlje dodatno devastiraju i sve učestaliji požari izazvani paljenjem strniša.

Ministarstvo zaštite životne sredine je nedavno formiralo i radnu grupu u kojoj su predstavnici ministarstava, stručnih i naučnih institucija i pojedinaca, koja se bavi promišljanjem mera za poboljšanje kvaliteta vazduha.

U dostizanju strateškog cilja čiste i zdrave životne sredine, čist vazduh je u vrhu prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine.

Zamenom energenata, korišćenjem obnovljivih i nezagađujućih izvora energije, selektivnim i manjim korišćenjem automobila, gašenjem individualnih kotlarnica, ali i pošumljavanjem, učinićemo veliku uslugu svom zdravlju i sačuvati brojne živote.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva građane, predstavnike civilnog društva, privrednu, naučnu i stručnu javnost, medije, da se zajednički izborimo za pravo na čist vazduh i pravo na zdrav život nas i naše dece, i svih bića na našoj još uvek prelepoj planeti.

Tekst: Milisav Pajević
Foto: Pixabay