Monthly Archive 14 Maja, 2020

ByAdmin

BUKOVE ŠUME SRBIJE NA UNESKOVOJ LISTI

Bukove šume u okviru nacionalnih parkova “Fruška gora, “Tara” i “Kopaonik” nominovane su za dobra svetske prirodne baštine. Ovo prestižno zvanje uvrstiće i Srbiju sa još 12 evropskih zemalja u sklop prekograničnog dobra “Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.

OČUVANJE EKOSISTEMA BUKOVIH ŠUMA

Čiste i mešovite šume bukve rastu i dominiraju jedino na evoropskom kontinentu. Ujedno je i najznačajniji listopadni šumski ekosistem severne hemisfere, pa je njegova zaštita proritet kako bi se ekosistem bukovih šuma očuvao za buduće generacije.

“Ima više od 100.000 rednih bukovih zastoja na nivou Evrope koji su podeljeni u nekih osamdesetak segmenata. Nalazi se oko 40 zaštićenih prirodnih dobara koja su smeštena u 12 država. U ovom ciklusu nominacija, ušlo je deset novih država, kako bi se te površine pod rednim bukovim zastojima zbog njihovog geno fonda i bio fonda, zbog zaštite za buduće generacije, stavio pod još jedan vid zaštite, odnosno pod okrilje Uneskoa”, navodi Predrag Šumarac, izvršni direktor Nacionalnog parka “Kopaonik.

REZERVAT PRIRODE

Status rezervata prirode u Srbiji prvo su dobile bukove šume, jer su u navedenim nacionalnim parkovima ekosistemi ostali očuveni i netaknuti u prašumskom obliku.

“Uradili smo pripremne radnje 2019. godine oko izbora zastojine, definisanja potrebnih uslova sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i sve one tehničke stvari koje je trebalo da odradimo po preporuci Uneskoa, odnosno njihove Kancelarije za zaštitu prirodne baštine”, dodaje Šumarac.

NOVE MERE ZAŠTITE

“Lokalitet Kozje stene, koji je pod prvim stepenom zaštite i kao takav je do sada podrazumevao posebne tretmane i režime zaštite. U budućnosti, nadamo se, kada kandidatura uspe, to će podrazumevati još neke nove mere zaštite i upravljanja sve u skladu sa nekim međunarodnim i internacionalnim legislativama”, napominje Mirko Dugalić, izvršni direktor za čuvanje zaštićenog područja.

Kako će lokacija biti pod posebnim režimom zaštite, u planu je naseljavanje još životinjskih vrsta koje su nekada obitavale na Kopaoniku.

“Reč je o divokozi na čijoj reprodukciji radimo prethodnih godina. Projekat je, nadam se, u nekoj završnoj fazi, tako da ćemo i sam taj prostor Kozijih stena, koji će ući na ovu listu, obogatiti još jednom plemenitom životinjskom vrstom”, najavljuje Dugalić.

Pre manje od mesec dana, na Kopaoniku je ponovo nastanjen evrospki jelen. Iako su čiste i mešovite bukove šume Koaponika idealno stanište ove životinjske vrste, poslednji put se pominje u radovima Josifa Pančića krajem 19. veka.

Izvor: RTS
Foto: Pixabay

ByAdmin

ZELENA EKONOMIJA ZA RAZVOJ REGIONA

Kada se govori o „zelenim” temama, jedna od glavnih stavki je „zelena ekonomija”. Na prvi pogled, jasno je šta ovaj termin znači, ali slika je mnogo šira. UNEP je definisao „zelenu ekonomiju” kao ekonomiju čiji rezultati dovode do poboljšanja ljudskog blagostanja i socijalne jednakosti, dok značajno smanjuje rizike po životnu sredinu.

ŠTA JE GEAR

Redakcija „Ekolista” realizuje projekat „Zelena ekonomija u funkciji zaštite životne sredine” koji je podržan u okviru regionalnog projekta „GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona (Green Economy for Advanced Region)”. GEAR ima za cilj povećanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, BiH, Severne Makedonije i Albanije u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje, jačanje kapaciteta i promovisanje principa zelene ekonomije.

Glavne aktivnosti uključuju treninge za predstavnike organizacija civilnog društva na temu zelene ekonomije, javnog zastupanja i lobiranja, učešća u donošenju odluka, praćenja javnih politika, upravljanja projektnim ciklusom i slično, upoznavanje sa primerima dobre prakse u zelenoj ekonomiji i zelenom preduzetništvu kroz studijsku posetu EU i prezentacije u ciljnim zemljama, dodelu grantova za organizacije civilnog društva, regionalne konferencije na temu zelene ekonomije i zelenog preduzetništva, izradu studije na temu mogućnosti razvoja zelene ekonomije u ciljnom region itd.

EVROPSKI ZELENI UGOVOR

GEAR realizuje FORS Montenegro iz Crne Gore u partnerstvu sa organizacijama Smart kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podršku iz BiH, EKO Svest iz Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženjem Slap iz Hrvatske. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima za 2016-2017.

U najnovijem, sedmom broju magazina eEkolist, objavljen je nastavak priče koji daje odgovor na pitanje šta je „Evropski zeleni ugovor”. Takođe, predstavljene su aktivnosti NVO organizacija iz Crne Gore koje svojim radom i svojim aktivizmom daju doprinos očuvanju životne sredine i razvoju zelene ekonomije. To su Društvo mladih ekologa „Nikšić”, NVO „Župa u Srcu” i pljevaljska NVO „Da živi selo”.

Ostale objavljene tekstove možete pronaći na linku http://ekolist.org/category/zelena-ekonomija/

Foto: Karsten Wurt