Monthly Archive 22 Septembra, 2020

ByAdmin

ŠTA TREBA DA ZNAMO O KLIMATSKIM PROMENAMA

Klimatske promene izazvaće velike promene širom sveta – porast nivoa mora, manju proizvodnju hrane, kao i izumiranje brojnih životinjskih vrsta. Ujedinjene nacije upozoravaju da svet mora da ograniči porast temperature na manje od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period.

Međutim, naučnici kažu da su za ispunjene tog cilja potrebne „brze, dalekosežne i jedinstvene promene“ u svim aspektima društva. Dakle, koliko je svet topliji i šta svi mi možemo da uradimo u vezi sa tim?

SVE JE TOPLIJE

Svet je trenutno za oko jedan stepen topliji nego što je bio pre perioda industrijalizacije, navode iz Svetske meteorološke organizacije (VMO).

Prosečna temperatura tokom prvih 10 meseci 2018. godine bila je za 0,98 stepena iznad proseka, u odnosu na period od 1850. do 1900. godine. Takođe, dvadesetih najtoplijih godina dogodilo se u poslednje dve decenije. Prve četiri sa tog spiska su u periodu od 2015. do 2018, ističu iz VMO. Ukoliko se taj trend nastavi, temperature bi do 2100. godine mogle da porastu za tri do pet stepena.

Jedan stepen više ne zvuči tako strašno, ali zapravo jeste – ukoliko države ne reaguju, nivo mora će se podići, kao i temperatura okeana i mora, a biće ugroženo i uzgajanje žitarica poput pirinča, kukuruza i pšenice.

REKORDI

Najviše temperature ikada zabeležene su tokom leta 2019. godine u gotovo 400 mesta severne hemisfere. Trećina najviših temperatura bila je u Nemačkoj, koju slede Francuska i Holandija, a rekordi su između 1. maja i 30. avgusta oboreni u 29 zemalja.

Takođe, više od 30 rekorda bilo je u Americi, pokazuju podaci organizacije Berkelej Zemlja (Berkeley Earth), koja se bavi analizom podataka o porastu temperature. U Japanu je 11 ljudi umrlo od letnjeg talasa vrućine, a u 10 zemalja su zabeležene najtopliji dani od kako se vreme meri.

CILJEVI

Ukoliko zemlje ispune sva obećanja iz Pariskog klimatskog sporazuma, svet će i dalje do kraja veka biti topliji za tri stepena. U poslednjih nekoliko godina naučnici su promenili definiciju onoga šta smatraju „bezbednim“ limitom klimatskih promena. Decenijama su smatrali da se porast temperature u svetu mora održati ispod dva stepena do kraja veka, a sada ističu da to mora da bude ispod 1,5 stepena,

NAJVEĆI ZAGAĐIVAČI

Zemlje koje emituju ubedljivo najviše gasova sa efektom staklene bašte su Kina i Amerika, toliko su ubedljive u tome da čine 40 odsto ukupnog zagađenja, pokazuju podaci iz 2017. godine.

Ekološka politika Amerike se čak pogoršala pod Trampovom administracijom, koja je započela proces povlačenja SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma. Tramp navodi da sporazum iz 2015. godine ugrožava američku ekonomiju i radnike.

NAJUGROŽENIJI

Gotovo svi gradovi – 95 odsto njih – koji se suočavaju sa ekstremnim klimatskim rizicima, nalaze se u Africi ili Aziji, navode iz kompanije Verisk Mejplkroft (Verisk Maplecroft).

Najugroženiji su gradovi koji brzo rastu, kao i megagradovi poput Lagosa u Nigeriji i Kinšase u Kongu.

ARTIČKI LED JE U OPASNOSTI

Količina arktičkog leda je znatno opala u poslednjih nekoliko godina, a najniža tačka dostignuta je 2012. godine. Leda je sve manje već decenijama, a topljenje je ubrzano početkom dvehiljaditih.

Arktički okean mogao bi da već 2050. godine tokom leta potpuno ostane bez leda, ukoliko emisije štetnih gasova ne budu ograničene, navode iz Komiteta za reviziju zaštite životne sredine britanskog parlamenta.

PREPORUKE

Iako su države te koje moraju da iniciraju velike promene i pojedinci mogu da odigraju veliku ulogu u tome. Naučnici kažu da svi treba da promene način života kako bismo svi izbegli značajne klimatske promene.

  • Preporuke su da treba:
  • Kupovati manje mesa, mleka, sira i putera.
  • Jesti lokalnu i sezonsku hranu i bacati manje hrane.
  • Voziti električne automobile, hodati ili voziti bicikle.
  • Ići vozom i autobusom, umesto avionom.
  • Umesto odlaska na poslovna putovanja, organizovati video-konferencije.
  • Sušiti veš prirodnim putem, ne u mašini za sušenje.
  • Uraditi izolaciju kuće ili stana.

Najbolji način da se umanji uticaj klimatskih promena na planetu jeste da se u ishrani koristi manje mesa, navodi se u poslednjim istraživanjima. Naučnici ističu da treba jesti manje mesa i zbog zbog emisija ugljen-dioksida u mesnoj industriji.

Takođe, oni navode da meso sa najmanjim uticajem na životnu sredinu i dalje stvara više gasova sa efektom staklene bašte od uzgajanja povrća i žitarica na najmanje ekološki način.

Međutim, istraživači navode da i način uzgajanja povrća mora da se promeni, ukoliko želimo da zaštitimo životnu okolinu.

Izvor: BBC
Foto i ilustracije: Pixabay i BBC

ByAdmin

PANČEVO: OD NOVE GODINE BEZ PLASTIČNIH KESA

Od Nove godine, građani Pančeva imaće mogućnost da u prodavnicama uzmu papirnu kesu ili da ponesu torbu za višekratnu upotrebu. Na današnjoj sednici Skupštine, odbornici su usvojili predlog Odluke o uslovima korišćenja kesa za isporuku robe na mestu prodaje roba i usluga koja podrazumeva izbacivanje plastičnih kesa iz upotrebe.

Članica Gradskog veća za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Katarina Banjai obrazložila je odbornicima zašto je važno da se usvoji ova odluka.

“Ova Odluka je izuzetno pozitivna po naše okruženje, jer na ovaj način želimo da smanjimo negativan uticaj otpada od plastičnih kesa na životnu sredinu. Plastične jednokratne kese u proseku se koriste oko 25 minuta, nakon toga završe u prirodi. Potrebno im je od 100 do 500 godina da se u prirodi raspadnu. U međuvremenu ispuštaju otrovne materije koje zagađuju naše okruženje. Takođe mnogobrojne životinje uginu jer se zapetljaju u plastične kese ili ih pomešaju sa hranom. Ova Odluka je doneta zbog tih negativnih uticaja kako bi se oni smanjili. Cilj je da plastične kese u najvećoj mogućoj meri zamenimo papirnim kesama i torbama za višekratnu upotrebu. Na taj način bismo smanjili količinu otpada, a samim tim i negativan uticaj na životnu sredinu, objasnila je Katarina Banjai.

Po ovoj Odluci trgovci su dužni da do 31. decembra ove godine ograniče upotrebu i postepeno smanjuju korišćenje plastičnih kesa. Nakon toga prestaće upotreba plastičnih kesa, a ubuduće će moći da se koriste samo biorazgradive kese.

Tekst: lokalnevesti.rs
Foto: pixabay.com

ByAdmin

ZELENA EKONOMIJA ZA RAZVOJ REGIONA

Kada se govori o „zelenim” temama, jedna od glavnih stavki je „zelena ekonomija”. Na prvi pogled jasno je šta ovaj termin znači, ali slika je mnogo šira. UNEP je definisao „zelenu ekonomiju” kao ekonomiju čiji rezultati dovode do poboljšanja ljudskog blagostanja i socijalne jednakosti, dok značajno smanjuje rizike po životnu sredinu.

Redakcija „Ekolista” sprovodi projekat „Zelena ekonomija u funkciji zaštite životne sredine” koji je podržan u okviru regionalnog projekta „GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona (Green Economy for Advanced Region)”. GEAR ima za cilj povećanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, BiH, Severne Makedonije i Albanije u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje, jačanje kapaciteta i promovisanje principa zelene ekonomije.

Glavne aktivnosti uključuju treninge za predstavnike organizacija civilnog društva na temu zelene ekonomije, javnog zastupanja i lobiranja, učešća u donošenju odluka, praćenja javnih politika, upravljanja projektnim ciklusom i slično, upoznavanje sa primerima dobre prakse u zelenoj ekonomiji i zelenom preduzetništvu kroz studijsku posetu EU i prezentacije u ciljnim zemljama, dodelu grantova za organizacije civilnog društva, regionalne konferencije na temu zelene ekonomije i zelenog preduzetništva, izradu studijena temu mogućnosti razvoja zelene ekonomije u ciljnom region itd.

GEAR realizuje FORS Montenegro iz Crne Gore u partnerstvu sa organizacijama Smart kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podršku iz BiH, EKO Svest iz Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženjem Slap iz Hrvatske. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima za 2016-2017.

U najnovijem broju magazina Ekolist, objavljen je razgovor sa Sinišom Mitrovićem, rukovodiocem Službe za cirkularnu ekonomiju iz Privredne komore Srbije – „Ključ oporavka od COVID-a je u zelenoj ekonomiji”, kao i tekst o potrebi primene principa „cirkularne ekonomije” – „Konzumerizam generiše ambalažni otpad”. Posebno je obrađena tema „Program i platforma za cirkularnu ekonomiju”. Budući da je Srbija je preduzela nekoliko koraka ka prelasku sa linearne na cirkularnu ekonomiju, definisanje strateškog okvira je jedan od najvažnijih. Takođe, obradili smo ovu problematiku i u oblasti građevinarstva, kroz tekst „Strategije primene zelene ekonomije u modularnoj gradnji”.

Tekst i foto: Ekolist