Monthly Archive 30 Novembra, 2019

ByAdmin

NOVI SAD: PRIPREME ZA ZELENU PRESTONICU EVROPE

Više hiljada sadnica novog raznovrsnog zelenila biće podignuto u narednom periodu u Novom Sadu, zahvaljujući kampanji Grada, koja će biti realizovana u koordinaciji sa Savetom za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumljavanju gradskih površina, uz podršku brojnih društveno-odgovornih kompanija, volontera, javnih ličnosti, i u skladu sa programom “Zeleni gradovi“ Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u kojem Grad Novi Sad učestvuje.

NOVIH 6.200 STABALA

Akcija je počela sadnjom u Limanskom parku, a kako je rečeno, u odabiru sadnica i lokacija učestvuju urbanisti, najeminentniji profesori Poljoprivrednog fakulteta i Instituta za nizijsko šumarstvo koji su članovi gradskog Saveta.

 

„Akcija ‘Za novi zasad’ biće realizovana u nekoliko narednih meseci. Poslušali smo struku, smernice profesora Orlovića i njegovih kolega, urbanisti su predložili, i mi smo odabrali 172 lokacije koje su u planskim dokumentima određene za zelene površine, pa nećemo za 10 godina morati da sečemo drveće. Biće zasađeno 6.200 novih stabala do kraja februara, i više od 40.000 drugog rastinja, a kasnije sledi pošumljavanje na obodima grada. Lagano krećemo da se pripremamo za kandidata za Zelenu prestonicu Evrope. U tom smislu bitno je i to što gradimo novu glavnu crpnu stanicu kod Žeželjevog mosta, što je preduslov za izgradnju centralnog prečistača. Određena je lokacija za prečistač, priprema se projektno-tehnička dokumentacija, a konačno ćemo dobiti i projekat regionalne deponije. Kupujemo 100 novih autobusa na CNG, uvodimo zdravije sisteme za životnu sredinu. Novi Sad može da bude mnogo bolji, samo da slušamo jedni druge i da sarađujemo.“, naglasio je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, i zahvalio se i Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine što su podržali akciju.

DRVEĆE KOJE NAJBOLJE PODNOSI KLIMATSKE PROMENE

Direktor Instituta za nizijsko šumarstvo prof. dr Saša Orlović rekao je da su započeli veliki posao budućnosti, jer kada se sadi drveće, govori se o stotinama godinama unapred.

“U okviru ove akcije biće zasađeno onoliko koliko smo ranije sadili za tri godine. Odabrali smo drveće koje će najbolje podneti promenjene klimatske uslove, i koje će imati najbolju estetsko-dekorativnu i sanitetsko-higijensku funkciju. Možemo reći da je u potpunosti ispoštovana struka, jer smo vraćali pojedine programe i po četiri puta“, istakao je prof. dr Saša Orlović.

Prema rečima Pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimira Galića, Pokrajinska vlada takođe će realizovati akciju “Za zeleniju Vojvodinu“ i na više desetina lokacija biće zasađeno 9.150 stabala, koja su donacija JP Srbija šume i JP Vojvodinašume.

U kampanju su uključene društveno odgovorne kompanije i to Evropska banka za obnovu i razvoj, MK Group, Credit Agricole banka, NLB banka, Lafarge, Zdravstvena ustanova Benu, JP Vojvodinašume, OTP Vojvođanska banka, Mercedes-Benz, McDonalds, IFC članica Svetske banke, tržni centar Big, kompanija Nepi Rockkastle (Promenada Novi Sad), DDOR osiguranje, Dunav osiguranje, DP World (Luka Novi Sad), Triglav osiguranje i fondacija Egzit.

Tekst: Grad Novi Sad
Foto: JKP “Gradsko zelenilo” Novi Sad

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu!“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

GORNJE PODUNAVLJE: KOLIKO SEČE, TOLIKO NOVIH ZASADA

U Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ u poslednjoj akciji zasejano 650 kilograma semena žira, odnosno hrasta lužnjaka, na jednom hektaru rasadnika.

„U akciji su učestvovali volonteri iz Apatina, Sombora i Novog Sada, kao i radnici Šumske uprave „Vojvodinašuma“ iz Apatina“, rekao je Miodrag Perović, rukovodilac ŠU, koji se posebno zahvalio volonterima koji su učestvovali u akciji.

Osim ove akcije, u Šumskoj upravi, godišnje se u rasadniku, koji se prostire na bliže od 30 hektara, redovno se svake godine obnavljaju zasadi. Kako saznajemo, koliko se drveta poseče toliko se posadi novih zasada. Kako je Specijalni rezervat pod režimom zaštite, seča se obavlja samo u trećem, a mali deo u drugom stepenu, dok je prvi potpuno pod zaštitom. Autohtone vrste iz prvog stepena zaštite održavaju se, tako da nije redak slučaj stoletnih i starijih stabala koji se samo održavaju u prirodnom stanju. Najviše je zasadi pa i seče kanadska topola, kao i jedan deo i vrbe. Manji deo to su zasadi tvrdog drveta: bagrema i jasena.

Sa takvim načinom upravljanja „Vojvodina šume“ se trude da se ciklus obnavljanja šuma, koji duže traje, uskladi sa njenom sečom. Drvo koje se seče uglavnom služi kao garđevinski materijal a deo kao ogrev. Održiv razvoj Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje“  je na prvom  mestu, u prioritetima „Vojvodinašumama“.

SRP „Gornje Podunavlje“ je jasno  omeđen  i  kompaktan  ritski  kompleks u kome dominiraju šumski ekosistemi.  Nalazi  se u severozapadnom delu Bačke, na području gornjeg toka Dunava, a pored naselja: Bogojevo, Sonta, Apatin, Kupusina, Bački Monoštor, Bezdan, Kolut i Bački Breg. Sa severne strane omeđen je državnom granicom sa Mađarskom, istočnu  stranu  čine  Bajski  i Dunav-Tisa-Dunav kanal, rukavac Dunava i odbrambeni nasip. Na jugu i zapadu, prema Republici  Hrvatskoj, omeđen je rekom Dunav. Prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), Gornje Podunavlje spada u IV kategoriju – Staništa i druga upravljana područja (Habitat and species management area). Gornje Podunavlje se nalazi na listi Ramsarskih područja. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 14.627,94 ha (74,61% ukupne površine Rezervata).

Tekst i foto: Sofija Pualić Špero

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu!“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

UMESTO DEPONIJE, ŠUMICA ZA PČELE

Na mestu stare deponije u fruškogorskom selu Erdevik, na putu do jezera Moharač, aktivisti Udruženja građana “Fruškać” sa volonterima posadili su na površini od oko jednog hektara medonosno drveće i biljke, i na taj način transformisali ovo mesto.

DOBROBIT ZA PČELE

Sve alarmantniji podaci pokazuju da pčele i šume polako nestaju, a budući da je Vojvodina najmanje pošumljen region u našoj zemlji, udruženje “Fruškać” pokrenulo je akciju koja će doneti dobrobit ne samo pčelama, nego i lokalnoj zajednici. Stara deponija čija je transformacija bila cilj ove akcije, zatvorena je pre deset godina ali zemljište nije održavano a nesavesni građani su i dalje bacali smeće, i na taj način kvarili idilični put koji vodi na jezero Moharač.

ČIŠĆENJE DEPONIJE

Sadnji drveća na mestu stare deponije prethodilo je čišćenje i pripremanje terena koje je trajalo mesec i po dana. U akciju čišćenja i pripremanja bili su uključeni i meštani sela Erdevik, kao i članovi Udruženja pčelara “Lipa”.

SADNJA MEDONOSNIH BILJAKA

Na mestu nekadašnje deponije, na dan sadnje, oko 60 volontera posadilo je drveće među kojima su evodija, katalpa, lipa itd. i medonosne biljke kao što su lavanda, ruzmarin, žalfija. Čitava akcija transformisanja lokacije nastaviće se i na proleće, kada će se sadnja nastaviti i od ovog mesta napraviti malu cvetnu oazu.

Posađeno drveće i biljke, biće dobar izvor ispaše za pčele, ali i mnogo više od toga, jer su na lokaciji posađene i neke specifične vrste koje imaju osobena benefitarana svojstva, da izvlače otrove i teške metale iz zemlje.

METEOROLOŠKA STANICA

U okviru čitave akcije biće postavljena i autonomna meteorološka stanica, koja će biti povezana sa Fruškać sajtom (www.fruskac.net), pa će meštani tim putem moći da prate razne parametre u realnom vremenu (od vlažnosti vazduha, zemlje, lista, do pravca vetra i sl.), pomoću kojih mogu da smanje nepotrebna prskanja useva i voća, što će doprineti ne samo pčelama, nego i opštem boljitku životne sredine. Uz pomoć stručnjaka, podaci će se analizirati a zatim i objavljivati na Fruškać sajtu, ne bi li i ovim putem što više uticali na podizanje ekološke svesti i stvaranje zdravije životne sredine.

Tekst i foto: Nikola Arežina

ByAdmin

VOJVODINA BOGATIJA ZA 11.000 STABALA

Akcija „Zasadi drvo“ realizovana je u više od 30 gradova na teritoriji Republike Srbije. Od vojvođanskih gradova, Subotica (Subotička peščara), Odžaci (Doroslovo) i Apatin danas su bogatiji za novih 11.000 stabala. Sam finiš četvoromesečne aktivnosti organizovan je 17. novembra, a uz dragoceno učešće volontera, na teritoriji od oko 10 hektara posejano je seme hrasta lužnjaka i zasađene su sadnice crnog bora.

PODIZANJE NOVIH ŠUMA

Inače, svake godine JP „Vojvodinašume“ sprovode obnovu šuma na površini od oko 2.200 hektara. Osim toga, uradi se podizanje novih šuma, kao i melioracija degradiranih šuma, i to na oko 400 hektara. Za ovaj posao je, pored semena i sadnog materijala, potrebno obezbediti i kvalitetnu radnu snagu. Pošto zaposlenih radnika nema dovoljno da bi se svi radovi obavili u optimalnom roku, neophodno je angažovanje usluga po ugovoru, a dobrodošao je i volonterski rad zainteresovanih institucija i pojedinaca.

Više stotina volontera, na sve tri lokacije u AP Vojvodini, zaposleni u JP „Vojvodinašume“, gorani, ali i naši najmlađi sugrađani, poslali su jasnu poruku o važnosti šuma i očuvanja čitavog ekosistema, ali i o značaju ličnog doprinosa svakog pojedinca.

ŠUME KLJUČNE ZA OPSTANAK ČOVEČANSTVA

„Šume predstavljaju najsloženije ekosisteme na zemlji, i opšte je poznato da je opštekorisna funkcija šuma, nije najznačajnija, već ključna za opstanak čovečanstva. Šume čuvaju zemljište, vodu, regulišu odnos kiseonika i ove tri stvari znače život. Pored toga, šume znače raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta, i to su oaze života na zemji. Plansko korišćenje šuma je ekološki i ekonomski opravdano, i neophodno jer se na taj način dobija materijal koji je jedini ekološki prihvatljiv, i to je važno istaći. Princip održivog korišćenja šuma je dobra opcija za društvo i javnosti treba pokazati da šumarske seče znače obnovu i očuvanje šuma. Nažalost, društvo u širem smislu ne poštuje šumu, već lični interesi preovladavaju i značajno je da na svakom mestu i u svkoj prilici ukazujemo i ličnim primerima pokazujemo kako treba da se ophodi prema šumi.

Ovakve akcije su višestruko značajne, jer su mediji način kako da se grašani približe šumi i šumarskim aktivnostima. U tom, smislu preko medija će mnogi biti u prilici da se upoznaju sa aktivnostima koje su vezane za šume. Na taj način će se napraviti veza i saradnja između građana i nas kao preduzeća i građani će imati bolju i objektivniju sliku o aktivnostima šumara. Na kraju, grašani će moći, u stručnom smislu, da bude edukovani i benefiti će biti višestruki, jer je krajnji cilj podizanje t očuvanje šuma“, rekao je direktor JP „Vojvodinašume“ Roland Kokai.

NOVE LOKACIJE

Akcija će biti nastavljena početkom 2020. godine i to u Bačkoj Palanci, Plavni, Sremskoj Mitrovici i Zrenjaninu, gde će se saditi topola.

Prepoznajući značaj šuma, „Adrija medija grupa“ i dm drogerie markt, zajedno sa institucionim partnerima, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Upravom za šume, JP „Vojvodinašume“, JP „Srbijašume“, Privrednom komorom Srbije, Pokretom gorana Srbije i botaničkom baštom „Jevremovac“, pokrenuli su projekat pod nazivom „Zasadi drvo“.

Tekst i foto: JP “Vojvodinapume”

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu!“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

SOMBOR: 413 HEKTARA NOVIH ŠUMA

Šumsko gazdinstvo „Sombor“, koje posluje u okviru JP „Vojvodinašume“, zaduženo je za očuvanje prirodnih lepota, kako biljnog, tako i životinjskog sveta, jednog od najatraktivnijih delova Vojvodine, a to gradovi kao što su Subotica, kod Tavankuta, Apatin i Odžaci. Do kraja ove godine, na ovom području planirano je da se na 413 hektara posade nove, ali i obnovi već postojeće šuma. Zavisno od vrste drveća, za rast u Vojvodini potrebno je od 25 do 180 godina. Najviše se koriste sadnice topole, bele vrbe, hrasta lužnjaka, bele topole i crnog bora.

SADI SE CRNI BOR I HRAST LUŽNJAK

Miholjsko leto koje karakteriše toplo vreme bez padavina, ovih dana odgovara šumarima, jer se intenzivno sprovode radovi na pripremi terena i zemljišta za pošumljavanje. Svaki radni dan otvara nove hektare spremne za najvažniji posao zaposlenih u JP „Vojvodinašume“, a to je setva i sadnja.

„Nakon dve godine, hrast lužnjak je dobro rodio, seme je sakupljeno, pa je i setva već počela. Za sadnju sadnica mora se sačekati na prekid kretanja sokova kroz biljku, tj. kraj vegetacionog perioda i opadanje lišća, jer su tek tada sadnice spremne za vađenje iz rasadnika i sadnju“, rekao je dr Marko Marinković, izvrši direktor za šumarstvo, ekologiju i razvoj JP „Vojvodinašuma“.

Prve sadnice crnog bora i hrasta lužnjaka ove jeseni će u okviru akcije „Zasadi drvo“ u JP „Vojvodinašume“ biti posađene u šumskom gazdinstvu „Sombor“, i to na Subotičkoj peščari kod Tavankuta, Apatinu i Odžacima. Planirano je da 17. novembra 2019. godine zainteresovani volonteri i šumari, kroz druženje na terenu, započnu novu sezonu i zasade 2,90 hektara crnog bora i 2 hektara hrasta lužnjaka.

RADOVI NA OBNOVI ŠUMA

„Inače, na području Šumskog gazdinstva „Sombor“, u predstojećoj sezoni pošumljavanja je na prostoj reprodukciji, koja podrazumeva radove na obnovi šuma, popunjavanju i ponovnom pošumljavanju planirana realizacija radova na površini od 405,05 hektara, dok će u isto vreme na proširenoj reprodukciji planski zadaci biti obavljeni na 8,25 hektara, što ukupno iznosi 413,30 hektara. Od sadnog materijala, najviše će biti posađeno sadnica topole, zatim bele vrbe, hrasta lužnjaka, bele topole i crnog bora. U opštinama: Apatin, Sombor, Odžaci, Kanjiža i Subotica planirana vrednost radova je skoro 27 miliona dinara. Zbog dugotrajne suše tokom leta, na delu površine došlo je do sušenja sadnica, pa će troškovi za popunjavanje i ponovno pošumljavanje iznositi još oko četiri i po miliona dinara“, izjavio je dr Marinković.

Svaka proizvodnja zahteva između ostalog i vreme, a šumarska je u tom smislu veoma specifična, jer u Vojvodini, na primer, traje u zavisnosti od vrste drveća 25 do 180 godina.

Tekst i foto: Sofija Pualić Špero

 

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu!“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

ŠTA SE, KAKO I KADA SADI U VOJVODINI

“Šuma je prostor obrastao šumskim drvećem, minimalne površine pet ari, sa minimalnom pokrivenošću zemljišta krunama drveća od 30%” , kaže se u Zakonu o šumama. Kaže se tu još mnogo toga, a svima nam je poznato koliko su šume korisne za ljude, i da one obavljajaju mnogo važnih funkcija za čovečanstvo na celoj planeti, koje te funkcije često zaboravlja ili ih čak nije ni svesno. A među najbitnijim su da šume, svojim postojanjem štite i unapređuju životnu sredinu, čuvaju biodiverzitet i ublažavaju štetno dejstvo “efekta staklene bašte” vezivanjem ugljenika i proizvodnjom kiseonika, prečišćavaju zagađeni vazduh, uravnotežavaju vodne odnose i sprečavaju bujice i poplavne talase, pročišćavaju vode, snabdevaju i štite podzemne tokove i izvorišta pijaće vode. Štite one i naselja i infrastrukture od erozije zemljišta, obezbeđuju prostor za odmor i rekreaciju, utiču na razvoj lovnog, seoskog i ekoturizma, i štite nas od buke.

KOLIKO IMA ŠUMA U VOJVODINI

Po podacima Nacionalne inventure šuma Republike Srbije, naša zemlja se smatra srednje šumovitom zemljom, pri čemu se, od njene ukupne teritorije, pod šumom nalazi 29,1%. Od toga, u Vojvodini ima svega 7,1 % šuma. Ovi podaci ne obuhvataju tzv. ostalo šumsko zemljište, kojem, po međunarodnoj definiciji, pripadaju šikare i šibljaci, koji pokrivaju teritoriju Srbije u iznosu od 4,9 %.

Od 100 % površine Vojvodine, 86,2 % je poljoprivredno zemljište, livade i pašnjaci pokrivaju 1,4 %, dok šuma ima 7,1 %, pri čemu je 79.600 ha šuma od toga u državnom vlasništvu, a 26.400 ha u privatnom vlasništvu, “ostalo šumsko zemljište” obuhvata 48.000 ha, dok urbano zemljište obuhvata 37.600 ha, vodene površine pokrivaju 27.600 ha, a neplodno zemljište obuhvata 3.600 ha.

Javno preduzeće “Vojvodinašume”, čiji je osnivač AP Vojvodina, ima četiri šumska gazdinstva: “Sremska Mitrovica”, “Sombor”, “Novi Sad” i “Banat” Pančevo. Pored mnogobrojnih delatnosti kojima se JP “Vojvodinašume” bavi, veoma su bitne: uzgoj, zaštita i upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima, održavanje i obnova šuma, proizvodnja šumskog semena i sadnog materijala i podizanje novih šuma i šumskih zasada, kao i iskorišćavanje šuma, proizvodnja šumskih proizvoda šuma i šumskih područja, korišćenje šuma za rekreaciju, proizvodnja rezane građe i drugo korišćenje šuma.

ZNAČAJ POŠUMLJAVANJA VOJVODINE

“Imajući u vidu ukupne kapacitete JP “Vojvodinašume”, uzimajući u obzir radnu snagu, tehničku i materijalnu opremljenost i raspoloživost mehanizovanih sredstava, broj rasadnika i obim proizvodnje sadnica u rasadnicima, s pravom se može konstatovati da smo vodeća organizacija, kada su u pitanju poslovi pošumljavanja neobraslog zemljišta, posebno kada je reč o teritoriji Vojvodine. Uspešno gazdujemo sa oko 70% površina pod šumama na teritoriji pokrajine, navode u JP „Vojvodinašume“.

U razgovoru sa Sanelom Milošević, samostalnim referentom za odnose s javnošću JP “Vojvodinašume”, o značaju pošumljavanja Vojvodine, kao i o aktivnostima koje ovo preduzeće na ovom polju obavlja, saznajemo da se značaj pošumljavanja ogleda u brojnim koristima koje šuma pruža čoveku, pri čemu su proizvodne koristi (drvo), iako imaju veliki značaj, ipak u drugom planu u odnosu na opšte korisne funkcije šuma.

“Posebno su značajne one opštekorisne funkcije šuma koje su u vezi sa ublažavanjem klimatskih ekstrema, s obzirom na to da su klimatske promene poslednjih godina sve evidentnije. Stoga je od izuzetnog značaja očuvati postojeće šume i povećavati šumovitost, u okviru realnih mogućnosti”, kaže Sanela Milošević.

NEDOVOLJNO PROSTORA ZA NOVE ŠUME

Briga o novim šumskim zasadima u ovom preduzeću svakako postoji, a planovi pošumljavanja, kako ih ona objašnjava, nisu mali. Prema planskim dokumentima, odnosno osnovama gazdovanja šumama, u okviru površina čiji je korisnik JP “Vojvodinašume“, zemljišta pogodnog za pošumljavanje (neobraslo zemljište) ima na 450 ha (reč je o novim površinama). Međutim, treba imati u vidu da će neke od ovih površina biti pošumljene tek kada se bude obnavljao šumski kompleks u okviru koga se ove površine nalaze. Ova površina koja se potencijalno može pošumiti nije velika, što znači da bi se postigli ambiciozniji ciljevi, u smislu povećanja šumovitosti, potrebno je obezbediti nove površine neobraslog zemljišta koje bi potencijalno moglo da bude pošumljeno.

Osim ove, postoje i površine neobraslog državnog zemljišta koje su 2016. godine dodeljene javnom preduzeću na gazdovanje Zaključkom Vlade RS. Ukupna površina ovog zemljišta, koje bi potencijalno moglo da se pošumljava, iznosi 2.694,85 ha. Međutim, analizom ovih parcela i terenskim obilascima, konstatovano je da se veliki broj njih koristi za poljoprivrednu proizvodnju (lokalne samouprave izdaju ih u zakup fizičkim licima po osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu) ili postoje upisani tereti na parcelama, te se stoga tim parcelama ne može gazdovati. Tek kada budu razrešeni imovinsko-pravni odnosi, biće moguće pristupiti njihovom pošumljavanju.

JESENJA SADNJA

“Poslednje pošumljavanje na teritoriji Vojvodine, u okviru naših nadležnosti, realizovano je već danas, zato što je to naš svakodnevni posao. Mi to radimo svaki dan u sezoni, a ona tek počinje, i mi svake godine pošumimo oko 2.000 ha. Započeli smo pošumljavanje u okviru jesenje sadnje. Do kraja godine, planirana je obnova postojećih šuma (veštačkim putem – setvom semena ili sadnjom sadnica), i to na ukupnoj površini 1.342 ha, dok je podizanje novih šuma planirano na 139 ha. To su nam planovi koje ćemo uraditi tokom jeseni 2019. Planirano je pošumljavanje setvom semena hrasta lužnjaka (sejačicom i u brazde), a kada je u pitanju sadnja sadnica, pošumljavaće se uglavnom sadnicama topola, vrbe, bagrema, crnog bora, poljskog jasena, crnog oraha i hrasta lužnjaka (tamo gde se ne obavi setva žira). Za ovaj posao biće utrošeno 849.390 komada kvalitetnih jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica. Po vrstama drveća, planirano je da bude posađeno sadnica topole 498.680, vrbe 123.430, poljskog jasena 123.000, lužnjaka 55.000, crnog bora 24.520, bagrema 20.000, i crnog oraha 4.760. Pošumljavanje setvom žira tokom jesenje sezone planirano je na 420 ha za obnovu hrasta lužnjaka, pri čemu će biti potrošeno 185.500 kg žira. S obzirom na ograničenu dostupnost novih površina za pošumljavanje, prioritet je obnavljanje postojećih šuma koje su dostigle sečivu zrelost”, navela je Miloševićeva.

TEHNIKE SADNJE

U skladu sa vrstama terena, i tehnike sadnje se razlikuju, a o kojim sve načinima je reč, Miloševićeva pojašnjava da pošumljavanje može da se obavlja sadnjom sadnica i setvom semena, pri čemu o izboru metoda bitnu ulogu imaju odlike vrsta sadnica, stanišni uslovi, kao i proizvodni cilj. Pošumljavanje setvom semena uglavnom se obavlja u povoljnijim uslovima staništa, na ovaj način pošumljava se hrast lužnjak, i to se čini potpunom setvom (setva semena po čitavoj površini omaške, mašinska setva pneumatskim sejačicama) ili delimičnom setvom (u parcelice, kućice, brazde, pruge, u zasek, na nasipe). Za setvu semena koristi se posebno prilagođena sejačica. Sadnja se obavlja u periodu mirovanja vegetacije, što znači u rano proleće ili jesen. Prolećna sadnja počinje kada se sneg otopi i zemlja otkravi, i traje do početka vegetacije. Jesenja sadnja počinje od oktobra (ili kasnije, u slučaju produženog vegetacionog perioda), i traje do pojave prvih snegova i zamrzavanja zemljišta. U “Vojvodinašumama” najzastupljenija tehnika sadnje je kopanja jama za sadnice.

BANATSKI OKRUG NAJMANJE ŠUMOVIT

Za sezonu 2019/2020, koja uključuje jesenju i prolećnu sadnju, kako navode u “Vojvodinašumama”, planirano je obnavljanje šuma veštačkim putem, setvom semena i sadnjom sadnica na ukupnoj površini od 1.753 ha, i realizacija ovog plana je njihov prioritet. Kada je u pitanju podizanje novih šuma, prioritetna područja nalaze se u Banatu, s obzirom na to da se tamo nalaze opštine sa najnižim stepenom šumovitosti (npr. Severnobanatski okrug ima šumovitost svega 1%, dok Srednjebanatski okrug oko 1,8%). Kako bi se podigla šumovitost u ovim okruzima, potrebno je opredeliti nove površine za ovu svrhu. A, kako ističu, takve površine trenutno ne postoje na raspolaganju.

BRIGA O OBOLELOJ ŠUMI

Da sve u prirodi ne ide glatko, govore i primeri pojave obolelih šuma, o kojima se, kako ona objašnjava, na poseban način brine.
“U 2019. ustanovljen je problem u kulturama i plantažama topola starosti od dve do 13 godina, koji se manifestuje u vidu raka kore. Prati se stanje ovih zasada i u koordinaciji sa nadležnim institucijama se preduzimaju sve potrebne mere u cilju prevazilaženja ovog problema (npr. primena mera propisanih od strane Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, koje se ogledaju u uklanjanju (seči) obolelih stabala i spaljivanju delova koji su zaraženi). Procenat šuma koje su obuhvaćene ovom pojavom nije velik, ali problem svakako zaslužuje pažnju”, istakla je Miloševićeva.

Tekst: Miloš Ćirković
Foto: Vojvodinašume

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu!“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.