Monthly Archive 31 Oktobra, 2018

ByAdmin

ZA 44 GODINE ISTREBILI SMO 60 POSTO DIVLJIH ŽIVOTINJA

Po izveštaju WWF, Zemlja je izgubila 60 odsto divljih životinja za 44 godine. Populacija divljih životinja smanjila se za 60 odsto od 1970. do 2014. godine, navodi se u novom izveštaju Svetskog fonda za prirodu (WWF) koji upozorava na dramatičan, kontinuiran gubitak i promene u biodiverzitetu.

Za izveštaj „Živa planeta”, koji je WWF uradio sa Londonskim zoološkim društvom, praćeno je 4.005 različitih vrsta ptica, riba, sisara, vodozemaca i gmizavaca. Direktor WWF-a Marko Lambertini rekao je, povodom objavljivanja izveštaja, da očuvanje prirode treba shvatiti mnogo šire nego što je zaštita tigrova, pandi, kitova…

Nestanak faune beleži se na celoj planeti, ali su neki regioni posebno ugroženi, poput tropskog pojasa. U 10. izveštaju „Žive planete” zabeleženo je smanjenje populacija divljih životinja za 58 odsto, dok stručnajci upozoravaju da se situacija pogoršala sa smanjenjem od 60 odsto.

Zona Južne Amerike i Kariba beleže „zastrašujuće” smanjenje populacije od 89 odsto za 44 godine, navodi se u dokumentu. U tom periodu je nestalo 23 odsto faune Severne Amerike i Grenlanda, a u oblasti Evrope, Severne Afrike i Bliskog istoka 31 odsto.

Danas na gubitak biodiverziteta najviše utiču prekomerno iskorišćavanje i poljoprivreda, rezultati povećane potrošnje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinosi smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promene. Biodiverzitet je od suštinskog značaja za zdravlje ljudi, blagostanje, hrana i sigurnost, kao i stabilnost ekonomskih i političkih sistema širom sveta, navodi WWF.

Tekst: plezirmagazin.net
Foto: Pixabay.com

ByAdmin

ŠESTA EMISIJA EKOPOLISA

U novoj emisiji pričamo o pošumljavanju i koja je to najnepošumljenija regija u Vojvodini, kao i o sve učestalijim požarima. Naime, Srbija se poslednjih meseci suočava sa brojnim požarima koje izayivaju nesavesni građani. Protivzakonito paleći suvu vegetaciju, oni dovode u opasnost hiljade biljnih i životinjskih vrsta, retka staništa, zaštićena područja, privatnu imovinu, pa i ljudske živote.

U susret Svetskom danu vegetarijanstva, u drugom delu emisije pričale smo i o vegetarijanstvu i o veganstvu. Koje su razlike ali i prednosti ovog načina ishrane.

POSLUŠAJTE ŠESTU EMISIJU:

ByAdmin

SAZNAJTE ŠTA BEČ RADI SA OPALIM LIŠĆEM

Šareno lišće je na sve strane: jesen je stigla i u Beč. Prikupljanjem opalog lišća ovih dana ne bave samo zaposleni bečke komunalne službe, nego i baštovani.

Kako postojeći kontejneri za biootpad koji građanima stoje na raspolaganju ne bi bili pretrpani, te kako bi se zbrinjavanje suvog lišća učinilo što jednostavniji, Gradska služba za zbrinjavanje opada MA 48 i ove godine građanima nudi biorazgradive vreće za prikupljanje lišća. Vreća kapaciteta 100 litara može se po pristupačnoj ceni od jednog evro kupiti na nekom od 16 bečkih reciklažnih dvorišta.

Napunjene vreće odvoze se istovremeno kada i preostali biootpad te završavaju u bečkoj gradskoj kompostani Lobau. Od 100.000 tona biološkog otpada, koji se godišnje prikupi u Beču, proizvede se između 40.000 i 45.000 tona komposta vrhunskog kvaliteta. Proizvedeni kompost građani već godinama mogu kupiti po pristupačnim cenama od tri evra za vreću od 18 litara i pet evra za vreću od 40 litara, navode iz Eurocomma.

Izvor: Oslobodjenje.ba
Foto: Pixabay

ByAdmin

APATIN: ZA SANACIJU OPASNOG OTPADA 12 MILIONA DINARA

Opština Apatin za Budžetski fond za zaštitu i unapređenje životne sredine opredelila je 41 milion dinara. Od tih sredstava, značajan deo sredstava odlazi na stavke koje se tiču monitorniga kvaliteta vazduha, kao i otpadnih voda na pojedinim kritičnim tačka za šta je izdvojenon 849.540 dinara.

INVESTICIJE

“Jedan od većih investicija bila je rekonstrukcija Crpne stanice za koju je utrošeno 5.680.676 dinara. Sliv „Dunavac“, rekonstrukcija i proširenje atmosferske kanalizacije koštalo je protekle godine 4.403.981 dinar. Za nabavku kanalizacione opreme i polietilenskih cevi izdvojeno je 2.305.624 dinara”, rekla nam je Dragana Stambolija, šef Odeljenja inspekcijske službe za zaštitu životne sredine u Apatinu, dodajući i niz drugih urađenih poslova vezanih za životnu sredinu.

Ona ističe da je problem divljih deponija donekle rešen jer ih je sve manje, posebno u gradu.

SANACIJA “CRNE RUPE”

Međutim, mimo troškova za planirane poslove za zaštitu životne sredine iz budžeta morala je da se plati sanacija „crne rupe“, ili, iskopanog bazena gde su zasad nepoznati počinioci, odlagali opasan otpad naftnog porekla.

Da sve ne može još uvek u našoj opštini da bude potaman u zaštiti životne sredine svedoči poslednji primer početkom godine kada je komunalna inspekcija po prijavi građana otkrila na poljoprivrednom zemljištu pravu ekološku bombu.

“Uz regionalni put, na poljoprivrednom zemljištu, zaklonjenom šipražjem, otkriven je bazen pun otpadnih, kontaminirajućih mašinskih ulja, za koje je utvrđeno da su zagadili okolno zemljište. Crna rupa je izazvala veliku medijsku pažnju i sve službe od opštinskih do pokrajinskih su brzo reagovale. Bazen je bio oko 60 kvadratnih metara površine, a dubine 2,5 metra. Upućeni navode da je morao biti rovokopačem napravljen, dakle mašinski iskopan, te je bilo pomalo iznenađujuće da nije uočen. Još više je iznenađujuće da krivac nije pronađen, te tako procesuiran. Na tužilaštvu je ceo predmet. Inspekcija nije uspela da krivce zatkne na licu mesta te tako ni da sama podnese prijavu”, kaže Stambolija.

ZA SANACIJU OPASNOG OTPADA, NOVAC IZ BUDŽETA

Da bi se izbegla veća katastrofa od opasnog, otrovnog otpada, kako su utvrdile nadležne pokrajinske inspekcije, opština je bila prinuđena da brzo reaguje. Za sanaciju ove crne rupe je izdvojeno gotovo 12 miliona dinara iz gradskog budžeta. Šta se sve, kako kaže naša sagovornica, moglo za te novce kupiti za uređenje grada nije potrebno komentarisati, dodajući da Apatin željno isčekuje i prečistač otpadnih voda koje je ugradila Pivara, ali da je to zaista velika investicija, o kojoj zasad postoje samo planovi.

Najuređeniji sistem za otpad svih vrsta ima Apatinska pivara. U krugu Pivare postoji primarna separacija od plastičnog otpada preko raznih ulja, guma, papira, aluminijuma drvenih paleta, do akumulatora. Ovlašćene firme sa kojima Pivara ima ugovore odvoze ovaj otpad, koji je uredno sortiran. Najveća investicija Pivare bila je izgradnja najmodernijeg prečistača otpadnih voda koje su nekad završavale u Dunavu, a sada su potpuno prečišćene.

GRADSKA DEPONIJA POD ZNAKOM PITANJA

Komunalci ne kriju da Apatin još nema rešeno pitanje gradske deponije, te da za definitivno rešenje nema sredstava. Pre bi se moglo reći da grad ima centralno odlagalište otpada na periferiji a ne deponiju uređenu po standardima koji se traže. Bilo je pre više od decenije ideja da se napravi regionalna deponija na Rančevu, teritorija Sombora, koja bi služila za ceo Zapadnobački okrug, odnosono četiri opštine, Sombor Apatin, Kula i Odžaci.

Ova ideja nije realizovana najviše zbog sredstava a bez pomoći Pokrajine, Republike, ili predpristupnih fondova EU, teško da se nešto može od željenog ostavriti jer čak ni sve četiri opštine zajedno nemaju dovoljno sredstava za izgradnju ovakve deponije.

Tekst: Sofija Pualić Špero

Foto: Sofija Pualić Špero i Miloš Ćirković

NAPOMENA:

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zeleno informisanje – životna sredina je prva vest!“ koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

ByAdmin

PETA EMISIJA EKOPOLISA

U ovoj emisiji “Ekopolisa” razgovarale smo o obnovljivim izvorima energije, a pričale smo i o rekama Stare planine na kojima se, po svaku cenu, grade mini-hidro elektrane, iako meštani već neko duže vreme protestuju i protive se toj ideji. Aktivisti Grupe građana “Odbranimo reke Stare planine” kažu da protesti nastavljaju i da će trajati sve dok “investitor ne izađe iz privatng poseda koji je nasilio uzurpirao”.

Pričale smo i o uvođenju depozitnog sistema kod nas, koji bi trebalo da motiviše i građane i privredu da ne odlažu više otpad u životnu sredinu.

POSLUŠAJTE PETU EMISIJU:

ByAdmin

NOVI SAD: NOVAC SE TROŠI NAMENSKI, TRANSPARENTO I EFIKASNO

U Studiji o finansiranju zaštite životne sredine na lokalnom nivou od 2015. do 2017. godine, koju su uradili predstavnici Ekološkog centra “Stanište” iz Vršca i Centra za evropske politike iz Beograda, istraživanjima je dokazano da se od 145 opština u Srbiji, u čak 80 njih naknade naplaćene od građana i privrede za zaštitu životne sredine troše za razne druge potrebe budžeta. Tačnije na životnu sredinu se manje troši od onoga što se slije u Budžetski fond za zaštitu životne sredine. Novi Sad je među gradovima koji za zaštitu životne sredine troši onoliko koliko je i planirano.

270 MILIONA DINARA ZA ŽIVOTNU SREDINU

Pomoćnica načelnice Gradske uprave za zaštitu životne sredine Dragica Branković kaže da je Novi Sad ponosan na činjenicu da se novac namenjen za zaštitu i unapređenje životne sredine troši namenski, transparentno i efikasno, u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine.

Grad Novi Sad  je odmah po utvrđivanju zakonske obaveze da se osnuje Budžetski fond doneo rešenje o njegovom otvaranju i u njega se sliva sav novac od naknada za zagađenje životne sredine koje prihoduje i naplaćuje Republika (40% ide lokalnim samoupravama a 60 % republici), i od naknada  za zaštitu i unapređenje životne sredine koju je propisao grad. Program korišćenja novca iz tog fonda svake godine donosi gradonačelnik uz saglasnost Ministarstva za zaštitu životne sredine.

“Prošle godine na raspolaganju smo imali 270 miliona dinara. Sredstva planirana Programom koriste se za različite projekte koje smo podelili na podsticajne, preventivne i sanacione, zatim programe i projekte monitoringa, zaštićena prirodna dobra, kao i na projekte koje realizuju udruženja za jačanje svesti o potrebi zaštite životne sredine i ličnom doprinosu svakoga od nas, I na istraživačke i razvojne projekte i programe. Ono čime možemo da se pohvalimo u poslednje četiri godine je da imamo prihode iz opšeteg Budžeta grada koja su opredeljenja za zaštitu životne sredine. Za ovu godinu izdvojeno je 45 miliona dinara”, izjavila je za naš portal Dragica Branković.

PRIORITETI

Prema njenim rečima, prioriteti Grada Novog Sada u zaštiti životne sredine su izgradnja sanitarne deponije i izgradnja centralnog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. Ona naglašava da se ti projekti ne finansiraju novcem iz Budžetskog fonda, jer nije dovoljan kao osnova za izradu i realizaciju  projekata. Ove aktivnosti, koje jesu najzačajnije na nivou grada, moraju se finansirati iz više izvora  ̶  iz budžeta grada, pokrajine, republike i međunarodnih fondova, pre svega fondova Evropske unije.

KATASTAR ZELENILA

“Ovi projekti se u najvećoj meri odnose na očuvanje i unapređenje zelenila i čišćenje i saniranje javnih površina, kao i na projekte unapređenja sistema upravljanja otpadom. Od godine do godine različita su izdvajanja, u zavisnosti od projekata. Osim sadnje drveća, šiblja i žbunja i uređenja travnjaka, radi se i na orezivanju drveća, uklanjanju suvih, oštećenih i bolesnih grana i stabala, a sve aktivnosti se sprovode na osnovu stučnih nalaza i mišljenja, a gde god je to moguće, uklonjena stabla se zamenjuju novim sadnicama.

U toku je izrada katastra zelenila, gde se ne radi samo popis nego i opis zelenila. Takav katastar će nam dati osnovu za duže planiranje. Pored mnogih projekata koji su realizovani poslednjih godina, treba naročito istaći aktivnosti na pejzažnom uređenju novog parka severno od Ranžirne stanice i Ulice Radomira Raše Radujkova koje su realizovane na osnovu Projekta pejzažnog uređenja, koje je uradilo JKP “Gradsko zelenilo”. Tako će Novi Sad, posle više decenija, dobiti novi park ukupne površine 34.951 m2, od kojih je 27.831 m2 pod zelenilom”, kaže Dragica Branković.

DIVLJE DEPONIJE

Realizacija projekata čišćenja i saniranja javnih površina, pored sakupljanja rasutog otpada, podrazumeva i uklanjanje divljih deponija sa javnih površina, koje se, nažalost, u kratkom roku ponovo formiraju.

“Značajan deo novca izdavajamo za uklanjanja divljih deponija i mnogi se pitaju zašto to radimo i zašto taj novac ne uložimo u izgradnju sanitarne deponije. Nažalost JKP “Čistoća” očisti  bačeno smeće i za godinu dana na istom mestu ponovo nikne nova deponija. Zamislite šta bi bilo da to ne činimo! Novi Sad ima uređeno smetlište za odlaganje otpada i sistem odnošenja smeća u gradu je uređen. To što ne postoji sanitarna deponija ne treba pravdati našu neodgovornost”, istakla je Brankovićka.

POVEĆAN NIVO BUKE

Na osnovu donetih programa monitoringa novcem iz Budžetskog fonda finansira se praćenje kvaliteta vazduha, aeropolena, nivoa buke u životnoj sredini i kvaliteta površinskih voda. Monitoring rade ovlašćene stručne i naučne organizacije i ustanove. Na pitanje  kakvo je stanje životne sredine u Novom Sadu na osnovu rezultata monitoringa, Dragica Branković kaže da se ne može reći da je zagađenje poslednjih godina povećano.

“Stanje životne sredine nije ni bolje ni gore. Činjenica je da je povećan nivo buke u određenim delovima grada, ali to je sve ono što prati razvoj jedanog ovako urbanizovanog grad kao što je Novi Sad. Inače, svi rezultati praćenja navedenih elemenata životne sredine dostupni su na internet stranici Gradske uprave za zaštitu životne sredine (www.environovisad.rs)”, podsetila je Brankovićka.

AKTIVNOSTI

Aktima Skupštine Grada Novog Sada stavljeni su pod zaštitu: Park prirode “Begečka jama” i spomenici prirode: Kamenički park, Futoški park, Park instituta u Sremskoj Kamenici, Koprivić u centru Novog Sada, Javorolisni platan u Novom Sadu, Američki platan na Sajlovu, Dud na Čenejskom salašu, Platan u dvorištu škole “Miloš Crnjanski” u Novom Sadu i Američki platan u Futogu.

Aktivnosti na zaštiti, uređenju i unapređenju ovih zaštićenih prirodnih dobara realizuju se na osnovu godišnjih programa upravljanja donetih od strane upravljača. U okviru raspoloživih sredstava Budžetskog fonda finansiraju se konkretni projekti koje predloži upravljač a koji doprinose očuvanju, unapređenju i promociji zaštićenih prirodnih dobara, kao i projekti za preduzimanje mera zaštite i unapređenja određenog prirodnog dobra.

Programom je predviđeno finansiranje istraživačkih i razvojnih programa i projekata čiji rezultati doprinose preduzimanju mera i donošenju odluka po pitanju zaštite i unapređenja stanja životne sredine kao i finansiranje projekata edukacije i podizanja svesti o potrebi zaštite životne sredine koje realizuju udruženja građana. Novac za sufinansiranje ovih programa i projekata dodeljuju se na osnovu Javnog konkursa.

Tekst: Dragana Ratković
Foto: Miloš Ćirković

NAPONEMA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zeleno informisanje – životna sredina je prva vest!“ koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.