LATEST
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
  • ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
  • VEŠTAČKA INTELIGENCIJA U BORBI ZA OPSTANAK JAGUARA
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Životna sredina Vazduh
609 views 7 min 0 Comment

O MERENJU I KVALITETU VAZDUHA

Admin - November 3, 2021

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Panel-diskusija “Kakav vazduh udišemo” u organizaciji Udruženja novinara “Eko-vest”, održana je 3. novembra u Kulturnoj stanici “Liman” u Novom Sadu. Na panelu su učestvovali mr Dragica Branković, v.d. Gradske uprave za zaštitu životne sredine; Dragan Đurica, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine zadužen za sektor monitoringa i informacioni sistem životne sredine; prof. dr Sanja Bijelović, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine i Dejan Lekić, član stručnog saveta Nacionalne ekolološke asocijacije (NEA), dok je novinarka Radija Novi Sad Dragana Ratković bila moderatorka.

Panel-diskusija je simbolično održana na Svetski dan čistog vazuha, koji se, po ekološkom kalendaru, obeležava 3. novembra. Kao što je poznato, ovo je svakako i globalni problem, jer čak 95 % populacije udiše vazduh koji ne zadovoljava normative i standarde propisane od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Zagađenje vazduha predstavlja jedno od najvećih rizika po zdravlje ljudi, zaključak je održane panel-diskusije.

Uzroci zagađenja

Glavni uzročnici zagađenja vazduha su industrija, termo-energetski sektor, saobraćaj, poljoprivreda, individualna ložišta u zimskom periodu. Pokrajinski seketerijat zagađenje vazduha meri na sedam mesta u Vojvodini, a grad Novi Sad ih ima pet. Nadležne instance o zagađenju u Vojvodini mogu da govore samo u odnosu na podatke sa tih mernih stanica, tako prema poslednjem izveštaju Agenecije za zaštitu životne sredine za 2020. u zoni Vojvodine vazduh je bio čist i neznatno zagađen, osim u Subotici i Zrenjaninu. Ipak, na panelu se moglo čuti i da je takav zaključak posledica metodologije i nedovoljnog monitoringa kvaliteta vazduha i da bi stoga trebalo unaprediti merenja, kako bi podaci bili u potpunosti validni. A u javnosti je uvek prisutno i pitanje kako da se o stanju stvari građani najbolje informišu.

“Počela je grejna sezona, pa se priča o zagađenju vazduha. Možda je i ključ u toj rečenici, pričamo o tome samo kada krene zagađenje i kad je ono osetno i vidljivo”, rekao je Dragan Đurica iz pokrajinskog seketerijata. “Ono delimično zavisi i od vremenskih uslova i okolnosti, a puno zavisi i od nas samih. Istina je da gde god je prisutan urbani način života, postoji i zagađenje. Po toj logici, Đurica je naveo da je upravo najveće zagađenje u Vojvodini upravo u gradovima gde živi najveći broj ljudi i koji su najnaseljeniji.

“Bitno je i da donosioci odluka imaju osnov za jednog sistematsko i svekupnog delovanja na rešavanju određenih problema. Izrada novog plana kvaliteta vazduha je pri kraju i radi se na sprovođenju ekoloških mera, unapređenju zelenila na teritoriji grada i svake godine se posadi vise od deset hiljada stabala”, kaže Dragica Branković iz Gradske uprave. Ona naglašava da je grad ove godine uradio i geografski informativni sistem zelenila, koji još treba dopuniti i popuniti, i na osnovu tog sistema dobićemo osnovu za pravilno planiranje zelenila, koje doprinosi kvalitetu vazduha u Novom Sadu. Plan kvaliteta vazduha i izveštaji o realizaciji aktivnosti se svake godine objavljuju na sajtu Gradske uprave.

Uticaj na zdravlje

Institut za javno zdravlje prati monitoring, i kao, što je prof. dr Sanja Bijelović potvrdila, kvalitet vazduha u Novom Sadu svakako ima uticaj na zdravlje ljudi.

“Iako Novi Sad ima kvalitet vazduha prve kategorije, naša istraživanja pokazuju da on ipak doprinosi oboljevanju stanovnika od hronične opstruktivne bolesti pluća, bolesti srca i krvnih sudova mozga, a desetogodišnja izloženost građana Novog Sada ovakvom vazduhu povećava rizik od nastanka tumora pluća”, rekla je prof. dr Bijelojević.

Međutim, ona naglašava da bi takođe bilo interesntno i važno obratiti pažnju i na kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru. Kako je navela, u zatvorenom prostoru provodimo više od osamdeset procenata vremena, pa bi u istraživanjima trebalo obratiti pažnju i na taj segment, mada za to ni na globalnom nivou ne postoje normativi i jasne granične vrednosti, već samo preporuke, jer su takva merenja teško izvodljiva i teško dokaziva.

Aplikacije za merenje kvaliteta vazduha

Svojevrsnu novinu u metodolgiji predstavlja aplikacija “xEco Vazduh” o čemu je govorio njen tvorac Dejan Lekić iz NEA.

“Sve aplikacije i izveštaji koriste podatke iz jedne mreže, državne mreže, ali se drugačije tumače. Dobar vazduh u suštini znači da ima nisko zagađenje, ali ne i da nema zagađenja. Problem je u kategorizaciji i nazivima tih kategorija koje se koriste. Takva tumačenja ne pokazuju dovoljno jasno podatke i šta je važno da znamo kada je reč o tim podacima. Kao ni to da postoji stvaran problem sa kojim se treba ozbiljno baviti”, naglasio je Lekić.

U javnosti se sve više pominju i rang-liste po kojima je Beograd u nekoliko navrata bio na neslavnom prvom mestu u svetu po zagađenju vazduha, dok se i Novi Sad našao u vrhu, pa je i to bila tema o kojoj se razgovaralo. Na tribini nije bilo jednostavnog odgovora na pitanje zašto je to tako. U najkraćem, sve zavisi od niza faktora i pokazatelja, klimatskih uslova u određenom momentu, metodologije merenja, izvora zagađenja, ali su se učesnici složili da je senzibilizacija građanstva o ovoj temi, kao i o merama i zaštiti zdravlja ljudi veoma bitna. To je svakako bio i vodeći motiv organizatora panel-diskusije.

Tekst: Mihajlo Vujasin
Foto: Miloš Ćirković

Post Views: 1,791
Tags: kvalitet vazduha, zagađenje vazduha, zdravlje

PREVIOUS

VIŠE OD 62.000 TONA PLASTIKE GODIŠNJE ZAVRŠI NA DEPONIJAMA I REKAMA

NEXT

DA LI JE ŽIVOTNA SREDINA VAŽNA ZA GRAĐANE SRBIJE?!
Related Post
December 31, 2022
KOLIKA JE ZAGAĐENOST VAZDUHA U NOVOM SADU?
April 19, 2018
OVO NISTE ZNALI! KOLIKA JE ŠTETNOST POGONSKIH GORIVA VOZILA
January 19, 2020
PROTIV ZAGAĐENJA VAZDUHA SUBVENCIJAMA ZA KUPOVINU BICIKALA
November 14, 2023
EKO-MURAL ZA ČISTIJI VAZDUH OSLIKALI ĐACI I UMETNICI NADOMAK RUDARSKOG BASENA “KOLUBARA”
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
  • ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
  • VEŠTAČKA INTELIGENCIJA U BORBI ZA OPSTANAK JAGUARA
  • PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved