
Zagađenje vazduha u Parizu, u poslednjih 20 godina, smanjeno je za polovinu, navodi se u novoj studiji koju je objavio Airparif, nezavisna grupa koja prati kvalitet vazduha. Od 2005. godine do danas, nivoi dva najštetnija zagađivača vazduha – sitnih čestica i azotnog oksida, pali su za 55 odnosno 50 posto.
Pad zagađenja rezultat je evropske, nacionalne i lokalne politike usmerene na smanjenje emisija iz saobraćaja, grejanja i industrije, saopštio je Airparif.
Ključni koraci
Mere koje su dale rezultate su ključni koraci, koji su napravili razliku između ostalog, a to su evropski standardi emisije, oporezivanje industrijskih emisija zagađivača, bolji i prošireniji javni prevoz, kao i biciklistička infrastruktura.
Istaknut je i prelazak s vozila na dizel na električna. Pariz je pretvorio 60.000 parking meesta u zelene površine, dodao 180 kilometara biciklističkih staza i kreirao 130.000 novih parking mesta za bicikle.

Foto: Patrick BARBAUD, Pixabay
Ozon – i dalje veliki zagađivač
Jedini veliki zagađivač koji poslednjih godina nije smanjen je ozon. Za razliku od sitnih čestica i azot-dioksida, ozon se ne ispušta direktno u vazduh. On nastaje kada sunčeva svetlost pokrene hemijsku reakciju između drugih zagađivača, poput onih iz automobila i fabrika. Ova vrsta ozona, koja se nalazi blizu tla, štetna je za zdravlje ljudi, posebno tokom vrelih, sunčanih dana.
Lokalne emisije koje doprinose stvaranju ozona su pale, ali je taj napredak poništen globalnim zagrevanjem koje podstiče njegovo stvaranje.
Smanjena stopa prevremenih smrt
Poboljšani kvalitet vazduha pozitivno je uticao na javno zdravlje, navodi Airparif. Broj prevremenih smrti povezanih sa zagađenjem vazduha smanjen je za trećinu u periodu između 2010. i 2019. godine, pokazuje istraživanje. Ipak, zagađenje je 2019. godine u proseku skratilo očekivani životni vek za 10 meseci.
Takođe, zagađenje se povezuje sa 10 do 20 posto novih respiratornih bolesti: astme, raka pluća i hronične opstruktivne bolesti pluća, te sa 5 do 10 posto kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti poput srčanog i moždanog udara, kao i dijabetesa tipa 2.
Stroža pravila od 2030.
Airparif navodi da je još 800.000 stanovnika pariške regije izloženo nivoima zagađenja koji premašuju preporučene smernice. Najviše su pogođeni oni koji žive najbliže intenzivnom saobraćaju, unutar 50 metara od glavnih prometnih puteva. U planu je da se od 2030. godine primenjuju stroža pravila Evropske unije.
Preuzeto sa telegram.hr
Share this: