LATEST
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
  • ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
  • VEŠTAČKA INTELIGENCIJA U BORBI ZA OPSTANAK JAGUARA
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Vesti
1,507 views 12 min 0 Comment

PUT KA ODRŽIVOSTI NIMALO NIJE JEDNOSTAVAN I LAK

Admin - October 11, 2023

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Da bi se uopšte pokrenuli i okrenuli upravljanju gradovima, u skladu sa Ciljevima održivog razvoja, neophodno je usklađivanje javnih politika. Dakle, donošenje brojnih dokumenata javnih politika predstavlja važan korak u definisanju ovih ciljeva i mera za njihovu implementaciju, a naročito za praćenje uspeha u svakom gradu i lokalnoj zajednici.

U nastojanjima da gradovi dostignu što veći stepen održivosti, moraju da učestvuju svi, kako međunarodne i regionalne organizacije, finansijske institucije, regionalne razvojne banke, privatni sektor, tako i sama država i lokalne vlasti, nevladin sektor, građani, što prepoznaju i smernice Organizacije Ujedinjenih nacija ali i Skupštine opština i gradova. Bez obzira na to što svaka strana ima svoj interes i nivo uključenosti, svima je zajednički cilj dobrobit svih stanovnika i to u dugoročnom smislu, kao trajno održivo stanje.

Neadekvatno upravljanje otpadom – ogroman problem

Kao što su problemi uzročno posledični, takva su i rešenja. Pokretanjem procesa u jednoj oblasti, napravićemo zamajac za rešavanje mnogih problema. Činjenica je da je neadekvatno upravljanje otpadom jedan od najkrupnijih problema kod nas i da se odnosi ne samo na status samog otpada, već izaziva loš kvalitet vazduha, degradaciju zemljišta i zagađenje voda. Program upravljanja otpadom u Srbiji 2022-2031, koji je Vlada Srbije usvojila kao deo pristupanja EU, ima za cilj unapređenje sistema upravljanja komunalnim otpadom kroz: povećanu stopu reciklaže,  smanjeno odlaganje biorazgradivog otpada na deponijama i smanjeno odlaganje otpada na nehigijenskim deponijama.

Regionalna deponija “Srem-Mačva” Sremska Mitrovica, foto: FB JKP Regionalna deponija S. Mitrovica

Zato su u Sremskoj Mitrovici odlučili da se ozbiljno posvete ovom krupnom problem. Vrlo svesni da ovakav problem ne mogu rešiti sami, pokrenuli su projekte finasirane sa nekoliko strana. Pre svega, još su 2011. godine zajedno sa Gradom Šapcem pokrenuli proceduru za osnivanje Regionalne deponije Srem-Mačva, da bi 2016. godine to novo preduzeće bilo upisano u registrar privrednih subjekata. Odmah nakon postizanja sporazuma, uradili su nulta merenja parametara kvaliteta vazduha, vode, zemljišta koja ne smeju biti ugorožena.

Kolike su količine otpada u Sremskoj Mitrovici?

Kretanje otpada prati poseban dokument, a obrazac tog dokumenta sadrži: podatke o otpadu, vlasniku, transportu, ali i o primaocu otpada. Proizvođač, odnosno vlasnik, mora da klasifikuje otpad pre samog otpočinjanja kretanja. Vlasnik otpada mora čuvati kopije dokumenata o otpremi sve dok ne dobije primerak popunjenog dokumenta kojim se potvrđuje da je otpad prihvaćen. Da bi tretman otpada bio što kvalitetniji, bilo je neophodno uraditi analizu otpada, što su oni i uradili.
Prema podacima iz Lokalnog plana upravljanja otpadom Grada Sremska Mitrovica, u ukupnoj dnevnoj količini otpada koja se prikupi sa teritorije ovog grada i okolnih sela, koja su uključena u organizovano sakupljanje komunalnog otpada, najviše je zastupljen organski otpad (baštenski i ostali biorazgradivi otpad) i to više od polovine, odnosno 55%, koji je pogodan za kompostiranje. Otpadni papir i plastika se prikupe u jednakim količinama, po 15% u odnosu na ukupnu količinu. Otpadno staklo, metal i tekstil se sakupe po oko 3% za svaku vrstu. Otpadna guma, s obzirom na to da postoji sporadično otkup starih guma, javlja se u neznatnoj količini, samo oko 1%.

Otpad je resurs

Kada su upoznali “neprijatelja”, mogli su i reagovati na pravi način. Tu im je pomoglo nekoliko projekata. Projekat “Edukacijom do ublažavanja klimatskih promena u područiju upravljanja komunalnim otpadom“, čiji je cilj smanjenje emisije štetnih gasova i efekta staklene bašte kao i smanjenje komunalnog otpada, odnosno pretvaranje biomase u briket za ogrev. To je najnoviji projekat jer je sada već u planu i nadogradnja Regionalne deponije Srem-Mačva, čije je podizanje finansirano iz fondova EU. Nosilac projekta je Prehrambreno-tehnološki fakultet iz Osijeka, u saradnji sa Fakultetom tehničkih nauka iz Novog Sada i Regionalnom razvojnom agencijom Srem.

Foto: Ministarstvo za zaštitu životne sredine

Prepoznali su vrednost otpada i, kako kažu, “otpad se više neće smatrati otpadom već resursom“. Prethodno su sprovodili projekt  „O–DVA–JA–MO“ uz podršku Ambasade Kraljevine Švedske. Ovim projektom, osim plavih kanti za primarnu separaciju otpada, koje su već podeljene mitrovačkim domaćinstvima, na ulicama u centru grada sada mogu da se vide i prvi kontejneri za odvajanje otpada – plavi (papir, plastika i metal) i žuti (staklo), dok se uskoro očekuje postavljanje istih na više od 100 lokacija u gradu. Planiraju, kada usavrše ovaj sistem primarne separacije pet ambalaže, papira, kartona i metala, da se bave organskim otpadom koji čini 60% ukupne količine otpada deponije, dakle sledeći korak je briga o kompostiranju, edukacija ljudi i podela kompostera koje svi željno očekuju. Tako se polako Sremska Mitrovica izdvojila kao jedan od najprosperitetnijih gradova u Srbiji u oblasti upravljanja otpadom. To je sve zajedno pokrenulo čitav niz drugih aktivnosti koje se tiču Zelene agende tako da se intenzivno radi na ozelenjavanju, energetskoj sanaciji objekata i drugo.

Kako Prag postiže održivost?

Urbani džep na Maloj strani, Prag, foto: M. Adlešić

Da bismo bili svesni vrednosti dostignuća Sremske Mitrovice, možemo proveriti koliko smo daleko od onog što, recimo, rade u Pragu, u Republici Češkoj. Kako se sa problemom otpada ali i ostalim komunalnim problemima bavi jedan od najlepših gradova Evrope – Prag, u cilju adaptacije klimatskim promenama, odnosno ostvarivanju SDG?
Od Lucie Kubesa, predsedavajuće Gradskog odbora za zaštitu životne sredine Grada Praga, dobili smo jasniju sliku kakva je situacija u prestonici Češke.
“Gradski odbor za zaštitu životne sredine, njegovi članovi, kao deo Skupštine grada, stvara koncept organizovanja poslova na zaštiti životne sredine i komunalnih usluga. Kada Skupština to odobri, poslove sprovode nadležna preduzeća. Prag je organizovan u 57 distrikta i svaki ima svog ‚gradonačelnika‘ i oni su ‚delegati‘ za projekte koje žele da sprovedu u svojim distriktima. Mi smo njihovo ‚rame za plakanje‘ jer su budžeti ograničeni a želje su često nerealne. Bilo o kom postupaku je reč, moramo ga sprovoditi u skladu sa procenom uticaja na životnu sredinu. Veoma je slojevit proces koji se sprovodi od državnog nivoa ka gradovima, odnosno distriktima. I neke od tih procedura traju i godinama. Ali, ipak uspevamo da Prag razvijamo.
Komunalna preduzeća su organizovana takođe po distriktima i prate njihove specifičnosti. Pored urednosti, neophodno je učiniti da grad bude i prijatan. Sve smo više svedoci visokih temperature, velike količine prašine u centru grada, zato se stvaraju česme sa pitkom vodom, koju na sreću u Pragu imamo veoma kvalitetnu a takođe i raspršivači za osveženje. Restoranima se nalaže korišćenje zelenila u baštama. Smeće se odbacuje u podzemne kontejnere tako da nema otpada po ulicama. I koliko god ta neka pravila deluju obavezujuće, naš posao nije ograničavanje – već razvijanje grada. Prag ujedno spada među najzelenije gradove sa više od 200 parkova i zelenih površina. Briga se vodi o svakom primerku drveta. To nije nimalo lako održavati. Međutim, važno nam je očuvanje biodivrziteta, pribegavamo gajenju livadskih cvetnih površina umesto šišanih travnjaka kao na golf terenima. Želimo da sačuvamo pčele. Podižemo retencione površine kako bismo se bolje snašli u slučajevima obilnih intenzivnih padavina koje su sve češće”, pojasnila je Kubesa.

Zajedničke bašte u gradskom okruženju

Metro Farm, urbana bašta u Pragu, foto: M. Adlešić

Veliki izazov pred građanima Praga je odvajanje i sakupljanje organskog, biološkog otpada. Od januara 2023. godine, građani su u obavezi, zakonskoj, da odvajaju organski otpad i tome su namenjene braon kante za otpatke. Oni te kante moraju sami tražiti od zaduženog komunalnog preduzeća.
„Sa plastičnom bočicom koju više ne koristimo ili drugom vrstom otpada znamo šta moramo uraditi, biće odložena na za to određeno mesto. Međutim, građani Praga i drugih velikih gradova takođe imaju veliku količinu biološkog otpada koji ne treba da završi na deponiji, već da ponovnom upotrebom dobije novu svrhu. Baštovanstvo je to koje omogućava da se taj krug hrane pametno organizuje“, slažu se u tome Ana Černa i Jan Smetak iz nevladine organizacije Kokoza. Zato se sve aktivnije pokreću društvene, zajedničke bašte gde ljudi pored, gajenja sopstvenog povrća, i kompostiraju, donoseći biološki otpad od kuće. Pritom su zajedničke bašte veoma značajna dimenzija povećanja zelenih kapaciteta grada, u cilju adaptacije na klimatske promene i stremljenju ka održivom gradu.
Ova dva grada su odlični primeri kako gradove učiniti inkluzivnim, sigurnim, otpornim i održivim ljudskim zajednicama.

Tekst: Majda Adlešić

Post Views: 1,896
Tags: održivi grad, odvajanje otpada, Prag, reciklaža, Regionalna deponija “Srem-Mačva” Sremska Mitrovica, tretman otpada

PREVIOUS

KAKVA JE BUDUĆNOST URBANIH CELINA?

NEXT

POČELA IZGRADNJA REGIONALNE DEPONIJE KOD UBA
Related Post
July 20, 2018
FOTO-KONKURS „SRBIJA KROZ EKO OBJEKTIV“
August 30, 2018
SLOVENIJA – NAJČISTIJA ZEMLJA NA SVETU
November 19, 2024
DANSKA: U PLANU SADNJA MILIJARDU NOVIH SADNICA
September 2, 2018
PIROT: VELIKI NARODNI ZBOR ZA SPAS REKA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
  • ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
  • VEŠTAČKA INTELIGENCIJA U BORBI ZA OPSTANAK JAGUARA
  • PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved