LATEST
  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA…
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH…
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Vesti
1,370 views 8 min 0 Comment

KAKVA JE BUDUĆNOST URBANIH CELINA?

Admin - October 5, 2023

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Kroz istoriju civilizacije menjala se definicija grada, kao i kriterijumi koji određuju šta grad može biti. Sve definicije slažu se u jednom da grad ne određuje ni broj stanovnika, niti bilo šta drugo – već činjenica da se stanovnici bave industijskim, tehničkim, digitalnim i administrativnim delatnostima.

Veliki potrošači energije

U samom načinu i sistemu upravljanja gradovima neophodno je nešto menjati. Pored toga što privlače sve veći broj stanovnika, gradovi postaju veliki potrošači energije, tako da su, po tom osnovu, odgovorni za veliku emisiju gasova sa efektom staklene baste, čak 75% od ukupne emisije stvaraju gradovi. To ukazuje na to da su gradovi dosta odgovorni za klimatske promene, iako teritorijalno zauzimaju veoma mali procenat planete, svega 3% ukupne površine. Jednostavno rečeno, veoma veliki broj stanovnika na maloj teritoriji i njihov način života dovode do sve teže održivosti gradova.

Pored ekoloških, odnosno klimatskih, tu su i socijalni i ekonomski problem, i svi zajedno zahtevaju menjanje modela upravljanja gradovima. Smernice ka tom boljem upravljanju daju između ostalog i Ciljevi održivog razvoja Agende 2030 među kojima se nalazi i cilj 11 – Održivi gradovi i zajednice. Ovim ciljem se definišu modeli kako gradove i ljudska naselja učiniti inkluzivnim, sigurnim, otpornim i održivim. Već iz samih naziva potciljeva vidi se u kom pravcu idu smernice. https://sdgs.un.org/goals/goal11

Zeleni gradovi Srbije

Da bi se uopšte pokrenuli i okrenuli upravljanju gradovima, u skladu sa Ciljevima održivog razvoja, neophodno je usklađivanje javnih politika. Donošenje brojnih dokumenata javnih politika predstavlja važan korak u definisanju ovih ciljeva i mera za njihovu implementaciju, a naročito za praćenje uspeha u svakom gradu i lokalnoj zajednici.
Tako je Beograd nedavno objavio Akcioni plan za zeleni grad i Akcioni plan za održivu energiju i klimu do 2030. godine kojima se planira ulaganje od 5,2 milijarde evra u poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte. Kragujevac je, uz Beograd, Novi Sad, Rašku i Irig, jedan od pet gradova koji je pozvan da uzme učešće u projektu „Zeleni gradovi Srbije“ koji podržava ambasada Kraljevine Holandije. Balkanske zemlje i gradovi, prema Agendi UN 2030, treba da redukuju temperaturu za 1,5 stepeni Celzijusovih.

Šta predstavlja održivi grad?

Šta je u stvari održivi grad kojem težimo i kako to postići? Dakle, održivi grad je onaj u kojem ima dovoljno mesta za stanovanje, gde se jednostavno i sigurno može kretati javnim prevozom ili biciklom, gde su parkovi dobro organizovani, opremljeni i raspoređeni, te da ljudi imaju lak pristup svim zelenim prostorima, gde su vazduh i voda kvalitetni a upravljanje otpadom osmišljeno. Takav grad je prilagodljiv na klimatske promene i ima kapacitete da svojom održivošću prevaziđe krizne situacije.

Nekontrolisan rast populacije, ubrzana neplanska gradnja i širenje periferije gradova, betonizacija, sve to dovodi do povećane ranjivosti gradova na prirodne katastrofe. Tome smo se i sami uverili tokom ove godine, pošto smo bili izloženi, u više navrata, jakim olujnim vetrovima koji su pritom bili praćeni obilnim padavinama.

Prva asocijacija na održivi grad je zeleni grad sa formiranim zelenim infrastukturama. Jer se time stvaraju uslovi manjeg efekta staklene bašte, bolje regulacije padavina, temperature, vetrova a samim tim i zdraviji i kvalitetniji uslovi života. A najkraći put kojim možemo dovesti zelenilo u betonirane gradove su svakako zeleni krovovi, fasade i baštenske zajednice.

Ljubljana VS Beograd

Mnogi gradovi u bližem ili širem okruženju prošli su mnoge od faza približavanja boljoj održivosti, pre svega uvođenjem zelenih infrastruktura na sve moguće načine. Dokazali su da je moguće dostići održivost, a najbliži primer je Ljubljana, koja je 2016. godine proglašena i Zelenom prestonicom Evrope.

Šta je Ljubljana postigla za dobru održivost grada? Kao prvo, organizovana je kao grad kratkih udaljenosti i malih brzina. Sa bilo koje tačke u gradu do prirodnog okruženja nije potrebno više od deset minuta hoda. Potpuno je uređena prema merama čoveka i to se oseća na svakom koraku. Ljubljana ima čak 560 kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku, odnosno 542 kvadratnih metara javnih zelenih površina (površine u javnoj upotrebi). Na osnovu ove kategorije, Ljubljana spada među najzelenije gradove Evrope. U gradu ima 100 hektara novouređenih zelenih površina, koje i dalje niču iz degradiranih urbanih površina. Još od 2015. godine, u gradu se za tretmane zelenila ne koriste pesticidi i herbicidi, po preporuci Instituta za održivi razvoj.

Situacija u Beogradu je drastično drugačija. Prema podacima Plana generalne regulacije, zelenih površina u glavnom gradu Srbije ima svega 12 posto, a ono što je poražavajuće da gradska opština Vračar ima svega 1,5 kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku (!).

U Ljubljani se otpad razvrstava na svim nivoima u pet grupa i usmerava ka regionalnom centru za upravljanje otpadom. Na rubovima grada su četiri parka prirode, od kojih Ljubljansko barje obuhvata 135 kvadratnih metara močvarnog plavnog terena i koje je zaštićeno od strane organizacije UNESCO kao svetska baština. Održava se sistem urbanog baštovanstva nasleđen iz dugogodišnje prakse.

Ljubljansko barje, Foto: Savaparks

U Beogradu je skroz drugačija situacija. Naime, otpad se odlaže na pet zvaničnih deponija komunalnog otpada, od kojih je najznačajnija i najveća deponija “Vinča”. Dobra stvar je što je nedavno stara deponija “Vinča”, koja je inače predstavljala crnu tačku u Evropi, zatvorena, i što je napravljeno novo, savremeno postrojenje za preradu komunalnog otpada, od koga će se proizvoditi i električna i toplotna energija. I dalje su divlje deponije velika boljka Beograda, kao uostalom i cele Srbije.

U nastojanjima da gradovi dostignu što veći stepen održivosti, moraju da učestvuju svi, kako međunarodne i regionalne organizacije, finansijske institucije, regionalne razvojne banke, privatni sektor, tako i države i lokalne vlasti, nevladin sektor, građani – što prepoznaju i smernice organizacije Ujedinjenih nacija ali i skupštine opština i gradova.Bez obzira na to što svaka strana ima svoj interes i nivo uključenosti, svima je zajednički cilj dobrobit svih stanovnika i to u dugoročnom smislu, kao trajno održivo stanje.

Tekst: Majda Adlešić
Foto: Pixabay

Post Views: 1,721
Tags: Agenda UN 2030, Akcioni plan za održivu energiju i klimu, Akcioni plan za zeleni grad, Ciljevi održivog razvoja, Ljubjana, održivi gradovi, zeleni gradovi

PREVIOUS

UPOTREBA SOLARNE ENERGIJE… GDE SE NALAZIMO?

NEXT

PUT KA ODRŽIVOSTI NIMALO NIJE JEDNOSTAVAN I LAK
Related Post
March 26, 2018
ŽIVOT BEZ PLASTIKE
January 5, 2019
UVOĐENJE DEPOZITNOG SISTEMA ZA LIMENKE I PET
December 13, 2019
SREMSKA MITROVICA: DO KRAJA PROLEĆA 481 HEKTAR POD NOVOM ŠUMOM
October 13, 2023
POČELA IZGRADNJA REGIONALNE DEPONIJE KOD UBA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA DEPONIJI „DUBOKO”
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved