LATEST
  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA…
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH…
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Biznis
1,278 views 11 min 0 Comment

NOVA VREDNOST STARIH GUMA

Admin - December 31, 2020

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Ako je izum točka pokretač napretka ljudske civilizacije, onda je izum gume, po današnjim kriterijumima, njegov „apdejt“. Taj prvobitni, kameno-drveno-čelični točak nam je svojim oblikom i načinom korišćenja doneo i obezbedio, moglo bi se reći – sve… Od načina korisnog transporta, prevoza tereta i ljudstva, do zabave i ratovanja, i shvatanja da on može pružiti i užitak, i sigurnost, i zaradu. Vidici su se tada proširili, i „truckavi“ točak je našao mnogostruku primenu od upotrebe za kraljevske i carske glamurozne kočije „iz snova“, do najjednostavnijih seoskih dvokolica opremljenih za rad.

Kraljevska kočija, Belem, Portugalija, foto: M. Ćirković

OD TOČKA DO GUME

Vekovima se točak „kotrljao“ putujući na sve strane sveta. A onda se pojavio fantastičan pronalazak, njeno veličanstvo – guma. Bio je to revolucionarni pronalazak, a samo oni malobrojni su shvatili da je taj novi proizvod društveno prihvatljiv, i da će naći primenu u celokupnom prosperitetu ljudske civilizacije.

Točak istorije se ponovo okrenuo, noseći ovaj put svoje terete udobno, luksuzno, nečujno i sigurno, žargonski rečeno „na nivou“. Napunjeni vazduhom, gumeni pneumatici su pokretali vozila koja na putovanjima nikad nisu bila udobnija i bezbednija, apsorbujući sve udarce prolascima kroz rupe i neravne terene. Proizvođači ovih pneumatika, ispunili su svoje ciljeve napravivši veoma savremene proizvode koji su nudili takvu udobnost korišćenja da je svuda u svetu krenula njihova masovna proizvodnja. Naravno, shvatili su da gde je masovna proizvodnja, tu je negde i dobra zarada, samo je treba ostvariti. Milijarde i milijarde gumenih pneumatika našlo je svoju primenu na nekom od savremenih prevoznih sredstava.

U SRBIJI SE RECIKLIRAJU SVE VRSTE GUMA

Sve što je dobro, kratko traje, tako i gumeni pneumatici, koji su nakon upotrebnog veka odlagani na dozvoljena ali i na nedozvoljena mesta. Ovih nedozvoljenih se većina građana Srbije zasigurno nagledala, a neki su pak i učestvovali u nastanku ružnih slika bacanja i odlaganja guma na nelegalnim deponijama, obalama reka i svakog prirodnog prostora koji su takvi pojedinci smatrali pogodnim za te svari, ne znajući da je guma i kao takva, upotrebljenja zapravo sirovina, i da se može ponovo reciklažom iskoristiti u neke druge svrhe, za dobrobit svih nas.

Upravo je reciklaža guma dobar primer početka razvoja cirkularne ekonomije u Srbiji, s obzirom na to da se gume nakon upotrebe mogu koristiti kao resurs za proizvodnju u raznovrsnim delatnostima i da su našle raznoliku primenu i kod nas.

Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije

Da ne deluje sve tako „mračno“, i da je većina građana Srbije ekološki osvešćena po ovom pitanju, govore i statistički podaci Agencije za zaštitu životne sredine da je od 2011. do 2019. godine reciklirano 347.731 tona otpadne gume, dok je u tom vremenskom periodu na tržištu plasirano 274.196 tona gume. U razgovoru sa Suzanom Obradović, generalnom sekretarkom Udruženja reciklera Srbije, saznajemo da se u našoj zemlji mogu reciklirati sve vrste guma, a od 2012. godne i najveće gume na svetu, kao što su one koje se koriste na damper kamionima nosivosti do 450 tona rude, u rudnicima poput RTB Bor. Te gume su prečnika do 3,6 metara i težine do 2.600 kilograma. Mnogo gume na jednom mestu…

KAKO SVE TO IZGLEDA U PRAKSI?

Na koji način i ko se bavi prikupljanjem i recikliranjem otpadne gume u Srbiji, Suzana Obradović kaže da se tretman guma odvija u desetak postrojenja, i da je sistem njihovog sakupljanja razvijen u poslednjih deset godina. Pritom, pneumatici se sakupljaju putem sakupljačke mreže koju organizuju recikleri, i koja uključuje sopstveni sistem sakupljanja, kao i sakupljače, fizička i pravna lica sa kojima sarađuju. Takođe, gume stižu u reciklažne centre i od generatora otpada kao što su vulkanizerske radnje, poljoprivredna dobra, deponije, industrije, gumarskih, rudarskih i transportnih preduzeća, proizvođača i distributera pneumatika.

UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU

Kako sve nesakupljene otpadne gume mogu da utiču na zagađenje životne sredine u odnosu na one sakupljene, naša sagovornica pojašnjava da otpadne gume koje su pravilno deponovane ne izazivaju zagađenje tla, vode i vazduha.

„Međutim, postoji niz akcidentnih situacija kada je moguć štetni uticaj na životnu sredinu, što se posebno odnosi na laku zapaljivost guma i mogućnost nastajanja požara na deponijama. Paljenjem guma, u atmosferu se oslobađa dim koji sadrži brojne štetne materije, ispuštaju se otrovni gasovi dioksini i furani koji negativno utiču na zdravlje ljudi i okolinu, a neretko su i pojačanog kancerogenog dejstva. Takođe, topljenjem guma nastaju tečni polutanti koji prodiru u tlo i mogu biti opasni zagađivači ukoliko dopru do površinskih i podzemnih voda“, navodi Suzana Obradović.

Gume u postupku reciklaže

Postupak reciklaže guma u savremenim postrojenjima je bezbedan po životnu sredinu, tvrdi naša sagovornica. U postupku reciklaže pneumatika dobija se gumeni granulat u najvećoj količini, potom čelična žica i platno. Razdvajanje komponenti obavlja se dejstvom magneta i vazdušne struje. Jedini energent koji se koristi je električna energija. Ne upotrebljavaju se nikakvi hemijski reagensi niti ima termičkih reakcija, tako da se ne stvara nikakva otpadna supstanca.

Posebno je značajno da u ovom procesu nema nikakvih propratnih zagađenja životne sredine, kategorična je Suzana Obradović. Čelična žica, kao jedan od proizvoda tokom prerade, koristi se u livnicama i tako se vraća u proces proizvodnje, a platno najčešće koriste cementare kao gorivo. Gumeni granulati, koji se dobijaju sečenjem pneumatika, proizvode se u različitim veličinama, u zavisnosti od dimenzija koje su potrebne kompanijama za dalju proizvodnju.

STARA GUMA A NOVA NAMENA

„U našoj zemlji gumeni granulat kao sirovinu za proizvode koristi desetak firmi redovno i još toliko sporadično. Većina recikliranih guma se izvozi u Mađarsku, Rumuniju, Sloveniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Manje količine guma koriste se u energetske svrhe, i to u cementarama. To su uglavnom gume koje imaju velika oštećena i nisu pogodne za dobijanje gumenog granulata“, istakla je Suzana Obradović.

Rekreativno trčanje po trim-stazi od recikliranih guma, foto: M. Ćirković

Usitnjen gumeni granulat kao sirovina i novi proizvod koristi se i korišćen je za izgradnju velikog broja sportskih stadiona i atletskih staza širom Srbije. Sportisti i rekreativci su već odavno uveliko u mogućnosti da treniraju i trče po ovim novim savremenim podlogama, kako na stadionima, tako i na rekreativnim atletskim stazama u mnogim gradovima Srbije. Udobnost trčanaja i treniranja, obezbeđuje nam reciklirana guma. Svi koji su trčali novim stazama kroz parkove, duž rečnih kejova, vežbali na teretanama na otvorenom, ili vodili decu na dečja igrališta – mogli su da primete da gaze po mekanoj podlozi u odnosu na ranije betonske. Svi ti tereni su napravljeni od gume koja je reciklirana u postrojenjima u Srbiji.

Reciklirana guma je takođe našla primenu u sportskim klubovima i u školama, fudbalskim terenima sa veštačkom travom prvoligaša i malim terenima za rekreativni fudbal. Takođe, kod nas se prave i graničnici za parking i točkići za kontejnere. Njen upotrebni potencijal kao otpadne sirovine je zaista širok, a mogućnosti su mnogostruke, od zaštite životne sredine do potencijalnih šansi za zaradu. Na primer mogu da se koriste kao dodatak asfaltu prilikom izgradnje kolovoza, kao izolacioni materijali, podne prostirke za štale, apsorber zvuka u zidovima duž auto-pueva, itd.

Korist recikliranja gume je ogromna, a guma uz ove postupke opet „nalazi” novu upotrebnu vrednost.
Od proizvodnje do reciklaže, gumeni „točak istorije“ nastavlja da se obrće na dobrobit svih nas.

Tekst: Miloš Ćirković
Fotografije: Miloš Ćirković i Udruženje reciklera Srbije

NAPOMENA

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zelenim informisanjem do zelene ekonomije“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata u 2020. godini.
Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

Post Views: 3,111
Tags: guma, gumeni granulat, reciklaža guma

PREVIOUS

KONCEPT ODRŽIVE MODE

NEXT

OSVOJEN NAJOKRUTNIJI PLANINSKI VRH K2
Related Post
May 14, 2020
ZELENA EKONOMIJA ZA RAZVOJ REGIONA
December 7, 2020
UVOĐENJE CIRKULARNE EKONOMIJE U GRAĐEVINARSTVO
December 29, 2020
GRAFITNE OLOVKE OD RECIKLIRANOG PAPIRA
December 27, 2020
OD ELEKTRO-OTPADA DO NOVIH PROIZVODA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA DEPONIJI „DUBOKO”
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved