LATEST
  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA…
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH…
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Biznis
1,240 views 9 min 0 Comment

UVOĐENJE CIRKULARNE EKONOMIJE U GRAĐEVINARSTVO

Admin - December 7, 2020

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Koncept ugljeničke neutralnosti – “dekarbonizacije” polako ali sigurno preuzima primat u globalnim agendama i inicijativama koje teže tome da se ispune obaveze preuzete Pariskim sporazumom. Stanovanje i građevinarstvo su pojedinačni sektor koji u tom naporu ima najveći uticaj.

ODRŽIVA GRADNJA

Foto: Maria Orlova from Pexels

Karbonski neutralne kuće i reciklirani građevinski materijali još uvek su nepoznanica za širu javnost, kao i za našu svakodnevnu praksu stanovanja. Građevinski i arhitektonski poduhvati, koji ne odgovaraju samo trenutnim potrebama, već su deo jednog koncepta “održive arhitekture” – nužna je opcije za ublažavanje klimatskih promena. Na Klimatskom samitu UN-a 2019. godine oformljena je globalna inicijativa “Ugljeničko neutralne zgrade za sve” (The Zero Carbon Buildings for All Initiative), sa idejom i namerom da se apeluje na državne i lokalne vlasti kako bi se regulative i zakoni prilagodili i usmerili na “dekarbonizaciju svih novih zgrada do 2030. godine i svih postojećih zgrada do 2050. godine”. Ovako ambiciozno postavljen plan nadovezuje se i na Pariski sporazum, gde je kao jedan od međuciljeva postavljeno smanjenje utroška energije po kvadratnom metru za 30 % do 2030. godine. Ispunjenje ovog cilja je neophodno kako bi se ostvarili zadaci predviđeni Pariskim sporazumom o ograničavanju globalnog zagrevanja do kraja veka. Kako bi se tome približili, potrebno je obuhvatiti prakse arhitekture, građevine, tehnologije, politike, ekonomije, dakle, neophodan je sveobuhvatan pristup, odnosno drastična promena postojećih modela.

RECIKLAŽA GRAĐEVINSKOG OTPADA

U skladu sa ovakvim konceptom smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, nadovezuje se i promena modela linearne ekonomije zasnovne na potrošnji resursa i uvođenje cirkularne ekonomije u građevinarstvo. U načelu, pridržavanjem smernica cirkularne ekonomije, smanjuje se ukupna upotreba resursa tokom životnog veka građevina, jer su one dizajnirane da budu energetski efikasne, prilagođene osobenostima i uslovima u lokalnoj sredini, a takođe i dugotrajne. Reciklirani materijali i materijali sa sve većim procentom recikliranog sadržaja imaće manji ugljenički otisak. Takođe, ponovnom upotrebom materijala smanjuje se iskorištavanje prirodnih resursa i stvaranje otpada. Sektor građevinarstva u Evropi generiše oko trećine ukupno proizvedenog otpada. Smanjenje i recikliranje građevinskog otpada ispostavlja se kao velika stavka u globalnim nastojanjima ka dekarbonizaciji arhitekture.

UČEŠĆE GRADOVA U EMISIJAMA JE 70 %

Još uvek se sabiraju brojevi, ali je verovatno da će 2020. u proseku biti najtoplija godina od kako se beleži merenje. Pre toga, to su bile 2015, 2016. i 2010. godina. U poslednjoj deceniji, to je četvrti rekord, pa ako iole racionalno shvatimo te činjenice možemo se već danas zabrinuti nad tempom kojim se planeta zgreva. Šta nas konkretno čeka u novoj deceniji ne možemo u detaljima pretpostaviti, ali dok čekamo prvi sneg ove zime, možemo iznova da pogledamo još neke podatke.

Foto: Reiseblogger / Pixabay

U ovom kontekstu, pronaći ćemo da stanovanje i gradnja doprinosi s trećinom emisija gasova sa efektom staklene bašte. To ih dovodi na prvo mesto, kad se emisije stakleničkih plinova razmatraju po sektorima, a od toga samo cement doprinosi sa 8 % emisija.

To se dalje može razložiti u nekoliko segmenata, a istovremeno je značajna i ukupna potrošnja energije. Na građevinarstvo i stanovanje utroši se oko 36 % globalne energije. Od toga 22 % odlazi na stambene zgrade i 8 % na nestambene zgrade, a 6 % se utoši u građevinarskoj industriji. Prema podacima iz 2015. godine, fosilna goriva čine 82 % osnove za dobijanje energije u stambenim zgradama. Prema navodima Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC), ukoliko se radikalno ne izmene modeli stnovanja i izgradnje, upotreba energije bi se mogla utrostručiti do 2050. godine.

Navešćemo još nekoliko podataka, da ilustruje i dopuni ovu skalu uticaja. Učešće gradova u emisijama je 70 %, dok oni zauzimaju trenutno oko 3 % površine planete. Ali takođe, klimatske promene svakako će imati i povratni uticaj na sam kvalitet stanovanja i građevinskih struktura. Većina naselja je takođe smeštena u priobalnim područjima, pa se povratni uticaj koji klimatske promene mogu da imaju na globalnu populaciju time još više aktuelizuje.

S predviđenim porastom stanovništva i procenama da će do 2050. broj ljudi na planeti biti oko deset milijardi, predstoji dalje enigma na koji način će stanovanje i gradnja ubuduće uticati na emisije gasova sa efektom staklene bašte i nepovratnu potrošnju resursa. Koliko god se globalni sporazumi i manifesti pojedinih inicijativa kreću ka ugljeničko neutralnim konceptima, predstoji ogoroman zadatak da se to sprovede u praksi – delom, ili u potpunosti.

KONCEPT ZELENE GRADNJE

Ponovna upotreba materijala, održiva arhitektura i cirkularna ekonomija stoje u bliskoj vezi sa kulturom stanovanja i arhitekturom, i predstavljaju osnovni model u ublažavanja klimatskih promena. Dok god se arhitektura i građevinarstvo upravljaju isključivo sa trenutnim potrebama i profitom, ta dva koloseka se uporedo razmimoilaze. Spoj i presek bi napravilo upravo uvođenje cirkularne ekonomije u građevinarstvo.

U nastavku, pored pojedinih globalnih inicijativa prisutni su pionirski poduhvati entuzijasta, od prvih “zemljobroda “(earthship), gde se za izgradnju zidova koriste reciklirane gume, a koji se i kod nas kao primeri dobre prakse stidljivo pojavljuju. Prva takva kuća napravljenja je u okolini Gornjeg Milanovca (Earthship Srbija). Ipak, prirođene ovim prostorima jesu i kuće od prirodnih materijala, od bondručara na jugu do nabijača na severu. Materijali odgovaraju podneblju iz kojeg dolaze. Uporeba slame, trske, zemlje, drveta, kamena, kao osnovnog građevinskog materijala, svakako umnogome smanjuje ugljenički otisak, dok se termoregulacija prirodnim materijalima smanjuje potrošnju enegrije u održavanju kuća. Ali sve je ovo još uvek na plećima entuzijasta, dok je i te kako u skladu sa globalnim naporima.

Gledajući tako, u ovom spoju drevnih praksi i pionirskih poduhvata svakako treba tražiti nove graditeljske inspiracije. Da spomenemo da je kod nas aktivan Centar za zemljanu arhitekturu u Mošorinu. Koncept zemljane gradnje, upotreba trske, slame i prirodnih materijala u gradnji je usklađen sa starim znanjima i veštinama, uz inovacije koje odgovaraju duhu vremena. Zaista vredi pogledati i u tom smeru.

https://wrirosscities.org/ZeroCarbonBuildings?utm_medium=website&utm_source=archdaily.com

Advancing Net Zero


https://www.cisl.cam.ac.uk/business-action/low-carbon-transformation/ipcc-climate-science-business-briefings/pdfs/briefings/IPCC_AR5__Implications_for_Buildings__Briefing__WEB_EN.pdf
https://www.archdaily.com/931240/the-facts-about-architecture-and-climate-change
https://www.archdaily.com/938866/urgent-issue-10-strategies-to-decarbonize-architecture
https://wrirosscities.org/ZeroCarbonBuildings?utm_medium=website&utm_source=archdaily.com

Priredio: Mihajlo Vujasin
Foto: Pixabay i Pexels

NAPOMENA

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zelenim informisanjem do zelene ekonomije“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata u 2020. godini.
Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

Post Views: 2,885
Tags: zelena ekonomija, zelena gradnja, zemljana arhitektura

PREVIOUS

KRUŽNA EKONOMIJA BIĆE KLJUČNA

NEXT

OD ELEKTRO-OTPADA DO NOVIH PROIZVODA
Related Post
December 29, 2020
GRAFITNE OLOVKE OD RECIKLIRANOG PAPIRA
December 26, 2018
KAKO FUNKCIONIŠE “ZAGAĐIVAČ PLAĆA”
November 23, 2020
KRUŽNA EKONOMIJA BIĆE KLJUČNA
December 27, 2020
OD ELEKTRO-OTPADA DO NOVIH PROIZVODA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA DEPONIJI „DUBOKO”
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved