LATEST
  • SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
  • VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
  • SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA…
  • DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Klimatske promene
876 views 8 min 0 Comment

KAKVA ĆE BITI KLIMA U SRBIJI 2073. GODINE

Admin - May 18, 2023

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Evo jednog neprijatnog predviđanja: u Srbiji će posle 2050. godine biti 13,5 puta više dana koje ćemo provesti u toplotnim talasima u toku godine, nego što ih je bilo pre nekoliko decenija, prenosi portal Klima 101.

Ovo predviđanje, koje nude aktuelni klimatski modeli, podrazumevaju da će sredinom 21. veka u Srbiji porast prosečne temperature dostići 2,2 °C.

Šta pokazuju aktuelna merenja?

Naravno, već smo na tom putu: kako kažu aktuelna merenja, prosečna temperatura u Srbiji već je porasla za 1,5 °C u odnosu na predindustrijski period (što je za gotovo pola stepena više od globalnog proseka), a učestalost i dužina toplotnih talasa već je višestruko veća nego pre nekoliko decenija.

Kako je to moguće? Zašto naizgled mali porast u prosečnoj temperaturi dovodi do povećanja učestalosti i inteziteta na primer toplotnih talasa ili suša?

Odgovor leži u fizici Zemljine atmosfere. Za nju kažemo da je determinisani haos, jer su zakoni koji vladaju u atmosferi nelinearni: mala promena srednje vrednosti uzrokuje veliku promenu “na krajevima”, tj. u frekvenciji pojave ekstremnih događaja. Stoga, i mala promena srednje vrednosti temperature vazduha krije u sebi potencijal da razvije razorne posledice, u vidu pojave ekstrema poput jakih i češćih toplotnih talasa, suša, poplava…

Kakva su predviđanja?

Srbija se nalazi u tzv. tranzitnoj zoni, jer istovremeno trpi širenje mediteranskog pojasa kroz češću pojavu suša, a sa druge strane trpi vlažne tendencije koje su na severu.

Iako ne možemo da kažemo da će nam klima biti poput mediteranske, leta će nam sve više ličiti na mediteranska, sa vrlo visokim temperaturama i malo padavina. Zime će postati sve toplije (već sada imamo trend smanjenja broja dana sa snegom), iako sporadično možemo očekivati i epizode sa jačim snežnim padavinama.

Gledano uopšteno, granice između godišnjih doba će se smanjiti, a leta mogu trajati i do šest meseci.

U narednih pedeset godina, u Srbiji će srednja temperatura porasti za najmanje 1,3 °C

Prilikom posmatranja budućih projekcija, sve zavisi od toga koliko ćemo ublažiti emitovanje CO2 u atmosferu. To se, naravno, ne može deterministički odrediti (zavisi od političkih odluka, ali i od ekonomskog i tehnološkog razvoja itd). Kao odgovor na ovaj problem, veliki istraživački timovi u okviru radnih grupa IPCC su u poslednjih četrdesetak godina sastavljali i menjali tzv. emisione scenarije.

Za naše potrebe ovde, uporedićemo dva uslovno rečeno ekstrema: jedan emisioni scenario u kojem su zbog klimatske akcije posledice najblaže, i drugi koji je u trenutnoj nomenklaturi “najgori” – pa je pretpostavka da će naša budućnost biti negde između ove dve krajnosti.

U najblažem scenariju, porast prosečne globalne temperature zaustavljen je na 1,5 stepeni Celzijusa, shodno Pariskom sporazumu; u najgorem, usled potpunog nedostatka akcije (koji je, doduše, danas već gotovo nemoguć), porast može dostići brojku od čak 5 °C do kraja veka.

U Srbiji, na osnovu modela koji je korišćen u poslednjem izveštaju IPCC, a gledajući najblaži emisioni scenario, anomalija godišnje temperature za period 2060-2079. godine u odnosu na skorašnji period od 1995. do 2014. (grubo rečeno: danas) iznosi oko +1.3 °C, a promena je veća u istočnom delu Srbije. Na drugoj strani skale, anomalija je alarmantna i iznosi oko 3,7 °C.

Taj podatak se odnosi samo na srednju godišnju temperaturu, dok je porast u toku leta veći i iznosi čak 5.45 °C za najgori emisioni scenario.

Koje su posledice zagrevanja?

Razlike između ovih ekstrema su zaista velike – i treba imati u vidu da u metodologiji koju koristi IPCC postoje međuscenariji. Ali jeste korisno sagledati opseg, i uostalom, imati u vidu šta savremena nauka kaže: kako bi izgledao svet kada bismo potpuno ignorisali opasnost klimatskih promena?

Pogledajmo, primera radi, tropske noći (kada je minimalna dnevna temperatura veća od 20 °C). U Srbiji u periodu 2060-2079, ako gledamo najblaži scenario, svake godine biće u proseku 10 tropskih noći više nego danas. Ali, gledajući najgori scenario, anomalija povećanja iznosi 55: pedeset i pet više tropskih noći, u proseku, svake godine.

U ovom slučaju posebno su ugroženi veliki gradovi koji predstavljaju urbana ostrva toplote. To je upravo problem da gradske površine gde je i najveća koncentracija stanovništva ne uspevaju da se tokom noći radijaciono ohlade, već samo iz dana u dan postaju toplija i imaju veću izloženost toplotnim talasima.

S druge strane, indeks toplotnih talasa (tj. broj dana u okviru toplotnih talasa) je kod najblažeg scenarija povećan do 30 dana, a kod najgoreg i do 130 dana. Važno je napomenuti da su toplotni talasi definisani kao najmanje šest uzastopnih dana sa izrazito visokim temperaturama u odnosu na prosek u tom delu godine; njih ima, drugim rečima, i tokom neobično tople zime – ali najopasniji su leti.

Posledice klimatskih promena su raznolike: na primer, usled porasta temperature, a posebno krajem zime i početkom proleća, biljke ranije počinju proces vegetacije (vreme od početka rasta do sazrevanja), a period vegetacije se produžava. Taj porast se u modelima kreće od 20 dana u najblažem, do čak 60 dana – dva meseca! – u najgorem scenariju. Promene u vegetaciji biljaka mogu imati ozbiljne posledice po godišnji rod.

Ko je najosetljiviji na klimatske promene?

Najjači osmotreni toplotni talas u poslednjih 500 godina dogodio se u zapadnoj Evropi 2007. godine, usled kojeg je oko 70.000 ljudi, uglavnom starijih, osetljivih i siromašnih, izgubilo život.

U Srbiji, u kojoj svakako treba da očekujemo jače i duže periode toplotnih talasa u narednih 50 godina, trenutno živi veliki procenat stanovnika starijih od 65 godina – oko 17 odsto. Ali nisu nam stari danas zapravo “ciljna grupa”: upravo je sadašnja generacija mladih ljudi, istih onih koji mogu uticati na buduće ishode ublažavanja klimatskih promena, ta koja će za pedeset godina imati preko 70 godina.

Dakle, mi danas donosimo odluke koje će imati direktni uticaj na našu budućnosti i na dobrobit generacija koje dolaze posle nas. Zbog toga često citiramo poslovicu: planetu Zemlju nismo nasledili od naših predaka, već smo je pozajmili od naših unuka.

Tekst: Irida Lazić, Klima 101
Foto: Pixabay, Tumisu

Post Views: 1,482
Tags: emitovanje CO2, klima, klimatske promene, poplave, porast temperature, Srbija 2073, srednja temperatura, suše

PREVIOUS

ŽIVIMO U “URBANOJ RERNI”

NEXT

NAJTOPLIJE LETO IKAD ZABELEŽENO U EVROPI
Related Post
December 13, 2020
MOŽE LI PARISKI SPORAZUM SPREČITI KLIMATSKU KATASTROFU?
February 6, 2025
OKEANI SE ZAGREVAJU BRŽE NEGO IKAD − POSLEDICE SU VEĆ VIDLJIVE
September 24, 2019
BEČ: ZELENIM FASADAMA PROTIV KLIMATSKIH PROMENA
December 20, 2020
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVET
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
  • VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
  • SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
  • DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
  • SAZNAJTE! KAKO ZAGAĐENA ŽIVOTNA SREDINA UTIČE NA NAS

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
March 31, 2025
PAMETNI ČUVARI PRIRODE: KAKO AI ŠTITI MOČVARE
October 30, 2024

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved