• SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI…
  • „ČEPOM DO OSMEHA“: BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI I…
  • DA LI NOVI SAD IMA DOVOLJNO ZELENILA?!
  • ENERGETSKOM EFIKASNOŠĆU KA ODRŽIVOSTI  

Čuvajmo prirodu, čuvajmo budućnost! Svako drvo koje posadimo, svaki otpad koji recikliramo i svaka kap vode koju štedimo čine naš svet boljim mestom za buduće generacije

EKO VEST ZELENI EKOLOŠKI PORTAL

Svaka mala promena može napraviti veliku razliku. Smanjite svoj ekološki otisak danas – koristite bicikl umesto automobila, podržavajte obnovljive izvore energije.

  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Klimatske promene
97 views 6 min 0 Comment

UTICAJ ORGANSKE HRANE NA KLIMU

Admin - October 25, 2020

Share this:

  • Facebook
  • Twitter
  • WhatsApp
  • Email
  • Print

Organski gajena hrana više utiče na klimu od klasično gajene, zato što zahteva veću površinu, tvrdi novo međunarodno istraživanje. To je potpuno suprotno onome što se dosad mislilo – da organska proizvodnja pomaže u borbi protiv klimatskih promena.

Ovo istraživanje u kome su učestvovali naučnici švedskog Chalmers tehnološkog univerziteta, američkog Prinstona i Humbolt univerziteta iz Berlina, a koje je objavljeno u časopisu “Nature”, predstavlja prvo istraživanje potencijala organske proizvodnje koje je taj metod sagledalo iz potpuno drugačijeg ugla.

ORGANSKA HRANA I KLIMA

Prinosi po hektaru su značajno niži u organskoj poljoprivredi (jer se ne koriste veštačka đubriva), što znači da je potrebna veća površina za gajenje organske hrane. Zbog toga, zaključuju istraživači, organska poljoprivreda indirektno, zbog krčenja šuma, više doprinosi emisiji ugljen-dioksida. Iako je direktna emisija ugljen-dioksida manja kod organske proizvodnje, između ostalog i zbog manjeg korišćenja fosilnih goriva, ukupni uticaj na klimu je veći od onog koji ima klasična poljoprivreda.

Istraživači su ovo zaključili na osnovu nove metode za procenu uticaja korišćenja zemljišta na klimu, i na osnovu toga, a u sadejstvu sa drugim metodama, upoređivali su organsku i klasičnu proizvodnju hrane.

„Naše istraživanje pokazuje da organski grašak proizveden u Švedskoj ima oko 50% veći uticaj na klimu od klasično gajenog graška. Za neke druge vrste hrane ova razlika je i veća: npr. švedska organska ozima pšenica utiče 70% više“, kaže prof. Stefan Virsenius i objašnjava:

EMISIJA UGNJEN-DIOKSIDA VEĆA

„Potreba organske poljoprivrede da koristi veće površine zemlje, indirektno povećava emisiju ugljen-dioksida zahvaljujući krčenju šuma. Svetska proizvodnja hrane zavisi od međunarodne trgovine i tržišta, pa način na koji se hrana gaji u Švedskoj utiče na krčenje šuma u tropima. Ako koristimo više zemljišta za istu količinu hrane, indirektno doprinosimo većem krčenju šuma drugde u svetu. Na klimu pogubnije utiče čak i organski gajeno meso i mlečni proizvodi (u odnosu na klasičnu proizvodnju). U organskoj proizvodnji mesa i mleka koristi se organska hrana za stoku, te i to zahteva više zemljišta od klasične proizvodnje. To znači da se podaci za organski grašak i pšenicu u principu mogu primeniti i na proizvodnju mesa i mlečnih proizvoda. Ipak, nismo radili specifične proračune za ovu vrstu proizvodnje, pa nemamo konkretnih primera”, naveo je prof. Virsenius.

Nova metoda za procenu uticaja korišćenja zemljišta u poljoprivredi na klimu (tzv. Carbon Opportunity Cost) uzima u obzir količinu ugljenika koji se nalazi u šumama i shodno tome emisiju ugljen-dioksida koja nastaje usled krčenja šuma. Ovo je jedno od prvih istraživanja na svetu koje je primenilo ovu metodu.

„Naše istraživanje pokazuje da uticaj na klimu može da bude višestruko veći zbog krčenja šuma, nego zbog efekta staklene bašte koji se ranije ispitivao. Ovo je važno i zato što je u Švedskoj aktivna kampanja za povećanje organske proizvodnje. Ako se ova proizvodnja poveća, švedski uticaj na klimu zbog toga će se verovatno umnogome povećati“, ističe prof. Virsenius.

ŠTA JE REŠENJE?

Prof. Virsenius kaže da njihovo otkriće ne znači da treba prestati sa proizvodnjom i korišćenjem organskih proizvoda i ističe da bi potrošači trebalo da se fokusiraju na različite uticaje koje različita vrsta hrane ima na ishranu.

„Zamena govedine i jagnjetine, kao i tvrdih sireva proteinima iz povrća (mahunarke) ima najveći efekat. Proizvodnja svinjetine, piletine, ribe i jaja ima mnogo manji uticaj na klimu od proizvodnje govedine i jagnjetine,” podsetio je prof. Virsenius.

Naučnici, sledeći istu logiku, smatraju da je i ulaganje u biogorivo takođe štetno za klimu, jer traži velike površine za gajenje useva iz kojih se dobija ova vrsta goriva, što globalno povećava krčenje šuma. Proizvodnja svih danas poznatih vrsta biogoriva (etanol iz pšenice, šećerne trske i kukuruza, biodizel iz palminog ulja, soje i uljane repice) veći je izvor ugljen-dioksida od emisije iz fosilnih goriva i dizela, pokazuje istraživanje. Biogorivo iz otpada ili kao sporedni proizvod nema ovaj efekat, ali mu je i energetski potencijal manji, kažu istraživači.

Izvor: www.sciencedaily.com
Foto: Pixabay

Post Views: 1,139
Tags: klima, klimatske promene, organska hrana

PREVIOUS

ŠTA TREBA DA ZNAMO O KLIMATSKIM PROMENAMA

NEXT

KLIMATSKE PROMENE: SUOČAVANJE SA STVARNOŠĆU
Related Post
September 24, 2019
BEČ: ZELENIM FASADAMA PROTIV KLIMATSKIH PROMENA
October 28, 2020
KLIMATSKE PROMENE: SUOČAVANJE SA STVARNOŠĆU
December 11, 2020
VIŠE DRVEĆA, MANJE MESA
May 18, 2023
KAKVA ĆE BITI KLIMA U SRBIJI 2073. GODINE
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI IZAZOVI ZA OČUVANJE PLANETE
  • „ČEPOM DO OSMEHA“: BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI I HUMANOST NA DELU
  • DA LI NOVI SAD IMA DOVOLJNO ZELENILA?!
  • ENERGETSKOM EFIKASNOŠĆU KA ODRŽIVOSTI  
  • NA NOVOSADSKU DEPONIJU DNEVNO STIGNE 400 TONA OTPADA

Recent Comments

  • Jana on KAKO SMANJITI ZAGAĐENJE VODA
  • Андреј Фурсов, „ЗЕЛЕНА АГЕНДА“ – НОВА РЕЛИГИЈА ЗА УПРАВЉАЊЕ СВЕТОМ – СРОДСТВО ПО ИЗБОРУ on ŠTA JE UGLJENIČNI OTISAK?
  • Natasa on DELOVI STAROG TELEVIZORA – OPASAN OTPAD
  • Dejan Vuković on STANOVNIŠTVO BROJNIH NASELJA U VOJVODINI IZLOŽENO JE OPASNOSTI IZ VODE ZA PIĆE
  • admin on Versus penguin aside much gauche unbou dogged sheared oppos

Archives

  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI IZAZOVI ZA OČUVANJE PLANETE
December 2, 2023
ENERGETSKOM EFIKASNOŠĆU KA ODRŽIVOSTI  
November 24, 2023
DOBRI PRIMERI ZELENE GRADNJE KOD NAS
November 17, 2023
EKO-MURAL ZA ČISTIJI VAZDUH OSLIKALI ĐACI I UMETNICI NADOMAK RUDARSKOG BASENA “KOLUBARA”
November 14, 2023
RAŠKA: PUNO JOŠ RADA TREBA DA BI SE STIGLO DO CILJA – ODRŽIVOG GRADA
November 10, 2023

HOT NEWS

ZASAVICA: BILJNO I ŽIVOTINJSKO CARSTVO
August 23, 2023
KONFERENCIJA UN O BIODIVERZITETU COP15: PRIRODA JE NAPADNUTA!
December 7, 2022

TRENDING

  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved