LATEST
  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA…
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH…
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Klimatske promene
918 views 6 min 0 Comment

UTICAJ ORGANSKE HRANE NA KLIMU

Admin - October 25, 2020

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Organski gajena hrana više utiče na klimu od klasično gajene, zato što zahteva veću površinu, tvrdi novo međunarodno istraživanje. To je potpuno suprotno onome što se dosad mislilo – da organska proizvodnja pomaže u borbi protiv klimatskih promena.

Ovo istraživanje u kome su učestvovali naučnici švedskog Chalmers tehnološkog univerziteta, američkog Prinstona i Humbolt univerziteta iz Berlina, a koje je objavljeno u časopisu “Nature”, predstavlja prvo istraživanje potencijala organske proizvodnje koje je taj metod sagledalo iz potpuno drugačijeg ugla.

ORGANSKA HRANA I KLIMA

Prinosi po hektaru su značajno niži u organskoj poljoprivredi (jer se ne koriste veštačka đubriva), što znači da je potrebna veća površina za gajenje organske hrane. Zbog toga, zaključuju istraživači, organska poljoprivreda indirektno, zbog krčenja šuma, više doprinosi emisiji ugljen-dioksida. Iako je direktna emisija ugljen-dioksida manja kod organske proizvodnje, između ostalog i zbog manjeg korišćenja fosilnih goriva, ukupni uticaj na klimu je veći od onog koji ima klasična poljoprivreda.

Istraživači su ovo zaključili na osnovu nove metode za procenu uticaja korišćenja zemljišta na klimu, i na osnovu toga, a u sadejstvu sa drugim metodama, upoređivali su organsku i klasičnu proizvodnju hrane.

„Naše istraživanje pokazuje da organski grašak proizveden u Švedskoj ima oko 50% veći uticaj na klimu od klasično gajenog graška. Za neke druge vrste hrane ova razlika je i veća: npr. švedska organska ozima pšenica utiče 70% više“, kaže prof. Stefan Virsenius i objašnjava:

EMISIJA UGNJEN-DIOKSIDA VEĆA

„Potreba organske poljoprivrede da koristi veće površine zemlje, indirektno povećava emisiju ugljen-dioksida zahvaljujući krčenju šuma. Svetska proizvodnja hrane zavisi od međunarodne trgovine i tržišta, pa način na koji se hrana gaji u Švedskoj utiče na krčenje šuma u tropima. Ako koristimo više zemljišta za istu količinu hrane, indirektno doprinosimo većem krčenju šuma drugde u svetu. Na klimu pogubnije utiče čak i organski gajeno meso i mlečni proizvodi (u odnosu na klasičnu proizvodnju). U organskoj proizvodnji mesa i mleka koristi se organska hrana za stoku, te i to zahteva više zemljišta od klasične proizvodnje. To znači da se podaci za organski grašak i pšenicu u principu mogu primeniti i na proizvodnju mesa i mlečnih proizvoda. Ipak, nismo radili specifične proračune za ovu vrstu proizvodnje, pa nemamo konkretnih primera”, naveo je prof. Virsenius.

Nova metoda za procenu uticaja korišćenja zemljišta u poljoprivredi na klimu (tzv. Carbon Opportunity Cost) uzima u obzir količinu ugljenika koji se nalazi u šumama i shodno tome emisiju ugljen-dioksida koja nastaje usled krčenja šuma. Ovo je jedno od prvih istraživanja na svetu koje je primenilo ovu metodu.

„Naše istraživanje pokazuje da uticaj na klimu može da bude višestruko veći zbog krčenja šuma, nego zbog efekta staklene bašte koji se ranije ispitivao. Ovo je važno i zato što je u Švedskoj aktivna kampanja za povećanje organske proizvodnje. Ako se ova proizvodnja poveća, švedski uticaj na klimu zbog toga će se verovatno umnogome povećati“, ističe prof. Virsenius.

ŠTA JE REŠENJE?

Prof. Virsenius kaže da njihovo otkriće ne znači da treba prestati sa proizvodnjom i korišćenjem organskih proizvoda i ističe da bi potrošači trebalo da se fokusiraju na različite uticaje koje različita vrsta hrane ima na ishranu.

„Zamena govedine i jagnjetine, kao i tvrdih sireva proteinima iz povrća (mahunarke) ima najveći efekat. Proizvodnja svinjetine, piletine, ribe i jaja ima mnogo manji uticaj na klimu od proizvodnje govedine i jagnjetine,” podsetio je prof. Virsenius.

Naučnici, sledeći istu logiku, smatraju da je i ulaganje u biogorivo takođe štetno za klimu, jer traži velike površine za gajenje useva iz kojih se dobija ova vrsta goriva, što globalno povećava krčenje šuma. Proizvodnja svih danas poznatih vrsta biogoriva (etanol iz pšenice, šećerne trske i kukuruza, biodizel iz palminog ulja, soje i uljane repice) veći je izvor ugljen-dioksida od emisije iz fosilnih goriva i dizela, pokazuje istraživanje. Biogorivo iz otpada ili kao sporedni proizvod nema ovaj efekat, ali mu je i energetski potencijal manji, kažu istraživači.

Izvor: www.sciencedaily.com
Foto: Pixabay

Post Views: 2,276
Tags: klima, klimatske promene, organska hrana

PREVIOUS

ŠTA TREBA DA ZNAMO O KLIMATSKIM PROMENAMA

NEXT

KLIMATSKE PROMENE: SUOČAVANJE SA STVARNOŠĆU
Related Post
December 20, 2020
UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVET
July 8, 2019
PARIZ: OZELENJAVANJEM PROTIV KLIMATSKIH PROMENA
November 9, 2020
KLIMATSKE PROMENE I POLJOPRIVREDA
May 18, 2023
KAKVA ĆE BITI KLIMA U SRBIJI 2073. GODINE
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA DEPONIJI „DUBOKO”
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved