LATEST
  • SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
  • VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
  • SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA…
  • DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > U fokusu
865 views 13 min 0 Comment

U NOVOM SADU SVE PRISUTNIJA IZGRADNJA NA UŠTRB ZELENILA

Admin - December 21, 2022

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Svakodnevno smo svedoci promena koje, posebno u urbanističkom smislu, doživljava Novi Sad. Koliko god težili progresu i pratili moderne trendove, ne možemo biti najsrećniji u okolnostima kada nestaju dragoceni delovi grada. Tačnije, nestaju male zelene oaze a zamenjuju ih konglomerati stambenih zgrada, parking mesta, betonske ili bilo kako popločane površine. Sve je manje zemljanih površina, sve je manje zelenila koje je nekada krasilo grad.

Novi Sad je relativno mlado naselje, a veliki deo u formiranju identiteta i vizure grada činilo je upravo zelenilo. Nekada su to bile bašte i povrtnjaci, koji su nastajali na nasipanim terenima oko najviših kota, odnosno ulica, vremenom je grad počeo da se razvija po uzoru na ostale srednjoevropske gradove, tako da prati trendove i podiže drvorede i parkove, ozelenjava male skverove. U mnogim istraživanjima i analizama, još u vremenu Jugoslavije, Novi Sad je spadao u tri najpoželjnija grada za život. A, kao jedan od razloga, među prvima – bili su upravo mnogobrojni i uređeni zeleni prostori.

Investitori ne poštuju zakon

Problem sadašnjeg trenutka je činjenica da rast grada kroz aspekt građevinske strukture ne prati rast zelenih struktura. Konstantni napori da se sadnjom novih ili obnavljanjem i rekonstrukcijom postojećih zelenih prostora održava tempo rasta grada, nedovoljno su ubedljivi. Iz prostog razloga, nisu srazmerni. To je ujedno i ključna prepreka da Novi Sad, bar za neko vreme dostigne titulu zelenog grada, a posebno da dobije status Zelene prestonice Evrope. Postojanje biljaka u gradu je veoma važno ne samo iz estetskih, već i higijenskih i zdravstvenih razloga. Biljke su neophodne kao prečišćivači vazduha, zemljišta i vode, smanjuju količinu prašine, amortizuju buku, a smanjuju i temperaturu u mikrozonama.

U gradu koji vrtoglavo betonira svoje površine, sve je teže formirati nove zelene prostore i veoma ih je teško održavati. Očigledno je da rast grada nije planiran dugoročno, već smo suočeni sa instant planovima kojima se udovoljava investitorskim i građevinskim klanovima. S tim smo se suočili i na svim sučeljavanjima građana i u njihovim zahtevima protiv novog Generalnog urbanističkog plana za Grad Novi Sad. Zakonom je regulisano da na svakoj parceli treba zadržati minimalno 30% zelenih površina u okviru građevinske parcele. Investitori su se oteli kontroli, i to ne poštuju. Ne radi se više ni o tome da nema mesta zelenilu, nema mesta ni za dečja igrališta. Novim GUP-om predlaže se formiranje slobodnih zona, čime se i postojeće zelene površine dovode u opasnost – jer se time investitorima daju mnogo veće slobode u zauzimanju površina.

Zelenilo ispod proseka po stanovniku

Trenutni status zelenih površina je 650  ha  u gradskom prostoru, što nas dovodi do proseka od 13 m2 po stanovniku, a to je daleko od – ne samo zadovoljavajućeg već uopšte minimuma neophodnih potreba. Pored toga, i struktura postojećih zelenih prostora je nezadovoljavajuća. Tako, u zelenim prostorima Novog Sada dominira nisko rastinje, odnosno trave, koje pokrivaju površinu od 30%, visoka vegetacija, koju čini drveće, zauzima 23% prostora, dok žbunje egzistira na 14% površine, u vidu srednje vegetacije. Povećanje procenta visoke vegetacije je ključno, jer ono daje najviše benefita za zdravu životnu sredinu. Jedno odraslo drvo, čija projekcija krošnje iznosi 10 m u prečniku, jednako je efikasno u proizvodnji kiseonika kao 1 ha travnatih površina. Zato je veoma važno očuvanje postojećeg fonda stabala.

U izradi je katastar zelenila Grada Novog Sada, koji je kao dokument neophodan da bi se pratilo stanje i status zelenih prostora. Urađena je prva faza katastra, što znači da je utvrđen broj stabala (90.000) i urađena je GIS platforma. Inače, Generalni informacioni sistem (GIS) platforma je najsavremeniji vid praćenja podataka a omogući će plansko, efikasno i ekonomično upravljanje zelenilom na teritoriji Novog Sada. Nalazi se na linku https://gis.zelenilo.com/ tako da svako zainteresovan može pretraživanjem saznati dosad unete informacije o statusu zelenih površina u gradu. Ako gradovi, kao na primer Berlin, imaju evidenciju o svakoj biljci i svaka je obeležena radi dalje brige o njoj, onda to zaslužuju i biljke u Novom Sadu a i građani.

Benefiti zelenih površina

Po “školskim” parametrima, minimum zelenih površina po stanovniku mora biti 25 m2. I to su procene iz vremena mnogo manje zagađenosti vazduha, manjeg broja automobila na ulicama i manje betonizacije grada. Grad iz našeg bliskog okruženja, Ljubljana je 2016. godine poneo je titulu Zelene prestonice Evrope. Pored svih napora i promena koje su unete u život grada, radilo se intenzivno i na zelenim prostorima. Čak 75% površine Ljubljane zauzimaju zelene površine, 46% je pokriveno autohtonom šumom, a 20% je zaštićeno. Svaki stanovnik udaljen je najviše 300m od zelenih površina, a u gradu se sveukupno nalazi 542 m2 zelenih javnih površina po stanovniku.

Novi Sad sa pripadajućom teritorijom od 16.361 ha ima svega 3.300 ha zelenih površina. Ta  površina obuhvata 127 ha pod parkovskim površinama, park šume (Ribarsko ostrvo i Pionirska šuma) su na 33,5ha a šume (Kamenička ada, Petrovaradinska ada i Topolici) na 293,5ha, dok je ostatak, od  skoro 2.850ha opredeljeno na trgove, skverove, šetališta, ulično zelenilo, rubno zelenilo, zelenilo uz saobraćajnice i vodotokove, kao i u zonama stanovanja.

Zelene površine nisu ujednačeno raspoređene, izfragmentirane su i nepovezane. Tako je površina Limana I sa 39% pod vegetacijom, a Limana III sa 53% pod vegetacijom. Centar grada je sa 32% zelenih površina a Novo naselje sa 53%, dok novoizgrađeni delovi grada, kao što su Telep ili Nova Detelinara pate od manjka zelenih prostora. Petrovaradin i Sremska Kamenica, zahvaljujući blizini parkovskih površina (Kamenički park, Park Instituta u Sremskoj Kamenici i Tvrđava) i velikoj količini stambenog zelenila (naročito kod jednoporodičnog stanovanja), manje oskudevaju javnim zelenim prostorima od bačke strane grada. Za razliku od Ljubljane, koja je svoje Barje ne samo sačuvala već i zaštitila, Novom Sadu je priobalno protivpoplavno područje Šodroša i Kameničke ade u najvećem stepenu opasnosti od nestajanja.

Šodroš, oaza prirode nadomak grada

Pored kvantitativnog i kvalitativnog unapređenja strukture zelenila, neophodno je formiranje novih parkovskih površina, sprečavanje devastacije postojećih i povezivanje zelenim koridorima, uz istovremeno formiranje vetrozaštitnih pojaseva. U više navrata stručnjaci i donosioci odluka najavljivali su podizanje zelenog prstena grada i vertikalnog ozelenjavanja, ali do toga još nije došlo. U svemu tome, neophodno je uključiti mišljenje građana i definisati njihove potrebe. Zato je neophodno raditi na podizanju svesti građana o njihovim pravima, potrebama i mogućnostima uključivanja u ove važne procese. Gradske površine su veliki faktor uticaja na klimatske površine, jer su uzročnici zagađenja vazduha, vode i zemljišta, tako da su istovremeno i ključni u borbi protiv njih.

Gradski parkovi – pluća grada

Dunavski park, Novi Sad

Novi Sad ima parkove koji su pod zaštitom – to su Futoški, Kamenički, Dunavski park i park Instituta za plućne bolesti u Sremskoj Kamenici. Pored toga, parkovski prostori su Limanski park, Univerzitetski park, Molinarijev park u Petrovaradinu, park kod železničke stanice, novoizgrađeni na Novom naselju i još nekoliko manjih parkovskih površina. Ukupna površina pod parkovima je 127 ha, i oni su takođe neujednačeno raspoređeni. Tako da, na primer žitelji centra, iako sam centar ima slabu pokrivenost zelenilom, imaju najveći pristup zelenim površinama jer su im lako dostupni parkovi, Petrovaradinska tvrđava i šetalište pored Dunava. A s druge strane, stanovnici Klise moraju uložiti napor i preći malo duži put do prvih uređenih zelenih površina.

Veoma važan zadatak grada je formiranje novih parkovskih površina ujednačeno rasprostranjenih po svim delovima grada. Prilikom planiranja zelenih površina u gradu, standardi propisuju da gradski park treba da ima minimum 10 ha površine. Grad Novi Sad, osim Kameničkog parka, nema park te veličine, a najbliži tom standardu je Limanski park. Upravo parkovi te i većih površina utiču na ublažavanje buke, smanjuju uticaj različitih oblika zagađenja, a zbog svog kapaciteta uspevaju da ne budu ugroženi nepovoljnim uslovima u gradu. Pored higijenske i zdravstvene uloge, parkovi u gardovima su veoma važni zbog rekreacije, približavanja prirode građanima i posebno deci ali i zbog susretanja i druženja, odnosno socijalnog i društvenog aspekta, koji je u gradovima posebno bitan. Prvi javni park u svetu upravo je i nastao iz tog razloga, zašto bi sada bilo drugačije.

Pored projekata koje je grad organizovao, kao što su “Oživimo parkove”, formiranje urbanih džepova ili “Kvart u park” ili planiranje podizanja Botaničke bašte, istovremeno je neophodno sprečiti projekte kao što je “Ledena šuma” u tek nedavno rekonstruisanom Dunavskom parku i naravno, plansko i osmišljeno podizanje novih parkovskih površina.

Tekst: Majda Adlešić
Foto: Miloš Ćirković

* Tekst je nastao u okviru projekta „Zelene vesti“, koji je realizovan uz podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada. Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada.

Post Views: 1,660
Tags: Novi Sad, Šodroš, zelene površine

PREVIOUS

KOLIKO JE BEZBEDNO DA SE PLASTIČNE FLAŠE KORISTE VIŠE PUTA

NEXT

BUKA – TIHI UBICA
Related Post
August 31, 2018
DRUGA EMISIJA EKOPOLISA
November 20, 2018
ODRŽANA PANEL DISKUSIJA “UTIČE LI UPRAVLJANJE OTPADOM NA KLIMATSKE PROMENE”
October 15, 2018
PETA EMISIJA EKOPOLISA
December 29, 2018
DESETA EMISIJA EKOPOLISA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
  • VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
  • SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
  • DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
  • SAZNAJTE! KAKO ZAGAĐENA ŽIVOTNA SREDINA UTIČE NA NAS

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA
March 31, 2025
PAMETNI ČUVARI PRIRODE: KAKO AI ŠTITI MOČVARE
October 30, 2024

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved