LATEST
  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA…
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH…
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Zanimljivosti
1,166 views 8 min 0 Comment

TAJNE PRIRODNIH LEPOTA LAZAREVE PEĆINE

Admin - January 9, 2022

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

„Ima jedna pećina stroga, u kojoj živi Baba Roga”, kaže u stihu čuveni dečji pesnik Ljubivoje Ršumović, opisujući kakav psihološki utisak-uticaj na nas može da ostavi jedan takav prelepi prirodni fenomen kao što je pećina, sa svim svojim istraženim i neistraženim hodnicima i lavirintima.

PRIRODNI DRAGULJ

Nadaleko poznata Lazareva pećina, smeštena je na istočnom obodu Južnog Kučaja, u istočnoj Srbiji, na izlazu iz Lazerevog kanjona, i levoj obali Lazareve reke. Udaljena je 21 km od Bora, a 3,5 km od sela Zlot, u čijoj blizini se nalazi veća grupa neistraženih speleoloških objekata i jama koji nose naziv Zlotske pećine, gde imaju pristup samo speleolozi. Jedina istražena pećina je Lazareva pećina, i ona danas svakako predstavlja pravi prirodni dragulj.

Pećinski ukrasi, Lazareva pećina, foto: M. Ćirković

Tokom miliona godina, priroda se postarala da svoje pećinske tvorevine opremi prelepim enterijerima: pećinskim ukrasima stalaktitima i stalagmitima (čiji formirani oblici, u očima posmatrača, predstavljaju najrazličitije maštovite pojave i predmete), podzemnim rekama sa malim vodopadima i živim svetom u njima. A u pećinama, prigušena, jedva dopiruća svetla, i čudni zvuci, koji kao eho dopiru do nas, odbijaju se kroz pećinske hodnike i uz povećanu vlažnost vazduha, dok koračamo kroz njih, korak po korak, ne znamo šta nas „vreba“ u svetlucavoj polutami iza drugog kraja hladnog hodnika…

ŠTA KAŽU LEGENDE

Vekovima unazad, ljudi su se trudili da usmenom tradicijom, prenoseći priče sa generacije na generaciju, sačuvaju kazivanja o pećinama i svim prirodnim fenomenima koji su ih fascinirali, tako da su sačuvane brojne legende vezane za Lazarevu pećinu. Po jednoj, ona je dobila ime po knezu Lazaru, kada su se ostaci njegove vojske ovde sklonili posle Kosovske bitke. Neki pećinski ukrasi nose čak i njegovo ime, poput piramidalnog bloka sa stalaktitima koji liči na srednjovekovnu kulu – kulu kneza Lazara.

Staza u pećini, Lazareva pećina, foto: M. Ćirković

Po nekoj drugoj legendi, pećina je dobila naziv po hajduku Lazaru koji se u njoj krio od Turaka. Narodno predanje takođe kaže da su se ovde, u vreme turske vladavine u Srbiji, od turskog zlostavljanja sakrivale devojke. Jedna od pećinskih dvorana nosi naziv „devojačka soba“, a karakteristična je po tome što kroz njen uzan ulaz može ući samo vitka osoba.

Davne 1923. godine, ovde je boravio međunarodni tim biologa i otkrio je dve, za nauku nove vrste nižih životinja.

UKRASI PEĆINE

Vodopad, Lazareva pećina, foto: M. Ćirković

Baba Roga u pećini za sada nema, ali domaćina poput stalnih stanovnika, slepih miševa ima, i to čak dvadesetčetiri vrste, od dvadeset sedam koliko ih živi na Balkanu. Oni su noćni lovci, a preko dana borave u pećini. Zanimljivo je da jedan slepi miš, po nekim naučnim podacima, može da pojede i do tri hiljade insekata za jednu noć, tako da su oni korisne životinje, i veoma su važni za životnu sredinu jer predstavljaju regulatore brojnosti noćnih letećih insekata u gradovima. Pronađene su i kosti pećinskog medveda, pećinskog lava i hijene.

Pećinski nakit, Lazareva pećina, foto: M. Ćirković

Koračajući kroz pećinu, nailazi se na seriju prelepih kristala pećinskog nakita i oblika koje je priroda izvajala poput „stoga“, koji podseća na stog sena, „bigrenih kada“ i „fontane želja“.

U pećini se nalazi i „koncertna dvorana“. Najveći je to stalagnit u kom se nalazi i „dirigent“, a ostali su poređani ispred njega predstavljaju „orkestar“. Jedna od tajni pećine je i „nimfa“, koja predstavlja leđni torzo nage žene. Zaštitni znak Lazareve pećine je nakit koji predstavlja „bizona“, dok se iznad njega nalazi „dvorana slepih miševa“.

Bizon, Lazareva pećina, foto: M. Ćirković

Po rečima Bojane Avramov, turističkog vodiča, za centimetar nastanka pećinskog nakita potrebno je oko sto godina, tako da se procenjuje da je pećina stara nešto manje od milion godina. Sasvim sigurno, niko ne ostaje ravnodušan po utiscima kada uđe u pećinu i pogleda sav taj raskošni pećinski nakit na tavanicama, koji se naziva draper, jer podseća na zavese.

DOPRINOSI NAUČNIKA

Proučavajući ovaj prirodni fenomen, mnogobrojni svetski naučnici dali su svoj doprinos u mnogim naučnim granama donoseći nova, korisna saznanja. Lazarevu pećinu je prvi opisao Feliks Kanic, austrougarski prirodnjak, geograf i etnograf. Proučavali su je i Jovan Žujović, Feliks Hofman, Jovan Cvijić i mnogi drugi. Putujući po istočnoj Srbiji i naučno sazrevajući, Jovan Cvijić je objavljivanjem mnogobrojnih radova i knjiga postao utemeljivač nauke o krasu, speleologiji, hidrologiji i hidrogeologiji kao naučnim disciplinama.

Cvet, Lazareva pećina, foto: M. Ćirković

Lazareva pećina je uređena za turističke posete po projektu dr Radenka Lazarevića. Dužina staze za posetioce je vise od 900 metara, dok je ukupna dužina ispitanih kanala 10.980 metara. Zbog svoje izuzetne lepote i kulturno-istorijskih vrednosti, ovaj prirodni fenomen svakako treba posetiti.

U okviru veće grupe neistraženih speleoloških objekata i jama koje nose naziv Zlotske pećine, gde imaju pristup samo speleolozi, nalazi se više od 70 pećina i jama. Od toga, u kanjonu Demižloka (24), Vejske reke (19), i Lazareve reke (19). Po svim obeležjima, najznačajnije su Lazareva pećina i Vernjikica.

Tekst i fotografije: Miloš Ćirković

Post Views: 2,496
Tags: Lazareva pećina, pećina, prirodni fenomen

PREVIOUS

OSVOJEN NAJOKRUTNIJI PLANINSKI VRH K2

NEXT

UGLJENIČNI OTISAK GRAĐANA NOVOG SADA
Related Post
January 21, 2020
OKTOBARFEST EMITOVAO GOTOVO 1.500 KILOGRAMA METANA
April 25, 2019
PROŠLE GODINE OSTALI SMO BEZ 12 MILIONA HEKTARA TROPSKIH ŠUMA
May 4, 2018
SLUŠAJTE PESME PTICA U ZORU
August 6, 2019
BRAZIL: SAMOINICIJATIVNO POSADILI ČETIRI MILIONA SADNICA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA DEPONIJI „DUBOKO”
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved