Tag Archive regionalna deponija

ByAdmin

REGIONALNA DEPONIJA – JEDAN OD NAJVAŽNIJIH PROJEKATA

Grad Novi Sad, za nepune dve i po godine, uspeo je da započne i završi projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom, koji će se nalaziti u glavnom gradu Vojvodine.

Pripremni radovi

Grad Novi Sad, zajedno sa sedam okolnih opština, koje pripadaju regionu, počinje da gradi Regionalni centar za upravljanje otpadom, odnosno pravu sanitarnu deponiju. Prema rečima članica Gradskog veća za imovinu i imovinsko-pravne poslove, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost Mire Radenović završena je kompletna procedura, po evropskim standardima, koji su rigorozni, izuzetno komplikovani ali, ono što je najvažnije – štite životnu sredinu i zdravlje ljudi.

“Evropske unija je prepoznala naš projekat kao jedan od možda najboljih projekata, najbrže urađen u sektoru infrastrukture životne sredine, ne samo u Republici Srbiji nego i u region. Od EU dobili smo 40 miliona evra, tačnije 50% sredstava, jer prva faza izgradnje Regionalnog centra košta 80 miliona evra. Ono što je bitno da građani znaju da izgradnja Regionalnog centra u Novom Sadu ne znači više otpada na deponiji, već to znači 90% manje otpada u sanitarnoj kaseti, gde će se deponovati otpad koji se ne može nikako iskoristiti. Sve ono što može da se reciklira – recikliraće se, a ostatak otpada može da se koristiti kao gorivo u cementari u Beočinu. To za građane Novog Sada i regiona znači da neće biti više deponovanja otpada, odnosno smetlišta sa kojeg se šire neprijatni mirisi, odakle može doći do širenja različitih zaraza i bolesti, neće biti problema sa zagađenjem podzemnih voda, niti zagađenja vazduha. Možemo slobodno reći da je ovo jedan od najvažnijih projekata koji se radi u Novom Sadu”, istakla je Radenovićeva.

Dalji planovi

Uskoro se očekuje potpisivanje ugovora između Republike Srbije i Evropske unije, odnosno da se verifikuje Program podrške finansiranja IPA 2021, u kom se nalazi i ovaj projekat. Kada se to desi i kada se obezbedi druga polovina sredstava od strane Republike Srbije, odnosno Ministarstva finansija, očekuje se da će tender za javnu nabavku biti raspisan na proleće 2023. godine.

“Dakle, na proleće ide tender za projektovanje, da se završavi samo projekat za građevinsku dozvolu, jer sve ostale projekte već imamo. To bi trebalo najduže da traje nekih od šest do sedam meseci, s obzirom na to da su projeki detaljno urađeni. Kada dobijemo građevinsku dozvolu, onda kreću radovi. Očekujem da već početkom 2024. započnu radovi na izgradnji Regionalnog centra. Ti radovi će sigurno potrajati, s obzirom na to da se u prvoj fazi radi ozbiljna tehnologija, u kojoj je i prerada otpada. Grad Novi Sad, kao tim, radio je na tome sa velikim brojem stručnjaka sa Univerziteta u Novom Sadu, stručnjacima iz Beograda i iz Evropske unije, dakle sa stručnjacima koje se bave ovim temama. Prolazeći rigorozne kontrole, dobili smo sve saglasnosti koje su potrebne za ovakav jedan projekat, tako da očekujemo da 2024. počnemo sa izgradnjom Regionalnog centra za upravljanje otpadom”, rekla je Mira Radenović.

Cilj – manje otpada a više reciklaže

Rešavanje problem deponija i odlaganje otpada, nešto je što je trenutno ključno jer izvesno je da će smeća biti sve više, povećana je potrošnja, tehnološki se razvijamo – tako da stvaramo i više otpada. To je sve prirodno a kultura upravljanje otpadom je nažalost na niskom nivou. Moramo što pre menjati naše navike da bismo pre svega životnu sredinu ostavili nezagađenom. Cilj je da se što manje otpada odlaže na deponiju, da što više recikliramo, jer je to jedini način da sačuvamo zdravu životnu sredinu.

“Na ulicama grada postavljaju se kontejneri za primarnu separaciju pojedinih vrsta otpada. U gradu je trenutno postavljeno 150 belih zvona za odlaganje stakla, a do kraja godine biće postavljeno od 400 do 450 takvih kontejnera u gradu i glavnim ulicama u prigradskim naseljima. Dosad smo postavili 30 podzemnih kontejnera za pet ambalažu, koji se nalaze u centralnom delu grada. U planu je da se i u drugim delovima grada postavi 200 kontejnera za papir i karton, kao i novi reciklomati za konzerve i pet ambalažu. Jednim ozbiljnim tempom ulazimo u razvrstavanje otpada u Novom Sadu, i to je nešto što ćemo morati da uradimo do završetka izgradnje regionalne deponije.

Ako otpadom ne upravljamo kako treba, imaćemo trajno zagađenje podzemnih voda, zemljišta, učestale požare koji dovode do zagađenja vazduha a koji jednako osećaju i građani na Klisi, Nemanovcima, Pejićevim salašima ali i u centru Novog Sada. Kada završimo izgradnju Regionalnog centra za upravljanjem otpadom u Novom Sadu, grad će zablistati jednom potpuno drugom bojom”, istakla je Mira Radenović.

Tekst: Dragana Ratković
Foto: Miloš Ćirković

* Tekst je nastao u okviru projekta „Zelene vesti“, koji je realizovan uz podršku Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada. Stavovi izneti u podržanom projektu nužno ne izražavaju stavove Gradske uprave za kulturu Grada Novog Sada.

ByAdmin

SOMBOR: PRIORITET – IZGRADNJA REGIONALNE DEPONIJE

Iz budžeta Grada Sombora za zaštitu životne sredine za ovu godinu obezbeđeno je tri i po miliona dinara. A od janura 2017. godine, kada je stupila na snagu Odluka o naknadi za zaštitu i unapređenje životne sredine, eko-dinar se prikuplja od građana na mesečnom nivo, i to za korisnike poslovnih zgrada i poslovnih prostora 2,5 dinara po metru kvadratnom, dok je za korisnike zemljišta ta naknada 0, 40 dinara po metru kvadratnom.

Prioritet – izgradnja regionalne deponije

„Od svih tih prikupljenih sredstva ne mogu se rešiti elementarni ekološki problemi grada i okolnih sela. Ali jedno je sigurno da se taj novac troši u skladu sa propisima. Pored toga postoji i preventivno i represivno delovanje inspektora za zaštitu životne sredine, tako da se zajedničkim delovanjem nastoji postići što bolji rezultati u ovoj oblasti“, kaže za portal “Eko-vestVladimir Katanić, načelnik Odeljenja za zaštitu životne sredine Grada Sombora.

Prema njegovim rečima, prioritet i ključna pitanja u oblasti zaštitne životne sredine, koje bi trebalo što pre da budu rešene – jeste izgradnja regionalne deponije. Naime, u planu je da se izgradi ova deponija u saradnji sa opštinama Apatin, Odžaci, Kula i Bač, a sa igradnjom ove deponije, bili bi rešeni brojni problemi, poput odlaganja i upravljanja animalnim otpadom.

Kuda ide somborski eko-dinar

„Novac iz Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za ovu godinu raspoređena su za programe i projekte praćenja stanja životne sredine (monitoring) na teritoriji grada i to dva i po miliona dinara, za informisanje i objavljivanje podataka o stanju i kvalitetu životne sredine utrošeno je 70 hiljada dinara. Za edukaciju i jačanje svesti o potrebi zaštite životne sredine planirano je 480 hiljada dinara, a za podsticajne, preventivne i sanacione programe i projekte 440 hiljada dinara, revizija Lokalnog plana upravljanja otpadom, kao i 10 hiljada dinara za troškove realizacije Programa. Kao što smo planirali, i ove godine radili smo monitornig buke, vode i vazduha organizovali smo edukacije po školama, i to sa četvrtim i šestim razredom u školama u Gakovu, Svetozar Miletiću, Stanišiću i Riđici. U saradnji sa JP „Vojvodina šume“ ŠG „Sombor“, organizovane su edukativne šetnje-izleti za učenike četvrtih razreda svih osnovnih škola sa teritorije Sombora, i to kroz Specijalni rezervat „Gornje Podunavlje“ , odnedavno rezervat biosfere“, rekao je Katanić

Alarmantno

Najveći problem u Somboru i dalje je emisija neprijatnih mirisa. U prethodnom periodu, postojala je mogućnost da se nalaži merenje – olfatometrijsko merenje, ali bez obzira na to, ni tada nije bilo nikakvih kaznenih odredbi.

“Veterinarska ustanova “Proteinka” i dalje radi pod neizmenjenim uslovima. U izveštajima o emisiji zagađujućih materija u vazduh, a koji se odnose na emiter skrubera ventilacionog sistema, emisija zagađujućih materija u vazduh zadovoljava granične vrednosti. Neprijatni mirisi koji predstavljaju jedan od najvećih problema, kada govorimo o ovoj firmi, i dalje su prisutni. U cilju očuvanja zaštite životne sredine neophodno je njeno ili izmeštanje ili osavremenjavanje tehnologije”, zaključio je naš sagovornik.

Tekst i foto: Sofija Pualić Špero
Foto: Đurđa Stanišić

NAPOMENA:

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Zeleno informisanje – životna sredina je prva vest!“ koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.