• NOVI SAD – GRAD BICIKLISTA
  • NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI…
  • URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOG ZNAČAJA ZA ODRŽIVE…

Čuvajmo prirodu, čuvajmo budućnost! Svako drvo koje posadimo, svaki otpad koji recikliramo i svaka kap vode koju štedimo čine naš svet boljim mestom za buduće generacije

EKO VEST ZELENI EKOLOŠKI PORTAL

Svaka mala promena može napraviti veliku razliku. Smanjite svoj ekološki otisak danas – koristite bicikl umesto automobila, podržavajte obnovljive izvore energije.

  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Vesti
86 views 11 min 0 Comment

VRŠAČKE PLANINE: PLANSKA SEČA ILI NESTANAK ŠUME

Admin - December 27, 2019

Share this:

  • Facebook
  • Twitter
  • WhatsApp
  • Email
  • Print

„Kad se popneš na ludaju, vidiš celu Vojvodinu“, kaže stara čuvena vojvođanska izreka. Kad se popnete na Vršački breg, vidite „još dalje oko sebe“, vidite i Rumuniju. Pred vama se pruža pogled na prelepu i plodnu vojvođansku ravnicu, i ona se prostire duž cele vidne linije horizonta. Daleko pred vama, šuma nema, izuzev onih na „Bregu“ na koji ste se popeli. A i tih ima malo, u odnosu na ravnicu oko vas. Prema podacima dobijenih od JP „Vojvodinašume“, struktura površina kojima gazduje ovo preduzeće preko ŠU „Vršac”, je takva da ukupna površina šuma i šumskih kultura iznosi 4.460 hektara ili 81% od ukupne površine ŠU „Vršac”. Žbunasta vegetacija pokriva 495 hektara ili 9%, dok ostalo zemljište iznosi 585 hektara ili oko 11%.

“ZLOČIN” PREMA PRIRODI

Nekoliko ekoloških udruženja građana sa područja grada Vršca: Ekološko udruženje „Avalon“, Udruženje „Eduakcija“, Prirodnjačko društvo „Gea“ i Ekološki centar „Stanište“, nedavno je pokrenulo peticiju kojom protestuju protiv postojećeg načina seče šuma na Vršačkim planinama i zanemarivanja prava i potreba građana da koriste prirodne resurse šume.


„Na Vršačkim planinama, u dužem periodu, obavlja se velika seča šume. Velika količina stabala poslagana je pored puta za planinarski dom, dok se na više mesta mogu zateći ostaci od seče i mehanizacija. Na satelitskim snimcima vidi se nestanak šume na više od 4 hektara u blizini Širokog bila. Posetioci i šetači jednodušno ocenjuju da se događa zločin prema prirodi.

Vršačke planine su važan javni prostor, koji ne služi samo za dobijanje drvne mase, već donosi i druge koristi – očuvanje ekosistema, poboljšanje kvaliteta vazduha, rekreacija, zdravstveni značaj i doprinos razvoju turizma. Zato su oni koji seku šumu samo jedni među brojnim korisnicima tog prostora, ali ne i najvažniji. Neprihvatljivo je da se o seči odlučuje tako što se zanemaruju lokalne potrebe i isključuje „načelo saradnje“ između korisnika, kao jedno od osnovnih načela zaštite prirode. Neprihvatljiv je i nivo komunikacije, jer oni koji seku ne obaveštavaju javnost o svojim aktivnostima i ne poštuju zakonsku obavezu uključivanja javnosti u izradu planova korišćenja šume“, navodi se u saopštenju ovih nevladinih organizacija.

ZAHTEVI EKOLOŠKIH UDRUŽENJA

Očigledno nezadovoljne aktivnostima seče šume na ovim prostorima, ove ekološke nevladine organizacije peticijom zahtevaju sledeće:

1. Da pokrajinske inspekcije zaštite životne sredine i šumarstva izvrše kontrolu seče na Vršačkim planinama, utvrde ko sve seče i da li tu ima bilo kakvih nezakonitosti, te da po izvršenoj kontroli javno objave izveštaj.

2. Da svi korisnici koji seku šumu iz planova seče izuzmu odseke i delove šume u kojima se nalaze planinarske staze, turistički objekti i punktovi, da uključe javnost u izradu planova seče, kao i da javno izveštavaju građane o sprovedenim planovima seče”, stoji u zahtevima ove peticije.

STRAH PREKOMERNE SEČE U POTPUNOSTI NEOSNOVAN

S druge strane, u razgovoru sa Sanelom Milošević, samostalnim referentom za odnose s javnošću JP „Vojvodinašume“, po ovom pitanju, komentarišući peticiju koju su pokrenule ekološke nevladine organizacije, ona kaže da ove organizacije pokazuju interesovanje za stanje šuma na Vršačkim planinama, gde imaju utisak da se sprovodi prekomerna seča šuma, ali da je taj strah u potpunosti neosnovan.

„U javnosti je uvek aktuelna tema, sa negativnom konotacijom, kada se vrši neka od seča šume. U vezi s tim, seče uvek predstavljaju ili meru nege, ukoliko se radi o prorednim sečama, ili meru obnove, ukoliko je reč o obnovi šuma, tj. o podizanju novih šuma. To je jedan proces i održivi krug koji je značajan sa dva aspekta. Prvo, kada su seče obnove u pitanju, sečemo šumu, odnosno staru i fiziološki zrelu sastojinu menjamo mladom, te na taj način dobijamo ekološki efikasniju sastojinu, jer mlada šuma raste, stvara biomasu vezujući na taj način ugljenik i oslobađajući kiseonik, doprinoseći smanjenju negativnog efekta staklene bašte, odnosno, klimatskih promena. Stara šumska zajednica nema taj ekološki efekat. Drvo ima svoj životni vek. U drugom delu, sečom smo iskoristili drvo, koje je jedini ekološki prihvatljiv materijal za dalju industrijsku preradu. Dakle, plasiramo drvo prema društvu na dalje postupanje, stvarajući ekološku i ekonomsku korist. To je najbolji primer zelene ekonomije ili bioekonomije, a znamo koliko su te teme danas aktuelne. U zakonodavnom smislu, Republička šumarsko-lovna inspekcija redovno sprovodi nadzore na području Vršačkih planina i nije konstatovala nikakvu seču izvan planova”, konstatuje Miloševićeva.

Prema njenim navodina, predstavnici ekoloških organizacija su uvek pozvani da razgovaraju sa šumarskim stručnjacima iz preduzeća koji su voljni da im objasne sve pojedinosti u vezi s tehnološkim procesom obnove šuma. Svi su, kako kaže Miloševićeva, pozvani da dođu, da zajedno obiđu teren, voljni su organizuju okrugle stolove i sl. Apsolutno su otvoreni prema svim interesnim grupama.

ŠTA JE PLANSKA SEČA?

„Planska seča se sprovodi u skladu sa planskim dokumentima (osnovama gazdovanja šumama). U planovima, na osnovu informacija prikupljenih sa terena (premer i stanje prema većem broju kriterijuma), definiše se godišnji obim seča i mesto gde će se one sprovoditi, a prilikom planiranja, obavezno se vodi računa da, po pravilu, plan seča bude manji od prirasta. To znači, da se ukupna drvna zapremina vremenom i uvećava. Drugi princip koji se primenjuje je princip trajnosti, on podrazumeva da godišnji obim seča mora biti ujednačen, što znači da se svake godine seče približno ista količina drveta. Osnove izrađuju stručna lica sa licencom za obavljanje stručnih poslova u šumarstvu, a prethodno se pribavljaju uslovi zaštite prirode od Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, koji se obavezno ugrađuju u planski dokument. Na planski dokument, saglasnost daje nadležni organ APV. Kada je planski dokument jednom usvojen, njegovo izvršenje je obavezujuće, a blagovremenost i kvalitet izvršenja kontroliše Republička šumarska inspekcija.”, pojašnjava Sanela.

Gazdovanje šumskim kompleksima svakako se ne ogleda samo u seči šume, jer to se ne bi moglo nazvati gazdovanjem. Ovaj termin uvek je označavao nešto mnogo više, i nešto bolje za dobrobit prirode i ljubitelja prirode. Bolje u smislu poklanjanja više brige za očuvanje prirode i šumskih ekosistema, obnovi šuma i stvaranju novih na novim prostorima ako je to moguće. A šume su oduvek ljudima zauzvrat vraćale mnogo više, kiseonik, koji znači život i uživanje u zdravoj prirodi.

JESENJA SADNJA

Iz „Vojvodinašuma” kažu da je u okviru ŠU „Vršac” poslednje pošumljavanje bilo u decembru 2019, tzv. jesenja sadnja, na površini od 3,7 hektara, i to hrastom lužnjakom, a u prolećnoj sezoni planira se pošumljavanje na još dva hektara.

„Pošumljavanje na ovom području obavlja se u okviru neuspele prirodne obnove hrastovih sastojina, a prioritetna područja za pošumljavanje su pre svega površine na kojima je obavljena seča, a prirodna obnova nije uspela. Prema planskim dokumentima, odnosno osnovama gazdovanja šumama, u okviru ŠU „Vršac“, takvih površina ima na 116,64 hektara. Međutim, treba imati u vidu da većina ovih površina predstavlja enklave unutar šumskih kompleksa, koje će će biti pošumljene kada se bude obnavljao pripadajući šumski kompleks.”, objašnjava Miloševićeva.

Kako kažu iz „Vojvodinašuma”, osnovom gazdovanja šumama za GJ “Vršački breg” planirano je de se ovo područje pošumi hrastom kitnjakom, belim jasenom i topolom.

Tekst: Miloš Ćirković
Foto: www.staniste.org.rs

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu?“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

Post Views: 1,689
Tags: peticija, seča šume, Vršačke planine

PREVIOUS

PLANSKA ILI BESPRAVNA SEČA ŠUME

NEXT

EZ POKRENULA PROCEDURU PROTIV SRBIJE ZBOG EMISIJE GASOVA
Related Post
December 16, 2022
NOVI SAD: KANALIZACIONI ISPUSTI DIREKTNO U DUNAV
March 28, 2018
ŽENE U SRBIJI BIRAJU ODRŽIVOST
April 9, 2018
BEČ: NOVA IKEA PO EKOLOŠKIM STANDARDIMA
October 13, 2023
POČELA IZGRADNJA REGIONALNE DEPONIJE KOD UBA
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • NOVI SAD – GRAD BICIKLISTA
  • NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI IZAZOVI ZA OČUVANJE PLANETE
  • URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOG ZNAČAJA ZA ODRŽIVE GRADOVE
  • „ČEPOM DO OSMEHA“: BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI I HUMANOST NA DELU

Recent Comments

  • OD DEPONIJE DO SOLARNE ELEKTRANE | EKO VEST on SUBOTICA – POKRETAČ PROMENA U DOMENU PRERADE OTPADNIH VODA
  • URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOM ZNAČAJA ZA ODRŽIVE GRADOVE | EKO VEST on UMESTO DEPONIJE, ŠUMICA ZA PČELE
  • „ČEPOM DO OSMEHA“: BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI I HUMANOST NA DELU | EKO VEST on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • NOVI SAD – GRAD BICIKLISTA | EKO VEST on URBANA MOBILNOST – JEDAN OD PRIORITETA ODRŽIVOG GRADA
  • Jana on KAKO SMANJITI ZAGAĐENJE VODA

Archives

  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI IZAZOVI ZA OČUVANJE PLANETE
December 2, 2023
URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOG ZNAČAJA ZA ODRŽIVE GRADOVE
December 2, 2023
ENERGETSKOM EFIKASNOŠĆU KA ODRŽIVOSTI  
November 24, 2023
DOBRI PRIMERI ZELENE GRADNJE KOD NAS
November 17, 2023
EKO-MURAL ZA ČISTIJI VAZDUH OSLIKALI ĐACI I UMETNICI NADOMAK RUDARSKOG BASENA “KOLUBARA”
November 14, 2023

HOT NEWS

ZASAVICA: BILJNO I ŽIVOTINJSKO CARSTVO
August 23, 2023
KONFERENCIJA UN O BIODIVERZITETU COP15: PRIRODA JE NAPADNUTA!
December 7, 2022

TRENDING

  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved