• NOVI SAD – GRAD BICIKLISTA
  • NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI…
  • URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOG ZNAČAJA ZA ODRŽIVE…

Čuvajmo prirodu, čuvajmo budućnost! Svako drvo koje posadimo, svaki otpad koji recikliramo i svaka kap vode koju štedimo čine naš svet boljim mestom za buduće generacije

EKO VEST ZELENI EKOLOŠKI PORTAL

Svaka mala promena može napraviti veliku razliku. Smanjite svoj ekološki otisak danas – koristite bicikl umesto automobila, podržavajte obnovljive izvore energije.

  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Životna sredina Biodiverzitet
454 views 15 min 0 Comment

DELIBLATSKA PEŠČARA: SUROVO TLO ZA RAST NOVIH SADNICA

Admin - December 30, 2019

Share this:

  • Facebook
  • Twitter
  • WhatsApp
  • Email
  • Print

Hiljadama godina, pesak vremena neumitno je isticao i nošen jakim vetrovima sa Dunava, stvarao današnji izgled Deliblatske peščare. Površina od 350 kvadratnih kilometara, nastala tokom ledenog doba, satkana je od moćnih naslaga eolskog silikatno-karbonatnog peska, koje je vetar vekovima oblikovao u specifičan dinski reljef sa nadmorskim visinama između 70 i 200 metara.

Deliblatska peščara

KROĆENJE NAJEZDE PESKA

Od 19. veka, tadašnji šumarski stručnjaci carske Austrije pokušavali su da zaustave najezde peska, koji je stalno stvarao nove površine. Narednih 200 godina, trajala je borba sa eolskom erozijom, a menjali su se ljudi, pristupi tom problemu, tehnologije u pošumljavanju, izbor vrste drveća, i drugih biljaka, kao i raznih organizacija koje su bile nadležne, pa čak i država.

Eolska erozija, Deliblatska peščara

“Odavno je ustanovljeno da šume sprečavaju pojavu erozije tako što vezuju zemljište. To je karakteristika drveća koja je bila poznata šumarima i pre dva veka, te prva pošumljavanja datiraju iz tog vremena i upravo su i započeta s ciljem vezivanja peska u Deliblatskoj peščari, tako da šume imaju ovde prioritetni zaštitni karakter”, kaže Sanela Milošević, samostalni referent za odnose s javnošću JP “Vojvodinašume”.

Širenje peska je zaustavljeno, veliki deo površine je bio pošumljen, a na delovima koji nisu pošumljeni razvila se žbunasta i stepska vegetacija, koja takođe ima određeni pozitivan uticaj na sprečavanje eolske erozije.

“Današnji šumari koji rade u šumskim gazdinstvima i u ovoj prirodnoj oazi takođe skoro tradicionalno nastavljaju sa pošumljavanjem površina koje, iz nekog razloga, nisu do sada pošumljene, i obnovi šuma, čije je stanje loše ili su prestarele, te je njihov uticaj na vezivanje peska umanjen”, ističe Miloševićeva.

ENKLAVE UNUTAR ŠUMSKIH KOMPLEKSA

JP “Vojvodinašume” u oviru svojih nadležnosti gazduju u okviru ŠG “Banat“ Pančevo, gde se nalazi i Specijalni rezervat prirode „Deliblatska peščara“. Po podacima ovog preduzeća, površina šuma i šumskih kultura u ovom rezervatu prirode iznosi 18.439 hektara, što predstavlja 63 % njegove ukupne površine. Žbunasta vegetacija pokriva 5.122 hekara ili 18 %, a ostalo zemljište (proseci, putevi, lovne remize, neplodno itd.) je u iznosu 5.555 hektara ili 19 %. Pošumljavanje u ovom rezervatu prirode obavlja se autohtonim lišćarskim vrstama, u okviru podizanja bioloških pojaseva i obnovi devastiranih šuma. Poslednje je rađeno u martu 2019. godine, u okviru prolećne sadnje, kada je na određenim potezima sađen hrast lužnjak.

“Prema planskim dokumentima, odnosno osnovama gazdovanja šumama, u okviru površina SRP “Deliblatska peščara“, šumskog zemljišta pogodnog za pošumljavanje ima 341 hektar (nove površine). Međutim, treba imati u vidu da većina ovih površina predstavlja enklave unutar šumskih kompleksa i one će biti pošumljene kada se bude obnavljao pripadajući šumski kompleks.”, objašnjava naša sagovornica.

Deliblatska peščara

Planovi za pošumljavanje tokom prolećne sezone (2020.) svakako postoje. Planira se, kako kažu, pošumljavanje sadnicama crnog bora, i to u gazdinskoj jedinici “Deliblatska peščara” – Korn na površini od 2,12 hektara. U okviru JP pošumljavanje je process koji se podrazumeva, pa i na površinama koje mogu da se obnavljaju prirodno. Zapravo, ukoliko prirodno pošumljavanje izostane (uslovljeno je vremenskim i klimatskim uslovima), uloga šumara je da pristupe veštačkoj obnovi (sadnja sadnica ili setva semena).

ŠTA SU PRIORITETI

Prioritetna područja za pošumljavanje su pre svega površine na kojima je bila seča, i na kojima prirodna obnova nije uspela, poput površina gde je bila seča devastiranih šuma, čija je obnova po planskim dokumentima planirana da se pošumi sadnjom sadnica ili setvom semena.

Novi zasadi, Deliblatska peščara

“Donošenje planova gazdovanja šumama je vrlo kompleksna stvar i naravno da je sve izbalansirano. Kada se takvi planovi donose, obavezno se kontrolišu na nekoliko nivoa, i na taj način verifikuju od strane nadležnih organa, ali i interesnih grupa. Osim kontrola, u skladu sa zakonima Republike Srbije, sve šume u nadležnosti preduzeća su sertifikovane po FSC šemi, što znači da se šumama gazduje prema principima održivosti, što podrazumeva uvažavanje ekološke, ekonomske i socijalne komponente. Kontrole FSC sertifikata obavljaju na godišnjem nivou međunarodni kontrolori. Obimi pošumljavanja zavise od obima seče. Takođe, osnovama gazdovanja šumama u okviru SRP „Deliblatska peščara“ planirano je da se pošumljava lipom, belom topolom, crnim borom, kitnjakom, hrastom meduncem i klenom”, kaže Miloševićeva.

PROBLEMI NA TERENU

Međutim, sve ove aktivnosti koje oslikavaju proces nastajanja novih šuma ne teku uvek baš lako.

“Najveći problem pošumljavanja u SRP “Deliblatska peščara“ su svakako nepovoljne klimatske prilike, nepovoljno zemljište (peskovito) i odsustvo površinskih vodotokova. U takvim uslovima je otežan rast i razvoj zasađenih sadnica nakon pošumljavanja, te to zahteva posebne agrotehničke i zaštitne mere, što povećava troškove, a uspeh pošumljavanja nije zagarantovan. Osim toga prisutan je i zoogeni faktor, odnosno divljač koja može da uništi sadnice. Rešenje je podizanje zaštitnih ograda, što takođe predstavlja značajan trošak i zahteva određene vremenske rokove”, objasnila je naša sagovornica.

POSLEDICE POŽARA VIŠE NEGO TRAGIČNE

Pored svega navedenog, ogromnu opasnost po šumski ekosistem, pored bespravne seče šuma, koja je prisutna, svakako predstavljaju potencijalni šumski požari, kojih je proteklih decenija u nekoliko navrata na ovom prostoru bilo, i koji su za veoma kratko vreme opustošili i naneli ogromne štete šumi i prirodnom okruženju. Uzrok nastanka požara svakako uvek postoji, a ljudski faktor, koji se nalazi iza većine požara, bilo namerno ili nenamerno izazvanih, čini da su posledice požara uvek više nego tragične.

Zagajička brda nakon požara, Deliblatska peščara

“Stepska staništa u oblasti Zagajičkih brda u SRP “Deliblatska peščara“ najčešće pale stočari koji vode stoku na ispašu. To se dešava najčešće krajem zime i početkom proleća kako bi se ostvario podsticaj na vegetaciju, u smislu da što pre krene pojava nove trave za napasanje stoke. Posebno je opasno ukoliko duva košava i vatra se proširi na šumu. Koliko je to opasno znamo, jer smo nažalost imali dosta loših iskustava u prethodnim godinama. Pojava bi se mogla sprečiti pooštravanjem kaznene politike. U odnosu na požare, preventivno smo delovali i postavili video nadzor, koji nam je doneo dobre rezultate i što se pokazalo vrlo efikasnim, baš u preventivnom smislu. Predupredili smo požare i sačuvali šumske ekosisteme od šteta i uništavanja. Šume se od požara, pored video nadzora, štite i tanjiranjem protivpožarnih pruga, kao i obeležavanjem tabli o zabrani loženja otvorene vatre na određenim mestima. Takođe i info flajerima i lecima o opasnosti od požara.

Spaljena Zagajička brda, Deliblatska peščara

Ukoliko se požar desi, važno je da se brzo uoči, da bi moglo na vreme da se reaguje. ŠG svake godine u kritičnom periodu proglašava I stepen opasnosti od požara, pri čemu proveravamo PP opremu, vodozahvate, PP vozila i organizujemo dežurstva ekipa za brzu intervenciju. Predupredili smo mnoge požare. Naravno, o tome javnost ne zna i dobro je da ne zna, jer ako se o tome izveštava, znači da imamo problem i požar. Ako gasimo požar, već imamo štetu. Najbolje je to preventivno sprečiti, što mi vrlo uspešno i radimo.”, objašnjava naša sagovornica.

BALANS IZMEĐU EKOLOŠKOG I EKONOMSKOG EFEKTA

Kompleksi četinarskih šuma, Deliblatska peščara

Pored svega, i tehnike sadnje šuma mogu uspešno delovati na sprečavanju širenja eventualnih požara.

“U tom smislu je značajno podizanje bioloških pojaseva u velikim kompleksima četinarskih šuma, koje moraju biti raspoređene kao “tigrova koža”, odnosno manje površine četinara bivaju okružene lišćarskim vrstama, jer su četinarske šume u znatnoj meri podložnije pojavi požara. U četinarskim šumama, zbog svojstava njihovog drveta (smole) kao i zbog raspucavanja šišarki prilikom sagorevanja, požar se nezaustavljivo širi. Biološki pojasevi lišćara mogu da imaju odlučujući uticaj na zaustavljanje kretanja požara”, dodatno pojašnjava Miloševićeva.

Balans između ekološkog i ekonomskog efekta, koji se uvek prepliće u svakom gazdovanju šumama u svetu, svakako mora da postoji, pri čemu ekološki treba da je uvek na prvom mestu.

“Nama je krajnji cilj stabilna i vitalna šuma, koja je kao takva i ekonomski vredna. Da bi je imali, moramo stare šume obnavljati blagovremeno. U pomenutim procesima, seča obnove se podrazumeva. Ukoliko se radi veštačka obnova, to javnosti izgleda radikalno, ali je, osim ekonomske koristi, potpuno ekološki opravdano. Mlada šuma koja menja staru je ekološki efikasnija, a istovremeno, drvo kao ekološki prihvatljiv materijal je plasiran prema društvu i ima ekološki efekat”, ističe naša sagovornica.

PRINCIP ODRŽIVOSTI?!

“Ukoliko bi društvu uskratili drvo kao ekološki prihvatljiv materijal, to bi imalo negativne ekološke efekte. To je suština koju treba približiti javnosti. Prethodno navedeno oko seča obnove je ništa drugo do princip održivosti, odnosno trajnosti gazdovanja šumama. Šumari nikada nisu ugrožavali šumu, naprotiv, šuma je ugrožena od ljudi koji je krče. Šumari nikada nisu krčili šumu.”, izričita je Sanela, i još dodaje, “Aktivnosti i znanje šumara moramo danas koristiti jer je strateško opredeljenje na globalnom nivou da se okrećemo prema zelenoj ekonomiji, u cilju zaštite životne sredine. To šumari kroz integralno gazdovanje šumama postižu. Javnost često površno posmatra ove procese. Šumarska struka ima svoju tradiciju sa konkretnim rezultatima i to treba poštovati. S druge strane, šumari moraju biti otvoreniji da objasne i prezentuju sve što rade.”

Planska seča se obavlja u skladu sa planskim dokumentima (osnovama gazdovanja šumama), a takvo posečeno drvo iz SRP “Deliblatska peščara“ prodaje se lokalnom stanovništvu kao ogrev, dok se tehničko drvo (trupci, tehnička oblica) prodaje prerađivačkim pogonima drvne industrije (pilanama) s kojima JP “Vojvodinašume” ima zaključene ugovore.

Tekst i foto: Miloš Ćirković

NAPOMENA
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Ko pošumljava Vojvodinu?“, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama na Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2019. godini.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, koji je dodelio sredstva.

Post Views: 6,429
Tags: Deliblatska peščara, pošumljavanje, šumski požari

PREVIOUS

KAKO DA VOJVODINA POSTANE POŠUMLJENIJA REGIJA?!

NEXT

PROTIV ZAGAĐENJA VAZDUHA SUBVENCIJAMA ZA KUPOVINU BICIKALA
Related Post
June 2, 2018
BELA ČIOPA NOVI STANOVNIK BEOGRADA
December 20, 2019
KAKO DA VOJVODINA POSTANE POŠUMLJENIJA REGIJA?!
November 1, 2019
ŠTA SE, KAKO I KADA SADI U VOJVODINI
May 14, 2020
BUKOVE ŠUME SRBIJE NA UNESKOVOJ LISTI
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • NOVI SAD – GRAD BICIKLISTA
  • NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI IZAZOVI ZA OČUVANJE PLANETE
  • URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOG ZNAČAJA ZA ODRŽIVE GRADOVE
  • „ČEPOM DO OSMEHA“: BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI I HUMANOST NA DELU

Recent Comments

  • OD DEPONIJE DO SOLARNE ELEKTRANE | EKO VEST on SUBOTICA – POKRETAČ PROMENA U DOMENU PRERADE OTPADNIH VODA
  • URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOM ZNAČAJA ZA ODRŽIVE GRADOVE | EKO VEST on UMESTO DEPONIJE, ŠUMICA ZA PČELE
  • „ČEPOM DO OSMEHA“: BRIGA O ŽIVOTNOJ SREDINI I HUMANOST NA DELU | EKO VEST on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • NOVI SAD – GRAD BICIKLISTA | EKO VEST on URBANA MOBILNOST – JEDAN OD PRIORITETA ODRŽIVOG GRADA
  • Jana on KAKO SMANJITI ZAGAĐENJE VODA

Archives

  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • October 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAMIT O KLIMATSKIM PROMENA COP 28: SVE VEĆI IZAZOVI ZA OČUVANJE PLANETE
December 2, 2023
URBANO PČELARSTVO – OD VELIKOG ZNAČAJA ZA ODRŽIVE GRADOVE
December 2, 2023
ENERGETSKOM EFIKASNOŠĆU KA ODRŽIVOSTI  
November 24, 2023
DOBRI PRIMERI ZELENE GRADNJE KOD NAS
November 17, 2023
EKO-MURAL ZA ČISTIJI VAZDUH OSLIKALI ĐACI I UMETNICI NADOMAK RUDARSKOG BASENA “KOLUBARA”
November 14, 2023

HOT NEWS

ZASAVICA: BILJNO I ŽIVOTINJSKO CARSTVO
August 23, 2023
KONFERENCIJA UN O BIODIVERZITETU COP15: PRIRODA JE NAPADNUTA!
December 7, 2022

TRENDING

  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved