Tag Archive nacionalni park

ByAdmin

“GALENS” TUŽIO EKOLOŠKE AKTIVISTE

Vlasnici kompanije “Galens” Sanja i Nebojša Petrić prethodnih nedelja uputili su niz SLAPP tužbi (Strateške tužbe protiv javnog delovanja) protiv članova Pokreta “Odbranimo šume Fruške gore” i Udruženja “Fruškać”.

Inače, ova dva udruženja građana fokusirana su na zaštitu Fruške gore, a, kako navode u saopštenju, cilj vlasnika Galensa je da “izvrše pritisak i tužbama zastraše ove organizacije, ali i obeshrabre ostale građane i udruženja, kao i zataškaju neregularnosti na teritoriji zaštićenog područja”.

Ukupna vrednost tužbenih zahteva “Galensa” prema ova dva udruženja je oko dva miliona dinara, a Petrići traže i godinu dana zatvora za Draganu Arsić iz Pokreta “Odbranimo šume Fruške gore”.

PROTIVZAKONITO OGRADILI BRDO KESTEN

“Pokret Odbranimo šume Fruške gore već dve godine pokušava da ukaže na niz neregularnosti i kršenja zakona na teritoriji Nacionalnog parka “Fruška gora” od strane Petrića. Nakon što su kupili desetine hektara zemlje na potezu Kesten i od Eparhije sremske dobili na korišćenje šumu, koja se nalazi u granicama Nacionalnog parka, oni su protivzakonito ogradili to područje i tako blokirali tri javna (atarska) puta na Fruškoj gori, koja su oduvek bila na raspolaganju lokalnom stanovništvu i posetiocima Nacionalnog parka “Fruška gora”.

Inače, po zakonu, vlasnici nepokretnosti u nacionalnim parkovima dužni su da dozvole pristup građanima, te iz tog razloga nije dozvoljeno ograđivanje poseda. Osim toga, Petrići su iskrčili deo šume u granicama Nacionalnog parka “Fruška gora” da bi napravili betonski put, za koji je građevinska inspekcija utvrdila da je nezakonito urađen, a inspekcija za životnu sredinu potvrdila da ima negativan uticaj na životnu sredinu”, navode predstavnici ova dva udruženja.

Podsećaju takođe na ranije izjave vlasnika “Galensa” da će planinari i ljubitelji prirode biti dobro došli na brdo Kesten i da će ono ostati otvoreno za posetioce.

“Međutim, nedugo zatim, od poljoprivrednog gazdinstva od oko 800 kvadrata, danas smo došli do toga da se na brdu Kesten priprema turističko-ugostiteljski objekat od oko 7.000 kvadrata. Za gradnju su ekspresno dobijene skoro sve dozvole iako se radi o poljoprivrednom zemljištu, odnosno pašnjacima van građevinske zone, gde su i zvanično registrovana staništa zaštićenih vrsta”, naglašava se u saopštenju.

PET TUŽBI ZA UDRUŽENJA

Dragana Arsić, koja je od “Galensa” dobila pet tužbi, kaže da su članovi Pokreta “Odbranimo šume Fruške gore” pokrenuli niz postupaka kako bi sprečili dalje uništavanje ovog nacionalnog parka i zaštitili javni interes.

1. Krivična tužba za narušavanje poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti Nebojše i Sanje Petrić – traži se godinu dana zatvora.

2. Tužba za pretrpljenu duševnu bol zbog povrede časti i ugleda Nebojše Petrića, kao i pretrpljenog straha, povrede slobode i prava ličnosti, povrede prava na imovinu – traži se odšteta u iznosu od 800.000 dinara.

3. Tužba za pretrpljenu duševnu bol zbog povrede časti i ugleda Sanje Petrić, kao i pretrpljenog straha, povrede slobode i prava ličnosti, povrede prava na imovinu – traži se odšteta u iznosu od 800.000 dinara.

4. Tužba protiv Dragane Arsić i Nikole Arežine iz Udruženja “Fruškać” za pretrpljenu  materijalnu štetu zbog presecanja ograde na dva mesta i presecanje katanca na kapiji – potražuje se 200.000 dinara na ime naknade materijalne štete.

5. Tužba protiv Dragane Arsić, Nikole Arežine, Dušana Tomića i Petra Živanovića zbog smetanja od strane Sanje Petrić.

“Javni interes je očigledno ugrožen delovanjem supružnika Petrić koji ostvaruju svoje privatne interese na štetu javnog interesa. Protiv njih se vodi nekoliko prekršajnih postupaka u Osnovnom sudu u Novom Sadu. Treba da im bude jasno da mi nećemo odustati od borbe za Frušku goru bez obzira na to koja privatna lica ili firme ugrožavaju ovo prirodno dobro i javni interes, i da su nas ovi pritisci tužbama samo osnažili u borbi za pravdu i istinu”, poručuje ova aktivistkinja.

Izvor: Fruškać
Foto: Marko Ristović

ByAdmin

OD DANAS JOŠ DVA NACIONALNA PARKA U SRBIJI

Nakon 40 godina, Stara planina i planina Kučaj-Beljanica prva su područja koja će poneti status nacionalnih parkova. I ove lokacije ubuduće bi trebalo da imaju maksimalan stepen zaštite.

Studijom, koju je izradio Zavod za zaštitu prirode, kako piše u saopštenju Ministarsva ekologije, predviđeno je da se Nacionalni park “Stara planina” prostire na 116.000 hektara. Zaštićeno područje Stara planina jedno od najvrednijih i najposećenijih u Srbiji, koje pored lepote pejzaža, odlikuje i bogatstvo biljnog i životinjskog sveta.

Kučaj-Beljanica je šumsko područje, sa očuvanim hrastovim i bukovim šumama, ali i pećinama, klisurama i kanjonima. Pomenuta Studija je sada na sajtu Ministarstva i od tog trenutka su na snazi svi režimi i mere zaštite koje Studija propisuje.

Stara planina je prirodno bogatstvo juga Srbije poznato po bistrim planinskim potocima, autohtonim životinjskim vrstama, čistom vazduhu i snežnim planinskim vrhovima. Dosad je imala status parka prirode.

U Ministarstvu kažu da su poslednja dva nacionalna parka u Srbiji proglašena davne 1981. godine, kada su taj status poneli Tara i Kopaonik.

Foto: ekologija.gov.rs

ByAdmin

BUKOVE ŠUME SRBIJE NA UNESKOVOJ LISTI

Bukove šume u okviru nacionalnih parkova “Fruška gora, “Tara” i “Kopaonik” nominovane su za dobra svetske prirodne baštine. Ovo prestižno zvanje uvrstiće i Srbiju sa još 12 evropskih zemalja u sklop prekograničnog dobra “Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”.

OČUVANJE EKOSISTEMA BUKOVIH ŠUMA

Čiste i mešovite šume bukve rastu i dominiraju jedino na evoropskom kontinentu. Ujedno je i najznačajniji listopadni šumski ekosistem severne hemisfere, pa je njegova zaštita proritet kako bi se ekosistem bukovih šuma očuvao za buduće generacije.

“Ima više od 100.000 rednih bukovih zastoja na nivou Evrope koji su podeljeni u nekih osamdesetak segmenata. Nalazi se oko 40 zaštićenih prirodnih dobara koja su smeštena u 12 država. U ovom ciklusu nominacija, ušlo je deset novih država, kako bi se te površine pod rednim bukovim zastojima zbog njihovog geno fonda i bio fonda, zbog zaštite za buduće generacije, stavio pod još jedan vid zaštite, odnosno pod okrilje Uneskoa”, navodi Predrag Šumarac, izvršni direktor Nacionalnog parka “Kopaonik.

REZERVAT PRIRODE

Status rezervata prirode u Srbiji prvo su dobile bukove šume, jer su u navedenim nacionalnim parkovima ekosistemi ostali očuveni i netaknuti u prašumskom obliku.

“Uradili smo pripremne radnje 2019. godine oko izbora zastojine, definisanja potrebnih uslova sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i sve one tehničke stvari koje je trebalo da odradimo po preporuci Uneskoa, odnosno njihove Kancelarije za zaštitu prirodne baštine”, dodaje Šumarac.

NOVE MERE ZAŠTITE

“Lokalitet Kozje stene, koji je pod prvim stepenom zaštite i kao takav je do sada podrazumevao posebne tretmane i režime zaštite. U budućnosti, nadamo se, kada kandidatura uspe, to će podrazumevati još neke nove mere zaštite i upravljanja sve u skladu sa nekim međunarodnim i internacionalnim legislativama”, napominje Mirko Dugalić, izvršni direktor za čuvanje zaštićenog područja.

Kako će lokacija biti pod posebnim režimom zaštite, u planu je naseljavanje još životinjskih vrsta koje su nekada obitavale na Kopaoniku.

“Reč je o divokozi na čijoj reprodukciji radimo prethodnih godina. Projekat je, nadam se, u nekoj završnoj fazi, tako da ćemo i sam taj prostor Kozijih stena, koji će ući na ovu listu, obogatiti još jednom plemenitom životinjskom vrstom”, najavljuje Dugalić.

Pre manje od mesec dana, na Kopaoniku je ponovo nastanjen evrospki jelen. Iako su čiste i mešovite bukove šume Koaponika idealno stanište ove životinjske vrste, poslednji put se pominje u radovima Josifa Pančića krajem 19. veka.

Izvor: RTS
Foto: Pixabay