LATEST
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
  • ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
  • VEŠTAČKA INTELIGENCIJA U BORBI ZA OPSTANAK JAGUARA
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Vesti
656 views 15 min 0 Comment

KAKO UŠTEDETI STRUJU?

Admin - November 16, 2022

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Život tokom aktuelne energetske krize, kada cene vrtoglavo skaču, iziskuje od stanovnika da se racionalnije ophode prema svojoj potrošnji energije – brojne savete možemo videti u medijima o tome kako da štedimo, a preporuke dolaze i od nacionalnih vlasti i međunarodnih organizacija.

„Sušite veš na vazduhu, a ne u sušilicama! Izvadite punjače iz utičnica kada ih ne koristite! Isključite računar kada nije u upotrebi!”

Bez obzira na to što sve ove aktivnosti kumulativno rezultuju manjom potrošnjom energije, a samim tim i troškovima domaćinstva, neke od instrukcija prave veću razliku od drugih.

Kako i kada je najefikasnije štedeti? I nadasve, zbog čega je sada važnije nego ikada pre da budemo odgovorniji prema tome koliko energije trošimo?

KAKO KORISTITI BOJLER

Električni bojler je jedan od najvećih potrošača struje u prosečnom domaćinstvu, prema procenama Centra za energetsku efikasno, oko 15% vaše potrošnje za električnu energiju otpada na ovaj uređaj. Dilema da li on treba stalno da bude uključen ili samo po potrebi – predmet je večitih debata.

Vodoinstalateri kažu da nema potrebe za time – četvoročlane porodice mogu da zagrevaju vodu tokom noći kada je struja jeftinija, s obzirom na to da moderni bojleri održavaju temperaturu relativno stabilnom zahvaljujući izolaciji. Po potrebi, mogu ga paliti i tokom dana.

Kamenac koji se taloži na grejaču povećava potrošnju, te bi trebalo da redovno servisirate bojler. Kada je reč o podešavanju, bojler treba da namestite na temperaturu do 60 ° C. Praksa je pokazala da solarni kolektor po metru kvadratnom uštedi i do 750 kilovat-časova godišnje.

Inače, za zagrevanje vode može se koristiti i sunce. Kako navodi platforma Mreža dobre energije, praksa je pokazala da solarni kolektor po metru kvadratnom uštedi i do 750 kilovat-časova godišnje. Tipični solarni sistem za pripremu sanitarne vode za 3-4 osobe u porodičnoj kući zauzima otprilike četiri kvadratna metra kolektorske površine sa rezervoarom od 300-500 litara.

Solarni sistem u letnjem periodu zadovoljava između 90 i 100 % potrebe za toplom vodom, u prelaznom periodu od 50 do 70 %. Ali njihova efikasnost tokom zimskih meseci znatno opada zbog manjka sunčevih zraka. te se kreće u rasponu između 10 i 25 % potreba za toplom vodom, što i dalje nije zanemarljivo, ni za vaš džep, ni za energetski sistem.

Ipak, postavljanje solarnih kolektora zahteva određenu investiciju na koju možda trenutno niste spremni. Na duge staze ovo se isplati, a vek trajanja solarnog sistema je oko 30 godina.

UŠTEDE U KUHINJI

Kako navodi Centar za energetsku efikasnost, električni šporet snage između 1.000 i 3.000 W potroši 1 kilovat-čas struje za između 20 i 60 minuta rada. Ukoliko u proseku kuvate svaki dan oko sat i po, to bi iznosilo okvirno 60 kilovat-časova – što je oko 15 % potrošnje u prosečnom srpskom domaćinstvu prošle zime (401 kilovat-čas). Postoje mnogi načini da se to smanji: od korišćenja ekspres lonca do poklapanja šerpe pri kuvanju. Takođe, pri kuvanju nemojte da koristite posude čije je dno manje od površine ringle. U slučaju da pripremate tečno jelo, smanjite temperaturu čim voda proključa.

Da se upravo u kuhinji krije veliki potencijal za uštede električne energije, potvrdio je Nenad Jovanović, konsultant za energetiku, koji je izazvao sam sebe da od septembra nadalje svoju mesečnu potrošnju od, prosečno, 300 kilovat-časova smanji za 30. Prema sopstvenim tvrdnjama, uštedeo je 75 kilovat-časova.

„Dakle, imao sam 20 % manju potrošnju nego prošle godine u istom mesecu. Kupao sam se toplom vodom, u pitanju je četvoročlana porodica, jeo sam najnormalnije, samo sam smanjio potrošnju rerne. Rerna je u Srbiji problem generalno. ‘Stavite malo da se zapeče’, ‘Neka stoji još pola sata’… A rerna mnogo troši”, izjavio je Jovanović.

Pomoću kalkulatora Elektroprivrede Srbije izračunali smo da je on na taj način uštedeo preko 600 dinara. Vaše uštede mogu biti veće ili manje u zavisnosti od dosadašnje upotrebe rerne. A kako ih možete ostvariti? Ukoliko u proseku kuvate svaki dan oko sat i po, to je oko 15 % potrošnje u prosečnom srpskom domaćinstvu.

KAKO KORISTITI RERNU

Kako pri svakom otvaranju snižavate temperaturu za 15 °C, trudite se da otvarate rernu samo kada je neophodno. Isključivanje desetak minuta pre kraja pečenja, čime se štedi petina energije. Takođe, u rerni možete o istom trošku novca i energije pripremiti više jela.

Dodatno, nemojte da protraćite toplotnu energiju koja ostaje zarobljena u pećnici nakon upotrebe. Otvorite vrata rerne dok se ne ohladi što će dogrejati vaš dom.

Energetsku iscrpnost svoje kuhinje možete da smanjite i uz pomoć frižidera i zamzivača – postavite njihove termostate na 4, odnosno -18 °C, kako bi se postigla optimalna potrošnja energije. Vrata frižidera ne otvarajte svaki čas i držite ih što kraće otvorenim. Pri stavljanju flaša i činija u frižider, obrišite vodene kapi sa njih i ne skladištite jela koja su još zagrejana.

Ako se vaš frižider ili zamrzivač nalazi blizu izvora toplote, razmislite o njegovom premeštanju s obzirom na to da mu je, pored peći ili radijatora, pa čak i šporeta, potrebno više vremena da postigne adekvatnu radnu temperaturu. Ukoliko je to nemoguće, savetuje se postavljanje pregrade od drvene table, stiropora ili sličnog izolacionog materijala.

Čak i ketler može da vam pomogne da vaša kuhinja bude održivija – zagrejte pun ketler vode, a ne samo onoliko koliko vam treba. Ostatak koji biste iskoristili kasnije čuvajte u termosu kako bi se temperatura održala. Oni koji poseduju sudo mašine, trebalo bi da ih koriste kada su napunjene.

I RASVETA JE BITNA

Rezultati analize konsultantske kompanije „Dilojt” kažu da gašenjem samo jedne sijalice od 40 vati, domaćinstvo mesečno može da uštedi više od 21 kilovat-sat struje. Tako bi naša zemlja, sa tri miliona i šesto hiljada brojila, od oktobra do marta, mogla smanji potrošnju za više od 129 miliona kilovat-sati.

Ali ključan uvid kada je u pitanju rasveta nije samo u količini potrošnje, već i u tome kada se ona javlja.

„Vrlo je jednostavno. Najveće efekte postižemo kada štedimo pri vršnim opterećenjima. Vršna opterećenja sistema su kada počnemo paliti svetla”, predočio je profesor Nikola Rajaković, predsednik Saveza energetičara na nedavno održanoj tribini a na temu energetske situacije ove zime. „To će se sada pomerati ka 17 časova, a sada je to oko 18-19 časova. Tada su vršna opterećenja i tada je zaista svaki megavat dragocen.”

Drugim rečima, cena struje na tržištu je najveća onda kada stanovništvo pali svetla – samim tim, tada je i uvoz najskuplji.

„Zašto je pik bitan? Zato što troškovi termoelektrana rastu eksponencijalno”, objašnjava Nenad Jovanović, „što je veća proizvodnja u termoelektrani, to je potrebno više energenata da bi se dobila električna energije pa je samim tim skuplji kilovat-časova, odnosno megavat-čas.”

Jovanović je dodao da je upravo ovo razlog zašto je noću struja jeftinija, na taj način potrošači se stimulišu da troše za vreme niže proizvodnje kada naši termo kapaciteti nisu opterećeni.

U vremenu pika cena, tj. u vreme kada se ljudi tipično vraćaju sa posla i pale svetla u domu, bilo bi idealno da ne palite veš mašinu i sudo mašinu, kao ni šporet i druge velike potrošače, bez preke potrebe. „Sve što možete da pomerite, pomerite.”

Iako verovatno ne možete da izbegnete uključivanje svetala, ono što možete da uradite jeste da ograničite njihovu potrošnju. LED podna lampa od 11-12 vati obezbediće vam jednaku količinu svetlosti kao obična sijalica sa žaruljom od 50 vatI.

Pritisak na elektromrežu pri vršnim opterećenjima, a samim tim i na svoj novčanik, možete smanjiti zamenom običnih sijalica sa žaruljom LED rasvetom koja troši znatno manje energije. Primera radi, LED podna lampa od 11-12 vati obezbediće vam jednaku količinu svetlosti kao obična sijalica sa žaruljom od 50 vati. Iako LED svetla koštaju nešto više – i te kako su isplativa kako zbog već navedenog, tako i zbog toga što traju 50 puta duže.

Oni koji su voljni da izdvoje veću svotu novca kako bi štedeli mogu da ulože u termoizolaciju svog objekta, zamenu vrata i prozora ili unapređenje sistema grejanja i hlađenja, kao i u solarne kolektore za zagrevanje vode, ali i u solarne panele za proizvodnju električne energije, ili u kupovinu energetski efikasnije bele tehnike i kućnih uređaja.

MOTIVI ZA ŠTEDNJU

Uprkos tome što je električna energija u Srbiji jeftinija, postoje trenuci kada se pokaže znatno skupljom od onoga što piše vašem računu. Razlog toga je što mi, kroz poreze, dotiramo razliku između veleprodajne i maloprodajne cene, a to se posebno pokazalo u situaciji kada smo, zbog problema sa termoenergetskim kapacitetima, od zime prošle godine uvozili ogromne količine struje koje su zadovoljavale i preko trećine potreba.

„Svi poreski obveznici pokrivaju viškove koji se plaćaju za uvoz”, kazao je Nenad Jovanović. „Ako pogledamo samo prošlu zimsku sezonu, koliko smo električne energije uvezli i platili, to je ekvivalent tome da vi na svoj račun za električnu energiju stavite još 40 evra za svaki mesec.”

Dakle, pored onih jasnih smanjenja izdataka u kućnom budžetu, manjim korišćenjem električne energije ostvarujemo i one manje vidljive uštede tako što štedeći sprečavamo eventualni uvoz. Iznad svega rasterećujemo energetiku u momentima kada se vode polemike da li ćemo uopšte imati dovoljno struje.

Eksperti sa već pomenute tribine složni su u oceni da su šanse za restrikcije veoma male: da bi Srbija ostala „u mraku”, potrebno je da se dese krajnje drastične okolnosti, koje karakterišu tri sedmice ekstremno hladnog vremena, veoma nepovoljni hidrološki uslovi i „ispadanja” iz sistema.

Ipak, kao što možete da zaključite – štednja je u aktuelnoj energetskoj situaciji pre svega pitanje finansija, kako vaših ličnih tako i državnih, i solidarnosti, a manje toga da li će struje biti.

Štedljivost će doneti i dodatne rezove izdataka – naime, kao što verovatno već znate, Elektroprivreda Srbije tokom trajanja grejne sezone popust i do 30% na račune građanima koji uspeju da smanje potrošnju struje u odnosu na isti mesec prošle godine.

Tekst: Jelena Kozbašić, Klima 101
Foto: Pixabay

Post Views: 1,268
Tags: stednja energije, struja

PREVIOUS

ZRENJANIN: PUNIH 19 GODINA BEZ PIJAĆE VODE

NEXT

TEMERIN: VODA ZA PIĆE ZABRANJENA JOŠ OD 2003.
Related Post
January 10, 2022
“GALENS” TUŽIO EKOLOŠKE AKTIVISTE
December 18, 2019
SRBOBRAN: ČETIRI HILJADE NOVIH SADNICA
May 2, 2018
OTROVNA TEČNOST ULIĆE SE I U REKU SAVU
April 1, 2018
SAZNAJTE KAKO SMANJITI ZAGAĐENOST VAZDUHA U STANU
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
  • ZAŠTO SU NAM PČELE VAŽNE?
  • VEŠTAČKA INTELIGENCIJA U BORBI ZA OPSTANAK JAGUARA
  • PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved