Monthly Archive 16 Marta, 2021

ByAdmin

VIŠE OD 62.000 TONA PLASTIKE GODIŠNJE ZAVRŠI NA DEPONIJAMA I REKAMA

Danas je Međunarodni dan potrošača, koji i ove godine dočekujemo sa istim pitanjem: Da li su dovoljno zaštićeni, posebno u vanrednim okolnostima koje i ove godine diktira epidemijska situacija. Kampanja potrošačkih udruženja usmerena je na kvalitet i reciklažu plastične ambalaže, prenosi RTV.

Plastika i dalje izaziva nepoverenje kod većine potrošača, a to je zbog nedovoljne svesti kod ljudi na koju utiču neutemeljene informacije u javnosti, smatraju stručnjaci. Proizvođači garantuju zdravstvenu bezbednost proizvoda na kojem je istaknut i način korišćenja, napominju na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu.

“Svaka ambalaža koja nema naznaku da je za višekratnu upotrebu, koristimo je na sopstvenu odgovornost”, kaže Senka Popović, Tehnološki fakultet, Novi Sad.

Najviše se susrećemo sa PET ambalažom, označenom brojem jedan i ona je predviđena za jednokratnu upotrebu, a sumnje u njen kvalitet izražene su leti kada ispred marketa stoje paketi vode.

Sastav ambalaže definišu ekološke oznake sa trouglom, odnosno slovima i brojevima. Brojem jedan najčešće se označavaju boce za vodu i sokove, oznaka dva je rezervisana za prehranu i hemikalije. Broj tri ili PVC ambalaža je savitljiva i koristi se između ostalog u proizvodnji lekova, četvorka za folije, a petica za mlečne napitke. Brojem šest označavaju se posude od stiropora, a sedam flašice i baloni za vodu. Plastična ambalaža je funkcionalna i jeftinija u odnosu na druge i kao takva ne bi trebalo da bude neprihvatljiva ako se u obzir uzme mogućnost reciklaže i adekvatnog upravljanja otpadom.

“Očuvanje životne sredine koja trpi sve veći ljudski nemar, važno je ne samo kod proizvodnje plastične ambalaže, već i u procesu reciklaže. Rezultati po tom pitanju su kod nas poražavajući”, zaključuje Senka Popović.

U Srbiji se reciklira svega 2 odsto komunalnog otpada, a plastičnog 27 odsto. Podatak za ambalažni otpad zvuči ohrabrujuće, međutim, zabrinjava to što preostalih 62% ili 62.000 tona plastike godišnje završi na deponijama i rekama.

Izvor: RTV
Foto: Pexels, Magda Ehlers

ByAdmin

“OREZIVANJE U GLAVU”– ODLOŽENA SMRTNA PRESUDA DRVEĆA

Da krenemo od naziva. Da bi poslastičar završio tortu, neophodno je da je ukrasi nekom glazurom, fondanom ili šlagom: najslađim, najsjajnijim i najprivlačnijim završnim slojem – na engleskom “topping”. Ista reč se na engleskom koristi i za invazivno orezivanje stabala.

ŠTA JE KRESANJE ILI OREZIVANJE U GLAVU

Pre desetak godina bilo je očigledno veoma zgodno pozajmiti ovu slađu reč i izbaciti onu našu koju sam učio na Šumarskom fakultetu u Beogradu, a koja je bila opisna i u duhu našeg jezika – kresanje ili orezivanje u glavu. I kao da nije bilo dovoljno to što je jedan od glavnih razloga za seču platana u Bulevaru kralja Aleksandra bio taj što su platani devedestetih loše održavani i orezivani toping metodom, što je potom dovelo do pojave truleži, mi smo i posle deset godina svedoci da se stabla po Srbiji i dalje orezuju na isti način. Prosto je neshvatljivo da se to i dalje događa, da ni na jednoj sopstvenoj grešci ne možemo ništa da naučimo i da dok čitate ovaj tekst neko u Srbiji u glavu orezuje neko stablo.

Šta je zapravo to što se želi postići ovakvim skupim i ubitačnim orezivanjem? Jedini razlog, pored neznanja koji mogu da zamislim, je to da velika i uglavnom starija stabla smetaju vazdušnim kablovima elektro-distribucije ili izgradnji novih zgrada i rekonstrukciji ulica. Kako je uopšte došlo do toga da neko u program održavanja ubaci ovakav metod orezivanja? Osnovni razlog je taj što su stabla nedovoljno redovno ili kvalitetno orezivana; ili su loše planirana, u smislu da u su uskim ulicama sađena stabla koja formiraju široke krošnje koje ometaju saobraćaj ili izgradnju; ili su sađena ispod trase vazdušno vođenih kablova, dakle opet loše planirana. Moguće je i da su stabla prestarela pa postoji opasnost da se debele i polutrule grane polome i padnu, ali ja bih se ovde zadržao na orezivanju zdravih, a ne bolesnih i trulih stabala.

Različite vrste, različito podnose orezivanje. Ranije je bila praksa da se svakih 4-5 godina u glavu orezuju vrste koja dobro podnose orezivanje i ispunjavaju neki od već pomenutih razloga. To su pre svega platani, lipe, katalpe, bagrem, dud… Međutim, takvo orezivanje dovodi do iznurivanja stabla koje na mestu velikog reza izbacuje desetine mladih izbojaka koji traže veliku količinu hranljivih materija iz korena, a malo toga mogu da vrate korenu fotosintezom, jer jednostavno svi ti izbojci zajedno imaju 10 puta manju lisnu masu u poređenju sa onom koju je stablo imalo pre orezivanja.

ODUMIRANJE BILJKE

Fiziološki procesi u biljci su poremećeni i biljka počinje da stagnira. Dalje, veliki rezovi su često nepravilno urađeni, kora je zacepljena, rezovi se ne pramazuju zaštitnim balzamom i na kraju se otvorena rana inficira i počinje proces truljenja. Pored truljenja, na rezu koji praktično nikada ne može da u potpunosti zaceli (kalusira) kasnije se javljaju i rak-rane i entomološke infekcije – odumiranje biljke je neizbežno. O estetskom aspektu da i ne pišem, to je nadam se svima već jasno.

Orezivanje u glavu za biljku praktično predstavlja odloženu smrtnu presudu. Koliko će stablo orezano na taj način živeti, zavisi od njegove starosti i svega pomalo napisanog vezano za sam proces orezivanja, ali je definitivno sigurno da su mu godine odbrojane.

U SAD STROGO ZABRANJENO

Poslednjih godina u SAD i Kanadi ovakvo orezivanje je strogo zabranjeno, u nekim gradovima se čak sankcionisano a kaznam je 500 USD za svako orezano stablo. Amerikanci su zaključili da je cena takvog orezivanja previsoka i to u svim aspektima. Dakle, skupo je i rizično orezivanje, velika se šteta nanosi stablu i ekosistemu i mnogo je potrebno i vremena i novca da se takvo stablo ponovo zasadi i dostigne veličinu i habitus starog stabla pre orezivanja.

Kod nas se metod kresanja u glavu i dalje primenjuje, nadam se da ćemo ga stručnim planiranjem i održavanjem uskoro zajedno ispratiti u istoriju.

Tekst i foto: Nemanja Marinković, dipl. inž. pejz. arh.
Izvor: ekostraza.com

ByAdmin

KAKO DA BUDEMO ENERGETSKI EFIKASNIJI

Svetski dan energetske efikasnosti, 5. mart, u vremenu ubrzanih klimatskih promena na našoj planeti podseća na jednu od najvažnijih tema današnjice. Ovaj datum se obeležava širom planete kao sećanje na prvi sastanak na kome su svetski stručnjaci razgovarali o energetskoj efikasnosti, 5. marta 1998. godine, u Velsu, u Austriji.

Šta je energetska efikasnost, i u čemu je razlika između uštede energije i energetske efikasnosti? Ušteda podrazumeva jednostavne korake, koji mogu da se usvoje kao način ponašanja, od gašenja svetla nakon izlaska iz prostorije do recikliranja plastične ili aluminijumske ambalaže. Energetska efikasnost je pojam koji se odnosi na upotrebu tehnologije za čiji rad je potrebno manje energije.

POTENCIJALI U GEOTERMALNIM RESURSIMA

Poslednjih godina u Srbiji je u porastu svest javnosti za promociju i korišćenje čistijih i energetski efikasnijih tehnologija, kao i obnovljivih izvora energije (OIE), što svakako ide u prilog aktivnijoj adaptaciji na klimatske promene i merama mitigacije koje takođe predstavlja jednu od ključnih komponenti ublažavanja klimatskih promena. U evropskoj bazi podataka moguće je istražiti kako se kretala vrednost u udelu obnovljive energije u bruto finalnoj potrošnji energije za Srbiju i druge evropske zemlje, na sledećem linku: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/t2020_31/default/bar?lang=en

„U kontekstu klimatskih promena još uvek smo kao društvo na nivou upoznavanja i početnog sagledavanja veze koja postoji između štednje energije i energetske efikasnosti, pa i upotrebe obnovljivih izvora energije sa jedne strane i klimatskih promena sa druge strane, a zapravo su te dve strane tesno povezane. Svaka ušteda energije i svaki kilovat proizveden iz obnovljivih izvora je značajan u borbi protiv klimatskih promena. Aktiviranje mnogo malih ušteda i malih proizvođača, kroz podsticajne mere, pre svega finansijske prirode, može dati značajne rezultate. Krediti sa znatno povoljnijim kamatama, ukoliko se sredstva namenski utroše za izolaciju zgrada, ili unapređenje energetske efikasnosti, ili upotrebu energije iz OIE, su fantastičan instrument, jednostavan, lako razumljiv i primamljiv čak i ekološki neosvešćenim potrošačima, a rezultati su apsolutno na strani očuvanja životne sredine“, ističe Nataša Đokić, diplomirana inženjerka geologije i stučnjak za zaštitu životne sredine, navodeći da Beograd ima mnogo potencijala u geotermalnim resursima.

ENERGETSKI PASOŠI

„Energetsku efikasnost pratimo preko prostora u kome živimo i radimo, preko toga koju energiju i koliko energije trošimo da taj prostor bude zdrav i komforan za naše potrebe, a da pritom nema negativan uticaj na životnu sredinu,“ navodi Dragana Korica, izvršni direktor Serbia, Green Building Council, član WorldGB. „Možda je ovaj dan pravi trenutak da se podsetimo da i pored Pravilnika o energetskoj efikasnosti i energetskih pasoša koji su obavezujući, još uvek imamo ogromnan građevinskog fond koji zahteva ozbiljan nivo renovacije u tom delu. Ovo se odnosi, pre svega, na veliki broj postojećih zgrada koje nemaju termoizolaciju ili nisu dovoljno termoizolovane, odnosno nisu energetski efikasne, jer se troši više energije za njihovo zagrevanje. Ovakvo rasipanje statistika prati kroz podatak da 300.000 domaćinstava nema termoizolaciju i time troši četiri do pet puta više energije nego što troši prosečno domaćinstvo u Evropskoj uniji. U okviru Zakona o obnovljivim izvorima energije najavljeno je formiranje Uprave za energetsku efikasnost, koja će za početak imati fond od 15 miliona evra. Iako finansijski podsticaj već postoji kroz neke projekte i finansijske institucije, ovo će biti po prvi put podsticaj individualnim potrošačima i od strane države“, ističe Korica.

Kako dalje navodi, rad na novom Energetskom pravilniku koji će se, za razliku od starog, baviti ne samo pitanjem grejanja, već i hlađenjem, osvetljenjem i toplom vodom, takođe će doprineti unapređenju energetske efikasnosti na nivou države. Ni u EU nisu zadovoljni postignutim u obnovi energetske efikasnosti, ali ono što nas još više diferencira je činjenica da su izvori energije u našem slučaju iz fosilnih goriva. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije će doneti promene po ovom pitanju i nadamo se da će njegovo sprovođenje biti podsticajno za sve kako bi on počeo da se koristi u praksi i doneo rezultate.

Veoma je važna činjenica, kako ističe Korica, da će on moći da se sprovodi na individualnom nivou i da će u tom kontekstu naša gradnja postati zelenija, što je upravo ono što Savet zelene gradnje promoviše. Zelenom i održivom gradnjom se mogu postići mnogo veći pozitivni efekti ne samo kada je energija u pitanju, već i iz ugla uticaja na klimatske promene, optimizacije prirodnih resursa, otpada… Građevinarstvo je jedna od naših najjačih privrednih grana, zato njegova transformacija u tom pravcu može doneti i najveći doprinos, i to ne samo ekološki, već i ekonomski.

PODSTICAJNE MERE

Profesor dr Aleksandar Jovović, redovni profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, o pitanju budućnosti obnovljivih izvora energije u Srbiji istakao je sledeće: „Potencijalno, budućnost im nije loša. Postoje podsticajne mere koje koristi jedan deo proizvođača električne energije. Sada će započeti novi program takvih mera, tj. postojeće feed-in tarife biće zamenjene drugim mehanizmom za koji se smatra da je efikasniji i dovodi do povećanja prodora obnovljivih izvora energije (OIE) u energetski sistem. EU Zeleni dogovor će takođe doprineti ovome, s obzirom na to da će industrijski sektor, koji je izvoznik u EU, a ne koristi OIE i struju iz OIE, postati obveznik nove takse na granicama Unije i time nekonkurentan, pa će na tržištu tražiti nove izvore energije. Osim toga, pregovori o pristupanju EU dovešće do primene ili uvođenja taksi na ugljen-dioksid ili ulaganja tih sredstava u OIE. Naravno, ako nam je iskrena želja da budemo deo EU, ne zbog EU, već zbog nas, tj. našeg znatno uređenijeg i zdravijeg života.“

Centar za promociju nauke se kroz projekat TeRRIFFICA bavi uključivanjem građana u klimatsku akciju, a samim tim i podizanjem svesti o značaju energetske efikasnosti. Povezivanjem stručnjaka, predstavnika medija, građana i donosioca odluka, apeluje se na svest najšire javnosti o neophodnosti korišćenja obnovljivih izvora energije.

Ukoliko još uvek niste, dajte svoj doprinos mapiranju klimatskih promena na sajtu:
http://belgrade.terrifica.eu/map.php

Foto: Pixabay