Monthly Archive 29 Marta, 2018

ByAdmin

MONT EVEREST: NAJVEĆA DEPONIJA NA SVETU

Nekada netaknuta prostranstva i padine „vrha sveta“ danas su prekrivene fekalijama i smećem, zbog čega pojedini Mont Everest nazivaju najvećom deponijom na svetu. Kako je do toga došlo?

Mont Everest oduvek je bio veliki izazov čak i za fizički najspremnije planinare. Svake godine, hiljade ljudi željnih pustolovine pokušava da ga osvoji, a danas im na putu nije samo okrutna priroda – tu su odbačena alpinisitička oprema, ljudske fekalije i smeće.

Stručnjaci Koledža „Grinel“ sproveli su istraživanje kojim su zaključili da se na ovoj planini godišnje ostavi oko 12 tona fekalija, kako u improvizovanim toaletima koji se prazne u rekama i potocima u blizini podnožja planine, tako i zakopano u snegu.

Danas se na uobičajenoj ruti koju penjači koriste nalazi oko pedeset tona otpada. Tu su prazne boce za kiseonik, slomljene šatorske konstrukcije i ambalaže od hrane. Kako piše portal The Week, zato i ne čudi što je Mont Everest dobio novi nadimak: Najveća deponija na svetu.

Prošle godine, vlada Nepala uvela je depozit u visini od 4.000 dolara namenjen svima koji pođu na Mont Everest, a koji im bude vraćan isključivo ukoliko s vrha donesu najmanje osam kilograma smeća. Ipak, nije poznato u kojoj se meri ovo pravilo poštuje.

Nekolicina kompanija često organizuje izlete na kojima dobrovoljci i zaljubljenici u prirodu čiste ovaj teren, a The Week piše i da šerpasi dobijaju novčanu nagradu kada s Mont Everesta donesu otpad.

Prošle godine, vojske Indije i Nepala organizovale su čišćenje planine, a tada je za svega šest nedelja sakupljeno čak 4,4 tone smeća. Od toga, više od polovine je svrstano u biološki opasne materije.

Ipak, vodiči šerpasi smatraju da nije moguće proceniti koliko je još smeća ostalo na Mont Everestu.

„Nemoguće je reći šta se sve nalazi ispod leda“, rekao je šerpas Dava Stiven.

Izvor: Nationalgeographic.rs

Foto: Profimedia

ByAdmin

OČISTIMO SVET OD OTPADA

Microsoft i Let´s Do It! World rade zajedno na oslobađanju planete od otpada, kroz masovni građanski pokret koji će 15. septembra 2018. organizovati milione ljudi širom sveta da izađu i zajedno čiste otpad, u nameri da se svet konačno ozbiljno pozabavi ovim problemom.

Otpad je globalni problem. Postoje bezbrojne priče o negativnom uticaju otpada širom sveta. Ukratko, pokret Let’s Do It! World brine zbog otpada zato što svet više ne može sebi da priušti da ne brine. Uz pomoć podataka prikupljenih od strane javnosti, novih tehnoloških platformi i inovativnih rešenja poput Azure-a, pokret Let’s Do It! World mapira otpad širom sveta, koji će potom ukloniti i istovremeno indeksirati kroz Svetski Indeks (World Waste Index) i Svetsku Platformu Otpada (World Waste Platform). Cilj je da se kompletni podaci o otpadu prikupe na jednom mestu i prikažu na jednostavan način.

Ovakva baza podataka pomaže da se shvati ozbiljnost problema koji otpad predstavlja, kao i da se bori protiv njegovog neprepoznavanja. A neprepoznavanje ovog problema znači da milioni tona resursa nestaju iz naše ekonomije, i niko ne radi ništa povodom toga.

Direktor Microsoft Philanthropies za Centralnu i Istočnu Evropu Timos Platsas veruje da tehnologije mogu biti izuzetno moćno oruđe u rešavanju nekih od najizazovnijih globalnih problema, poput upravljanja otpadom. Tehnologije omogućavaju neprofitnim organizacijama da postanu produktivnije, inovativnije, kao i da povećavaju svoj društveni uticaj.

“U Microsoftu smo veoma ponosni što kroz digitalnu transformaciju i tehnologije od poverenja koje nudimo možemo da osnažimo neprofitne organizacije poput Let’s Do It! World, kako bi napredovale u svojoj misiji. Ali pre svega smo ponosni zato što možemo da doprinesemo povezivanju ljudi širom sveta, kako bismo zajedno stvorili planetu bez otpada“, rekao je Platsas.

Kadri Maripuu, vođa Let’s Do It! World tima za mapiranje, navodi da je jedan od glavnih fokusa otkloniti neprepoznavanje problema otpada. “Osnovni cilj našeg pokreta jeste da ujedinimo ljude kroz saradnju i osnaživanje, da prepoznaju problem otpada. Let’s Do It! World trenutno postoji i radi u 128 zemalja. To znači da svi moramo biti u istom toku informacija dok pripremamo plan za čišćenje planete, a savremene tehnologije su zapravo jedini način da to postignemo, zbog čega koristimo Azure, Office365 i Skype u komunikaciji i razmeni podataka”, rekla je Maripuu.

Let’s Do It! World je građanski pokret, nastao u Estoniji 2008. godine, kada se 50.000 ljudi ujedinilo da očisti celu zemlju za samo pet sati. Od tada je Let’s Do It! proširio ovaj model – jedna zemlja za jedan dan – širom sveta. Danas, pokret postoji u skoro 130 zemalja i broji 20 miliona ljudi koji su se udružili kako bi raščistili divlje deponije. Ove godine pokret je fokusiran na ambiciozan cilj globalnog čišćenja otpada u masovnom pokušaju da okupi 150 zemalja u jednom danu izuzetne akcije i saradnje.

Ukoliko bude uspešan, u ovaj plan bi bilo uključeno 5% svetske populacije. Ujedno ovaj procenat predstavlja i procenu neophodnog broja ljudi kako bi se stvorila trajna promena svesti i otišlo još dalje od neverovatnog jednodnevnog aktivizma.

Microsoft je posvećen pružanju tehnoloških rešenja koja su dostupna za sve neprofitne organizacije. Verujemo da tehnologija može biti moćna sila za socijalno dobro, ali znamo da tehnologija sama neće rešiti globalne izazove. Zato blisko sarađujemo sa vladama, neprofitnim organizacijama i privatnim sektorom, kako bismo podstakli kolektivnu akciju.

Više informacija možete saznati na zvaničnim stranicama pokreta Let’s Do It! World https://www.letsdoitworld.org/ i kompanije Microsoft www.microsoft.com, a pozivamo vas i da pogledate video o velikoj akciji čišćenja planete od prekomernog otpada

ByAdmin

ŽENE U SRBIJI BIRAJU ODRŽIVOST

Istraživanje, u kome je učestvovalo više od 1.000 žena u Srbiji, pokazalo je da žene podržavaju državu u donošenju politika u oblasti energetike i klimatskih promena koje promovišu održivi energetski razvoj baziran na primeni zelenih tehnologija, pametnim i naprednim rešenjima.

Ovo je, u najkraćem, rezultat istraživanja urađenog u okviru projekta Žene u održivoj energetici (klimatskim promenama i zaštiti životne sredine) – WISE (Women in Sustainable Energy) a koje je predstavljeno danas na konferenciji “Žene u održivoj energetici – Liderstvo za promenu”. Istraživanje je prvi put urađeno u Srbiji, a predstavlja prvu fazu projekta koji bi uskoro trebalo da bude, po istoj metodologiji, urađen i u drugim zemljama regiona Jugistočne Evrope.

Mapirane su dve grupe žena – žene koje se profesionalno bave održivom energetikom, klimatskim promenama i zaštitom životne sredine, i žene kao korisnice energije, odnosno potrošači. Među potrošačima, izdvojene su dve grupe – one koje mogu imati korist od primene zelenih tehnologija i inovativnih energetskih rešenja u okviru poslova kojima se bave, a to su preduzetnice i žene u poljoprivredi, dok drugu grupu čine žene u opštoj populaciji ili žene u domaćinstvu.

Iako je primetan pozitivan trend u zastupljenosti žena u održivoj energetici, klimatskim promenama i zaštiti životne sredine u Srbiji, i dalje se njihov broj u javnim institucijama i preduzećima smanjuje kako se ide ka vrhu hijerarhijske lestvice. Elektromreža Srbija (EMS) je sa 56% žena na najvišem nivou upravljanja – izuzetak.

Rezultati istraživanja

Preduzetnice i poljoprivrednice su zainteresovane za unapređenje energetske efikasnosti i primenu zelenih tehnologija u poslovanju. Poljoprivrednice su veoma informisane o najnovijim tehnologijama koje mogu primeniti, dok se kod preduzetnica uočava velika potreba za informacijama o dostupnim kreditima i podsticajima države, stručnim i savetodavnim uslugama.

Žene u domaćinstvima u Srbiji pokazuju visok stepen informisanosti o energetskoj efikasnosti. Kao razlog za nesprovođenje mera za unapređenje najčešće se navodi nedostatak novca. Navode i da nisu uopšte upoznate sa aktivnostima svojih lokalnih samouprava kada je reč o merama podsticaja u oblasti unapređenja energetske efikasnosti. Mali broj žena je upoznat s kreditima za unapređenje energetske efikasnosti.

Žene u Srbiji izuzetno su zainteresovane za kupovinu električnih vozila – 83% profesionalno angažovanih žena, dve trećine žena u domaćinstvima, i 91 odsto pripadnica poslovnog sektora kupilo bi električni automobil, pod uslovom da država omogući subvencije za kupovinu.

U okviru projekta, formirana je WISE ekspertska mreža žena koje se profesionalno bave energetikom, klimatskim promenama i zaštitom životne sredine. Ovu, prvu multidiscipliranu mrežu te vrste u Srbiji, a i u celom regionu Jugoistočne Evrope, čini 200 žena, profesionalno posvećenih zajedničkom cilju nalaženja rešenja i tranziciji ka održivoj energetici

Novi kapaciteti OIE

Konferenciju je otvorio Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, pohvalivši inicijativu, rekao je da se nada da će WISE mreža žena dati veliki podsticaj održivom razvoju čitavom društvu, što je i magistralni pravac države.

 

“Srbija je dosad dobila više od 100 MW novih kapaciteta iz OIE. Ova godina će biti najbolja po tom pitanju jer ćemo na mreži dobiti još 250 MW iz vetroelektrana Alibunar, Kovačica, Čibuk, a između 200 i 250 MW očekuje se i u 2019, rekao je Antić.

Žene daju bitan doprinos energetici, zaključio je ministar i posebno naglasio da u njegovom ministarstvu radi 60 odsto žena.

„Živimo u vremenu koje je pred našu generaciju postavilo veoma važan zadatak – na nama je da svoja znanja, veštine i pamet usmerimo ka pronalaženju održivih, zelenih i pametnih rešenja koja će učiniti da naš ali i život budućih generacija bude dostojan ljudi, bezbedan, human. Nije na nama celokupna krivica za stanje u kome se nalazi planeta, ali odgovornost svakako jeste. Zato je potrebno da se svi angažujemo i ujedinimo u zajedničkoj misiji, i da ostvarimo sinergiju u delovanju, promišljanju i planiranju“, rekla je Branislava Jovičič, WISE projektna menadžerka.

Projekat realizuje Centar za promociju održivog razvoja (CPOR) a finansira Švajcarska kancelarija za saradnju (SECO). Institucionalnu podršku projektu dali su Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije, Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, kao i Ekonomska komisija Ujedinjenih Nacija za Evropu (UNECE) i Energetska zajednica.

Tekst i foto: BGEN

ByAdmin

OPEL CROSSLAND X – EKO AUTO GODINE

Opel Crossland X B1.6DT Ecoflex MT5 poneo je titulu EKO automobil godine u Srbiji za 2018. godinu u oštroj konkurenciji 12 prijavljenih automobila. U svečanoj sali Beogradskog sajma nagradu je direktoru Opela za Srbiju uručio Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine u Vladi Srbije. Cilj manifetacije, između ostalog, je da se dodeljivanjem priznanja afirmiše trend izbora „zelenog“ modela automobila i ukaže u kom pravcu treba da razmišljaju potencijalni kupci, ali i uvoznici automobila. Ključni kriterijumi, u pogledu životne sredine zajedno sa težinskim koeficijentima odabrani su redom po značaju: potrošnja, emisija štetnih materija, mogućnost reciklaže, buka, zapremina motora, snaga motora. Sa ukupno 70,625 osvojenih poena, sedmočlani žiri je za Eko automobil 2108. godine proglasio Opel Crossland X B1.6DT Ecoflex MT5.

Inače, nagradu “EKO automobil godine u Srbiji” dodeljuje sedmu godinu uzastopno kompanija Metro Market u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Agencijom za zaštitu životne sredine, Agencijom za energetiku, Srpskom asocijacijom uvoznika automobila i delova, Centrom za motorna vozila – AMSS i časopisom Eko-mobilnost.

Do sada, titulu “EKO automobil godine”, poneli su: Honda Civic 5D I-DTEC (2012), Peugeot 208 1.4 e-HDI (2013), Dacia Logan MCV 1.5 dCi (2014), Mazda 2 1.5d (2015) i Mercedes-Benz GLC 350e 4Matic (2016) i Citroen C3 1.6. HDi (2017.).

Foto: media.opel.com

ByAdmin

BANAT: OTROVANE ŽAŠTIĆENE VRSTE PTICA

Leševi dve jedinke zaštićene vrste ptica – eje močvarice, kao i mrtva tela dve lisice, psa, jazavca i dve svrake pronađeni su tokom vikenda na pašnjaku u blizini naselja Kumane, u Banatu. Leševi su obojeni jasnom ružičastom bojom, što ukazuje na trovanje smrtonosnim i zabranjenim sredstvima. Policija i inspekcija rade na slučaju, potvrđeno je za 021.

Načelnik Odeljenja za zaštitu staništa i vrsta Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Nikola Stojnić rekao je da je otrov najverovatnije namerno postavljen, a tela jedinki uklonjena su kako se otrov ne bi širio putem lanca ishrane. Eje močvarice su na analizama u Zavodu.

“Ovakav otrov opasan je po sve toplokrvne organizme, a naročito za ljude, dok je šteta ogromna, naročito za strogo zaštićene vrste. Na osnovu statistike, naslućuje se da ovakva nedela uglavnom čine nesavesni vlasnici živine i stoke i nesavesni lovci. Staviti otrov na teren zaista traži goru reč od reči ‘nesavesno’ – na ovakav način se ne reguliše broj jedinki, već se samo pravi šteta koju je sada već nemoguće ili veoma teško nadoknaditi”, objašnjava Stojnić.

Kako dodaje, od početka godine zabeležen je ogroman broj žrtava ovakvog ili sličnog trovanja na celom području Vojvodine, a u kojima su stradale zaštićene vrste.

“Mi smo čak prestali da se iznenađujemo kad se pojavi novi slučaj, što je poražavajuće. Motivi ljudi koji su spremni ovako da postupe nam nisu poznati jer nikad dosad nismo određenog počinitelja uhvatili i ispitivali o motivima. Nadam se da ćemo uz pomoć nadležnih organa sprečiti širenje ovakve prakse sa nesagledivim posledicama po celu životnu sredinu”, naglašava sagovornik.

Poslednjih meseci nekoliko desetina jedinki otrovano je širom Vojvodine. Trovanja je bilo oko Svilojeva (opština Apatin), u Žitištu, u blizini Rume…

Poražavajuća činjenica je da počinioci, i u retkim slučajevima kad budu otkriveni, završe u tužilaštvu, izvuku se na mogućnost oportuniteta, samo sa novčanim kaznama. Pri tome, Evropa pritiska Srbiju da unapredi procesuiranje i rešava slučajeve trovanja zaštićenih vrsta, što država i dalje obavlja traljavo, ali bolje nego ranijih godina.

Izvor: Radio 021
Foto: DZPPS

ByAdmin

ŽIVOT BEZ PLASTIKE

Ukoliko nešto ne promenimo u svojoj svakodnevici, u morima i okeanima, za svega 40-tak godina, biće više plastike nego riba i moriskih vrsta. Da se ovo ne bi dogodilo, u celom svetu treba da dođe do promene svesti i odnosa prema plastičnoj ambalaži.

Donosimo vam 9 jednostavnih saveta za život s manje plastike…

      1. Kad idete u kupovinu, nosite svoj platneni ceger umesto da uzimate plastične kese iz radnje.
      2. Kad izlazite napolje, idete na trening ili na posao, nosite sa sobom bocu sa vodom za višekratnu upotrebu umesto da svaki put kupujete novu. Da bi se jedna plastična flaša razgradila, potrebno je da prođe čitavih 500 godina.
      3. Nosite svoju šolju za kafu, ne morate baš uvek kupovati kafu za poneti pored toliko lepih i praktičnih keramičkih nosivih šolja. Pred polazak na posao, napravite svoju omiljenu kafu i ponesite je u jednoj od ovakvih šolja – em štedite novac, em činite dobro za prirodu.
      4. Pakujte hranu za poneti u posude za višekratnu upotrebu umesto u jednokratne vrećice, za čiju je razgradnju u prirodi potrebno da prođe između 500 i 1.000 godina. Na sve moguće načine gledajte da smanjite upotrebu plastike u svakodnevnom životu.
      5. Prestanite da kupujete i koristite plastični pribor i slamčice! Ponesti svoj pribor koji nije od plastike.
      6. Ne kupujte namirnice koje su već pakovane u plastičnu ambalažu.
      7. Izmenite navike u ishrani i, umesto za poneti, jedite u restoranu ili kod kuće. Na taj način, nećete trošiti plastičnu ambalažu i doprinećete očuvanju prirode
      8. Pakujte ostatke hrane u staklene posude i tegle. Čistije, zdravije i kvalitetnije kako za ljude tako i za samu prirodu.
      9. Podelite ove savete sa svojim prijateljima i tako doprinesite očuvanju životne sredine. #stopupotrebiplastičnihkesa #UseLessPlastic

    Više na: www.lessplastic.co.uk

ByAdmin

PRIBOJ: BIOMASA UMESTO FOSILNIH GORIVA

U Srbiji će 10 toplana početi da koristi biomasu umesto fosilnih goriva zahvaljući pomoći Nemačke i Švajcarske, najavila je danas Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ).

To je deo projekta “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji” u vrednosti 27 miliona evra, od čega je 20 miliona evra kredit Nemačke razvojne banke (KfW), dva miliona bespovratna pomoć te banke, a pet miliona je pomoć Vlade Švajcarske.

“Prelazak toplana na biomasu ima višestruku korist za održivi razvoj lokalnih zajednica. Kupovinom lokalnog energenta, u ovom slučaju biomase, novac ostaje na lokalu, a u lancu snadbevanja i korišćenja stvaraju se mogućnosti za nova radna mesta. Istovremeno, znatno se smanjuje zagađenje životne sredine”, rekao je stručni savetnik na projektu nemačko-srpske razvojne saradnje Rajner Šelhas (Rainer Schellhaas).

U okviru te saradnje realizovana su dva projekta u oblasti razvoja održivog tržišta bioenergije u Srbiji.

Prvi projekat prelazak na biomasu kotlarnice koja biomasom snabdeva školu, predškolsku ustanovu, dom zdravlja, kulturni centar i opštinsku upravu realizovan je u Opštini Priboj, uz finansijska ulaganja lokalne samouprave i tehničku podršku GIZ-a.

Ta opština je i jedna od 10 koje su prošle godine potpisale ugovor o realizaciji projekta prelaska gradske toplane sa fosilnih goriva na korišćenje biomase, koji će biti završen do 2019. godine.

“Cilj nam je da kroz ove projekte učinimo primetan i važan korak ka unapredjenju održivosti lokalne zajednice, u kojoj ćemo se oslanjati na sopstvene resurse i tako stvoriti neophodne preduslove za otvaranje novih radnih mesta, uz istovremeno smanjenje emisije štetnih materija i zavisnost od uvoznih energenata”, rekao je zamenik predsednika opštine Priboj i predsednik Radne grupe za biomasu zlatiborske oblasti Saša Vasilić.

Države Evropske unije, kako je istakao GIZ, ulažu novac u obnovljive izvore energije, što se posebno odnosi na šumsku biomasu. Srbija se obavezala da do 2020. godine poveća udeo energije iz obnovljivih izvora, od kojih je jedan i biomasa, na 27 odsto od ukupne potrošnje energije.

Održivo korišćenje bioenergije znatno doprinosi ruralnom razvoju i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Izvor: Beta

Foto: Freepik.com

ByAdmin

KOLIKO JE VAŽAN ZAKON O KLIMATSKIM PROMENAMA?!

Ministar zaštite životne sredine Srbije Goran Trivan izjavio je danas u Novom Sadu da će domaća privreda morati da se prilagodi novoj vrsti organičenja emisije gasova staklene bašte koje će doneti novi Zakon o klimatskim promenama, kako bi mogla da buda konkurentna na međunarodnom tržištu.

“Ideja cele priče je da ograničimo emisiju gasova staklene bašte, iako to nije jedini cilj. Privreda će morati da se prilagodi novoj vrsti organičenja. One firme koje ne budu ograničile emisiju gasova staklene bašte, naročito ugljen-dioksida, imaće pečat na svojim proizvodima da to nisu proizvodi koji su eko prihvatljivi i na svetskom tržištu biće skuplji, pa ih potrošači neće kupovati”, objasnio je Trivan na prvoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o klimatskim promenama održanoj u Novom Sadu.

Privreda će morati puno da investira u promenu sopstvenih tehnologija, što će, prema njegovoj oceni, za srpsku privredu biti višestruku korisno, a najveći benefit implementacije novog zakona trebalo bi da bude nabavljanje novih tehnologija sa kojom bi domaći privrednici bili konkurentniji na svetskom tržištu.

Zakon o klimatskim promenama jedan je od najvažnijih koji će Ministarstvo zaštite životne sredine predložiti Narodnoj skupštini na usvajanje. Zbog toga pozivamo naučnu javnost, civilno društvo i sve zainteresovane da se uključe u javnu raspravu. Zakon o klimatskim promenama predstavlja šansu za razvoj i modernizaciju naše privrede i njenu konkurentnost u svetu. Klimatske promene su prisutne na našoj planeti i više nije ništa isto kao što je bilo do pre samo pet, deset godina. Ono što zabrinjava jeste to što i dalje niko ne primećuje da moramo da menjamo svoje ponašanje, pa su zato zakoni neophodni kako bi se poštovala pravila”, kazao je Trivan.

On je naglasio i da će sve sektorske politike morati da budu u skladu sa potrebom da se “borimo protiv klimatskih promena”.

U procesu usvajanja i sprovodjenja novog Zakona o klimatskim promenama, biće doneto i više podzakonskih akata, akcionih planova i strategija i čitav niz mera, a očekuje se da će se pred poslanicima Narodne skupštine naći polovinom godina. Usvajanje ovog zakona ministar Trivan očekuje do kraja 2018. godine.

U sprovodjenje Zakona biće uključeni svi akteri društva – od državnih institucija, pa do nevladinog sektora i medija.

ByAdmin

OPREZ! FLAŠIRANA VODA SADRŽI ČESTICE PLASTIKE

U vodi 10 poznatih kompanija koja se prodaje u plastičnim flašama naučnici su otkrili sitne čestice plastike, čija štetnost za zdravlje pojedinca zasad ipak nije poznata ni utvrđena, rezultati su istraživanja američkih naučnika.
Testirano je više od 250 boca iz devet zemalja sveta, među kojima su Liban, Indija i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je pokrenula organizacija Orb Media, a vodila ga je profesorka na američkom državnom univerzitetu u njujorškom mestu Fredonija Šeri Mason.

Plastične nanočestice otkrivene su u 93 odsto uzoraka vode velikih svetskih brandova poput Aqua, Aquafine, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrin, Bisleri, Epure, Gerolsteiner, Minalbe i Wahaha. Uglavnom se radilo o polipropilenu, najlonu i polietilen tereftalatu (PET). Prosečno je otkriveno deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka bila veća od debljine ljudske dlake.

“Smatram da se nanočestice oslobađaju tokom procesa punjenja boca i da većina plastike potiče iz samih plastičnih boca i plastičnog čepa”, objasnila je Mason za AFP.
“Brojke nisu katastrofalne, ali su zabrinjavajuće”, komentirasala je ona rezultate istraživanja.
U ranije sprovedenoj studiji Orb Medije se pokazalo da su čestice plastike, u mnogo manjoj količini, pronađene i u vodi iz vodovoda, ali je ustanovljeno i da je ona mnogo sigurnija za konzumiranje.

Zasad nije poznato da li i u kolikoj je meri konzumiranje vrlo malih komadića plastike štetna jer stručnjaci ovaj problem još istražuju.
Ipak, oni upozoravaju da je ranije ustanovljena povezanost između izloženosti organizma plastičnim česticama i razvoja nekih vrsta karcinoma, manje količine spermatozoida kod muškaraca, razvoja autizma i ADHD-a (poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje) kod dece. Šefica ogranka za Severnu Ameriku nevladine organizacije “Oceana”, Žaklin Savic, koja se bori protiv zagađenja okeana, smatra da su rezultati istraživanja još jedan razlog za donošenje zakona o ukidanju proizvodnje plastičnih boca za vodu.

Izvor: N1
Foto:

ByAdmin

RECITE NE PLASTIČNIM KESAMA! A EVO I ZAŠTO…

Na teritoriji Novog Sada odloži se oko 7.800 tona plastičnih kesa godišnje, što je 6,4 odsto ukupnog komunalnog otpada.
S druge strane, većina zemalja Evropske unije uvela je porez na plastične kese, koji pada na teret prodavca. Na taj način, u Irskoj, na primer, upotreba plastičnih kesa smanjena je za 95 odsto. Plastične kese su zabranjene ili su uvedene takse na njih u Italiji, Belgiji, Švedskoj, Nemačkoj, Holandiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Kini, Australiji, Ruandi, Somaliji, Tanzaniji, Keniji, Ugandi, kao i u nekim delovima SAD.
Ako još niste nabavili neki veseli ceger, pravo je vreme. 

Foto: www.makeit-loveit.com

ByAdmin

STOP KRIVOLOVU!

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je danas da će zajedno sa hrvatskim udruženjem za zaštitu prirode BIOM ove godine sprečavati i prijavljivati ilegalno ubijanje i hvatanje divljih ptica u dve države.

U saopštenju se podseća da su u letnjem i jesenjem periodu krivolovom najugroženije selice prepelice, grlice, više vrsta pataka i drugih ptica vodenih staništa za čiju dobrobit i uspešno preživljavanje tokom seobe o kojima će se brinuti volonteri iz Srbije i Hrvatske, kao i mnogih država Evrope.


Međunarodna inicijativa za zaštitu ptica selica pod nazivom “Prvaci selidbenog puta ptica” (Champions of the Flyway) nastala je pre pet godina u Izraelu sa namerom da se ljudi širom sveta udruže u zaštiti ptica koje dva puta godišnje preleću preko Sredozemlja.

Jedna od aktivnosti kojom se skreće pažnja na hitnu potrebu za zaštitom selica jeste i takmičenje u posmatranju ptica koje okuplja timove iz celog sveta. Ove godine, po prvi put, medju 22 prijavljena tima Srbija i Hrvatska imaće svoje predstavnike koji će se zajedno takmičiti u timu pod nazivom “Borci za prepelice” (The Quail Warriors).

Inicijativu i takmičenje prati i kampanja za doniranje sredstava za borbu protiv krivolova, a ove godine sva sredstva biće korišćena za aktivnosti u Srbiji i Hrvatskoj. Svake godine na Sredozemlju ilegalno se puškama, klopkama i mrežama ubije 25 miliona ptica selica, pokazala je studija koju je 2015. uradila najveća svetska organizacija za zaštitu prirode “BirdLife International”.

Najviše ih strada u Egiptu – 5,7 miliona, zatim u Italiji (5,6 miliona), Siriji (3,9 miliona), Libanu (2,6 miliona), Kipru (2,3 miliona), Grčkoj (700.000), Francuskoj i Hrvatskoj (po 500.000 jedinki).

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

ByAdmin

UMESTO CEMENTARE – LUKSUZAN MODERAN DOM

Kada je Ricardo Bofill naleteo na napuštenu cementaru, odmah je uvideo koja mu se sve paleta mogućnosti nudi. Ova fabrika je nakon skoro 45 godina od svog zatvaranja u potpunosti promenjena i pretvorena u spektakularan, luksuzan i jedinstveni dom.

Fabrika, koja je nastala u periodu industrijalizacije Katalonije, nalazila se izvan Barselone i godina je bilamašina za zagađenje” vazduha. Ricardo Bofill i njegov tim kupili su je i nakon godina delimične rekonstrukcije i redizajniranja, ovaj arhitekta, ne samo što se bavio promenom enterijera i eksterijera same zgrade, bilo mu je u interesu da ona bude okružena sa što više zelenila i da obiluje raznovrsnom vegetacijom. Industrijski dimnjaci, koji su svojevremeno bili ispunjeni dimom i zagađenim vazduhom, sada su obavijeni bujnim zelenilom, pretvoreni su u prave male parkove.

La fabrica je delo kojim Bofill upoređuje sa svojim život, jer njegove vizije za budućnost nastavljaju da menjaju oblik – što je ovim delom i dokazao.

Tekst i foto: Boredpanda.com

ByAdmin

SAZNAJTE KAKO IZGLEDA ŽIVETI RUKU POD RUKU SA PRIRODOM

Nakon završetka fakulteta 2013. godine, Robert Špiler i Tjaša Štruc odlučili su izgraditi malu kuću od 17 m² i to usred šume. Osim toga, napravili su i organski vrt na 300 m². Sa 22 godine počeli su živeti svoj jednostavan život, ruku pod ruku s majkom prirodom.
U svom svakodnevnom poslu kombinuju Tjašino akademsko znanje (MA u biologiji i ekologiji) i Robertov dugogodišnji praktičan rad u vrtovima širom Slovenije.

“Kada bi se svako bavio baštovanstvom, promenio bi se pogled na svet. Blagosloveni smo što imamo priliku živeti na taj način, no, nije oduvek bilo tako. Kad sam završio fakultet, išao sam na intervju za posao i dobio sam ga i, nakon samo nedelju dana posla nisam se osećao dobro. Bila mi je potrebna promena i to odmah. U početku nisam znao šta želim, jednostavno sam znao da volim raditi baštu. Usredsredio sam se na to i svake sam godine postajao sve bolji i bolji”, priča Robert.

Iz šume nalazi biljne i drvne ostatke koje koristi u svom vrtu kao malč i kompost. To je sada njegov način života. Vodi ljude na obilazak vrta, odrađuje razne radionice i seminare, deli svoje znanje i ideje s drugima, piše knjige, a imaju i svoju web prodavnicu s raznim alatom i priborom za vrt.

“Svake godine pokušavam osmisliti i probati nešto novo, a ovaj posao mi omogučava da svoju kreativnost podižem na viši nivo“, konstatuje Robert.

Pogledajte njihov nadahnut video!

Izvor: Agroklub.com
Foto: Vrt Obilja/Facebook

ByAdmin

JOŠ JEDNO NELEGALNO SKLADIŠTE OPASNOG OTPADA

Na teritoriji Pančeva danas je pronađeno oko 50 tona supstance, lagerovane u buradima, koja potiče od ulja i ostataka tečnog goriva i predstavlja potencijalno opasan otpad, saopštio je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine. Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, obavljen je uviđaj a uzorkovanje je obavio Institut za javno zdravlje iz Beograda.

Pored ovog lokaliteta, danas je obavljen uviđaj na još dva mesta u južnom Banatu: u jednoj kući u Pančevu i obližnjem selu Bavaništu, gde su u tunelskim pećima stare ciglane pronađena skrivena burad. Oba lokaliteta povezana su sa vlasnikom firme „Eko 21“, koji je u inostranstvu.

 

Prema rečima pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine Vladimira Galića, posledice nedozvoljenog skladištenja potencijalno opasnog otpada snose građani, bilo da je reč o njihovom zdravlju, ili što se njihovim sredstvima kao poreskih obveznika izdavaja za skadištenje ovog otpada.

ByAdmin

KAKO SE BAVITI ZELENOM EKONOMIJOM U SRBIJI

Cilj privrede Evropske unije je da bude više ekološka i da troši manje energije, zbog čega je dogovoreno da se do 2050. smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte na 80 odsto nivoa zabeleženog 1990. godine. Zbog toga je Evropska komisija 2015. uvela zakonodavni okvir za primenu novog modela cirkularne ili zelene ekonomije, po principu proizvedi-upotrebi-proizvedi. Osnov modela zelene ili cirkularne ekonomije je da teži dugotrajnosti proizvoda i vraćanju otpadnih materijala u ponovni proces proizvodnje podrazumevajući efikasno korišćenje resursa, uz smanjenje korišćenja energije, vode i emisije gasova s efektom staklene bašte.

Osnovni instrument ka uspostavljanju modela cirkularne ili zelene ekonomije je reciklaža. S obzirom na to da je naša zemlja zatrpana otpadom, uvođenjem ovog modela poslovanja naša ekonomija bi dobiila šansu za razvoj a građani zdraviju životnu sredinu ali i nova radna mesta.

Zelena ekonomija bila je i tema panel diskusije koju je u Novom Sadu organizovalo Udruženje novinara „Eko vest“ u okviru projekta „Jačaj svest – životna sredina je prva vest!“. Projekat je finansijski podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine.

Cilj organizovanja panela, na kojem su učestvovali stručnjaci i dobri poznavaoci ove oblasti, bio je bolje upoznavanje javnosti sa konceptom „zelene ekonomije“, o trenutnom stanju u našoj zemlji ali i mogućnostima koji ovakav model privređivanja pruža.

Kako bi javnosti što jasniji bio koncept ove ekonomije, bili su predstavljeni i primeri dobre prakse, kao i koliko i na koji način je ova tema prisutna u medijima.
Pogledajte 🙂

Panel diskusija "Kako se baviti zelenom ekonomijom u Srbiji” Cilj nam je bio da pokušamo da odgovorimo na nekoliko važnih pitanja koja se tiču zelene ekonomije – od toga šta predstavlja koncept cirkularne ekonomije, kako ga razvijati kod nas, do toga koje su koristi i da li je to šansa za razvoj naše zemlje. Kako bi javnosti što jasniji bio koncept ove ekonomije, bili su predstavljeni i primeri dobre prakse, kao i koliko i na koji način je ova tema prisutna u medijima. Pogledajte 🙂

Publicerat av EkoVest den 5 januari 2018