Monthly Archive 20 Jula, 2018

ByAdmin

FOTO-KONKURS „SRBIJA KROZ EKO OBJEKTIV“

“Ekostar Pak” objavio je foto-konkurs „Srbija kroz eko objektiv“ za autorske fotografije životne sredine i prirodnih vrednosti u Republici Srbiji. Želja im je da se putem fotografija predstave sve lepote naše zemlje, kao i da se promoviše odgovoran odnos prema njima.

Kako učestvovati

* Napravite fotografiju
* Pošaljite je na adresu ekostarpak@gmail.com sa podacima: ime i prezime autora i opis lokacije na kojoj je fotografija napravljena

Pravila učestvovanja

Na konkursu mogu učestvovati svi građani/ke Republike Srbije. Autorska prava materijala sa kojim aplicirate ostaju u vlasništvu učesnika konkursa. Organizator nagradnog konkursa zadržava pravo da koristi pristigle fotografije u promotivnim aktivnostima uz potpis autora.
Tehnički uslovi
* Veličina prihvatljivih digitalnih fotografija ne može biti manja od 3.000 piksela
* Tip datoteke može biti samo jpg ili png
* Maksimalna veličina datoteke ne sme preći 20MB
* Fotografije ne smeju da sadrže potpis autora, bilo kakvu imitaciju vodenog žiga ili naknadno unetog teksta preko fotografije
* Jedan autor može učestvovati sa najviše pet fotografija

Nagrade

Konkurs „Srbija kroz eko objektiv“ ima tri nagrade u jednakom iznosu od 100 evra. Biće nagrađene dve najbolje fotografije po izboru korisnika društvenih mreža – Facebook i Instagram, odnosno dodeliti po jednu nagradu za fotografiju sa najviše lajkova na svakoj od navedenih društvenih mreža. Sve fotografije koje se šalju na e-mail adresu biće objavljene na nalozima Ekostar Pak a lajkovi će se sakupljati od 6. do 15. avgusta.

Posebna, treća nagrada biće dodeljena fotografiji po izboru organizatora konkursa. Pomenute novčane nagrade obezbediće Ekostar Pak. Svi autori će biti obavešteni o rezultatima konkursa putem e-maila do 16. avgusta.

Ako imate pitanja u vezi sa nagradnim foto-konkursom, budite slobodni da kontaktirate organizatore i to putem društvenih mreža ili na adresu: ekostarpak@gmail.com

Vremenski okvir konkursa

Fotografije se šalju od 20. jula do 5. avgusta 2018.
Glasanje za fotografije na društvenim mrežama je od 6. do 15. avgusta 2018.
Izbor nagrađenih fotografija: 16. avgust 2018.

Izvor i foto: Ekostarpak.rs

ByAdmin

PROŠLE GODINE U SRBIJI STVORENO 48,9 MILIONA TONA OTPADA

Tokom prošle godine, svi sektori ekonomije u Srbiji stvorili su 48,9 miliona tona otpada. To je za 3,3 odsto više nego u prethodnoj 2016. godini, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

U većini sektora, navode u RZS, beleži se smanjenje proizvedenog otpada, dok je primetan porast u prerađivačkoj industriji usled povećane proizvodnje u oblasti proizvodnje osnovnih metala i u sektoru snabdevanje električnom energijom, gasom i parom zbog povećane proizvodnje električne energije u termoelektranama.

Prema podacima RZS, udeo neopasnog otpada u Srbiji iznosi 64,7 a opasnog 35,3 procenata. Stvorene količine otpada, posmatrano po sektorima i u odnosu na 2016. godinu, u prošloj godini manje su u sektoru poljoprivrede (pad od 6,3%), rudarstvu (0,8%), snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama (12%), građevinarstvo (4,3%), i sektori uslužnih delatnosti u kojem se beleži pad od 15,6 procenata.

S druge strane, statistika pokazuje povećanu proizvodnju otpada u prerađivačkoj industriji – 28,3 procenata, i u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, rast od 27,1 odsto.

Podaci Zavoda pokazuju i da iskorišćenje otpada beleži rast u odnosu na 2016. koje je uglavnom nastalo zbog povećanog recikliranja metalnog otpada. Količina recikliranog otpada korišćenog kao gorivo za proizvodnju energije veća je za 14,7 odsto nego u 2016. godini, pokazuju podaci RZS.

Izvor: www.stat.gov.rs
Foto: Pixabay

ByAdmin

ŠTA SA ISTROŠENIM BATERIJAMA?!

 
Istrošene baterije su opasan otpad, a to znači da ne bi trebalo da ih bacamo u smeće! Organizovano sakupljanje i recikliranje kućnih baterija u Srbiji ne postoji. Šta onda da radimo sa baterijama?
 
Ovo se pitaju građani godinama, a i svakodnevno se javljaju sa ovim pitanjem Udruženju reciklera Srbije. Primetno je da građani žele da vode računa o životnoj sredini ali ne mogu baterije da drže u svojim domovima, tako da većina baterija na kraju završi u kantama za đubre. Podaci o kojoj količini je reč ne postoje. Prema nekim statistikama, četvoročlano domaćinstvo u Srbiji iskoristi čak 20 baterija godišnje.

Reciklaža baterija

Baterije i akumulatori, od industrijskih do običnih, predstavljaju posebne tokove otpada, moraju se posebno odlagati i ne smeju se bacati na deponije niti spaljivati. Proizvođači i uvoznici ovih proizvoda, koji posle upotrebe postaju opasan otpad, u obavezi su da vode računa i o njihovom krajnjem bezbednom zbrinjavanju.

U prodajnom objektu od krajnjeg korisnika, preuzimaju se istrošene baterije i akumulatori, a trgovac ih predaje sakupljaču ili licu koje obavlja skladištenje i tretman. Lepo ovo zvuči i predviđeno je Pravilnikom o načinu i postupku upravljanju istrošenim baterijama i akumulatorima iz 2010. godine, ali nije zaživelo. Takođe, jedinice lokalne samouprave zadužene su za prikupljanje baterija i akumulatora od stanovništva u posebnim kontejnerima. Ali ni to se nije realizovalo, već se baterije mešaju sa ostalim otpadom iz domaćinstva.

Za akumulatore i industrijske baterije u Srbiji reciklaža postoji, međutim, nema postrojenje za reciklažu kućnih baterija ali bi one mogle da se sakupljaju i izvoze u reciklažne centre u EU. Sakupljačka mreža nije razvijena jer država ne daje podsticajna sredstva operaterima za izvoz baterija, a izvoz košta.

Država bi trebalo nešto da preduzme – ili da omogući operaterima opasnog otpada uslove za organizovano sakupljanje i izvoz baterija ili da u Srbiji bude otvoreno postrojenje za reciklažu baterija. Sada deluje da se pravimo da problem ne postoji, da žmurimo na činjenicu da baterije završavaju na deponijama i u prirodi, uprkos tome što su pretnja životnoj sredini i zdravlju ljudi.

Zašto su opasan otpad?

Baterije sadrže opasne materije – olovo, kadmijum i živu. Teški metali imaju dalekosežne negativne efekte po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Procesom raspadanja i razgradnje teški metali odlaze u zemlju ali i u podzemne vode, i potom u lanac ishrane. S druge strane, ukoliko se spale, teški metali dospevaju u vazduh u vidu sitnih čestica a dalje opet u zemljište i vode.

Gde se mogu predati?

I na kraju nam ostaje isto pitanje sa početka – šta sada da radimo sa baterijama? Predlog je da se u svom kraju raspitate ko preuzima ovu vrstu opasnog otpada jer postoje specijalizovane prodavnice elektroopreme i opreme za osvetljenje koje preuzimaju baterije. Takođe, u pojedinim prodavnicama široke potrošnje organizuju se akcije prikupljanja ili to sporadično rade neke lokalne samouprave.

Najširu mrežu sakupljanja istrošenih baterija organizuje kompanija “Delhaize” – u više od 70 maloprodajnih objekata “Maxi” i “Tempo” širom Srbije mogu se predati istrošene baterije. Samo prošle godine prikupili su 1,4 tone ovih baterija, koje su predali operateru opasnog otpada “E-reciklaži”, a niška kompanija je potom taj otpad izvezla.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije
Foto: Pixabay