Tag Archive plastične kese

ByAdmin

OD OGROMNE KOLIČINE SMEĆA U ŽELUDCU – UGINUO KIT

Mladi kit koji se nasukao na obali u Španiji uginuo je od unosa ogromne količine smeća, objavile su lokalne vlasti prošle nedelje.

Skoro 30 kilograma smeća – uključujući plastične kese, užad, ribarske mreže i bubanj, pronađeni su u digestivnom traktu ovog sisara.

Kit dužine 10 metara pronađen je na obali malog odmarališta Kabo de Palos u jugoistočnoj Mursiji u februaru, a obdukcija je pokazala da je uginuo od nemogućnosti da svari ili izbaci smeće, prenosi “Hafington Post”.

Tragična smrt životinje podstakla je lokalne vlasti u Mursiji, uz Evropsko udruženje za zaštitu okoline i Evropski fond za regionalni razvoj, da pokrenu kampanju koja se bori protiv zagađivanja okeana.

Konsuelo Rosauro iz lokalne vlasti rekla je da je “prisustvo plastike u morima i okeanima jedna od najvećih pretnji za očuvanje životinjskog sveta”.

Stručnjaci predviđaju da će do 2021. godine biti pola milijarde odbačenih plastičnih flaša koje ugrožavaju okean i obale, a taj broj mogao bi da se udvostruči do 2025. godine ukoliko se ne pokrenu ozbiljne akcije.

Izvor: Index.hr
Foto: Twitter

ByAdmin

POČINJE NAPLATA PLASTIČNIH KESA I KOD NAS

Trgovinski lanac “Shop&Go” počeće od 16. aprila da naplaćuje kese u svojim prodavnicama po ceni od dva dinara, a ovakvu praksu mogle bi uskoro da slede i druge kompanije u Srbiji.

Kako je saopštila kompanija Delez Srbija, čiji je jedan od brendova “Shop&Go, naplatom plastičnih kesa žele da, kako kažu, smanje njihovu upotrebu kao i zagađenje životne sredine.

U ovim prodavnicama do 15. aprila, uz račun veći od 1.000 dinara, potrošači će besplatno dobijati pamučni ceger.

S obzirom na to da potrošači u Srbiji najviše koriste plastične kese koje se teško recikliraju, one završavaju na deponijama i predstavljaju veliki problem za životnu sredinu, jer se praktično ne razgrađuju.

Iz maloprodajnog trgovinskog lanaca Merkator S, u okviru kojeg posluju IDEA, RODA i Merkator Hipermarketi, potvrđeno je ranije Tanjugu, da razmatraju mogućnost o preduzimanju koraka u pravcu smanjivanja upotrebe plastičnih kesa, što je i direktiva EU u cilju očuvanja životne sredine.

Evropska komisija usvojila je ranije strategiju kojom je zatraženo od Srbije da do kraja 2019. godine ograniči korišćenje plastičnih kesa na 90 komada godišnje po osobi, kao meru smanjenja zagađenja životne okoline.

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan rekao je nedavno za Tanjug da bi voleo da se upotreba plastičnih kesa smanji što pre, budući da su pet ambalaže i plastične kese “deo modernog otpada koji toliko zagađuje planetu da su štete gotovo nemerljive u pojedinim oblastima”.

Dodao je da Ministarstvo već vodi razgovore i razmatra mere za smanjenje upotrebe tih kesa, ali da neće srljati u rešenja koja nužno ne moraju da budu dobra.

“S druge strane, potrebno je hrabrosti da se uđe u sve to i da primenimo rešenja koja vidimo da su i negde drugo primenjivana. Postoji mogućnost da se naplaćuju te kese, što će nesumnjivo smanjiti broj kesa koje se proizvode, ali postoje i druga rešenja”, kazao je Trivan i dodao da se pojavljuju i nova tehnološka rešenja, poput toga da se, na primer u Indiji, prave kese od skroba.

“Sve ćemo to imati u vidu i pokušaćemo da se dogovorimo sa trgovinskim lancima kako to da izvedemo i mislim da ćemo lako naći zajednički interes u svemu tome”, kazao je ministar.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

ByAdmin

KAKO SE REŠITI PLASTIKE NA AFRIČKI NAČIN

Svake godine proizvodimo više smeća nego što se prirodnim putem može razgraditi. Vreme je da se nešto promeni – pre svega u glavama ljudi, komentariše novinar DW Lukas Hansen. A nešto se može naučiti od Afrike.

Supermarketi bez ambalaže – impresivno! Restorani bez otpada – odlično! Sa ovakvim trendovima može se pomisliti da smo ekološki osvešćeni. Ali još smo daleko od toga. Mi ljudi smo u poslednjih osam decenija proizveli više od osam milijardi tona plastike, izveštavaju američki istraživači u magazinu Science Advances. I svake godine, proizvodimo sve više.

Planine smeća posebno rastu u zemljama u ekonomskom usponu kao što je Indonezija. Hiljadama godina ljudi su tamo za pakovanje koristili razgradive proizvode kao što su listovi drveta banane. A onda je došla plastika. I sa njom smeće. Zakona u ovoj oblasti skoro da i nema, a nema ni privatnih firmi koje bi se bavile reciklažom. Tako smeće često završava u rekama ili se jednostavno zakopa.

Kina, iako i sama jedan od glavnih proizvođača otpada, godinama je kupovala evropski otpad i tako napravila ogroman posao. Sada je Narodna Republika Kina zaustavila uvoz otpada – ima dosta sopstvenog. Zvanični razlog Kineza: žele da zaštite životnu okolinu. Šteta za Evropu i Nemačku. Kina je od nas kupovala 1,5 miliona tona plastičnog otpada. Šta ćemo sada sa tim otpadom? Ako ne budemo imali bolju ideju – zapalićemo ga. To nije posebno održivo, ali reciklaža bi bila znatno skuplja. Na kraju krajeva, bitan je novac.

Sada će pomoći nove uredbe. Početkom godine Evropska komisija predstavila je strategiju kako bi se planine plastičnog otpada smanjile do 2030. godine. Manje plastike, više reciklaže. Vlade zemalja članica treba da donesu odgovarajuće zakone. One bi, recimo, mogle da zabrane nepotrebnu ambalažu. Još uvek ima kompanija koje gule tvrdo kuvana jaja samo da bi ih kasnije upakovale u plastičnu ambalažu.

Neke afričke zemlje su u ovome mnogo progresivnije. Pre svih Ruanda. Od 2004. godine tamo su zabranjene plastične kese. A onaj ko baci plastičnu flašu na zemlju – plaća kaznu. Ova centralnoafrička država važi za najčišću zemlju kontinenta. Još strožiji zakoni vladaju u Keniji. Koga tamo uhvate sa plastičnom kesom mora platiti do 37.000 evra kazne – ili u najgorem slučaju mora u zatvor na četiri godine.

To sada počinje da radi i Evropska unija. Uskoro više nećemo moći da kupimo plastične kese u supermarketima. Plastične čaše za kafu usput biće ukinute „ako bude moguće“. Ali da li već treba da se radujemo? To bi bilo prerano. Bez obzira na propise, promena mora da počne u glavama ljudi. Moraju biti spremni da se odreknu svega što je suvišno, a što u najboljem slučaju samo ide u korist sopstvenoj komociji.

Tekst: Lukas Hansen, DW
Foto: Pixabay.com

ByAdmin

ŽIVOT BEZ PLASTIKE

Ukoliko nešto ne promenimo u svojoj svakodnevici, u morima i okeanima, za svega 40-tak godina, biće više plastike nego riba i moriskih vrsta. Da se ovo ne bi dogodilo, u celom svetu treba da dođe do promene svesti i odnosa prema plastičnoj ambalaži.

Donosimo vam 9 jednostavnih saveta za život s manje plastike…

      1. Kad idete u kupovinu, nosite svoj platneni ceger umesto da uzimate plastične kese iz radnje.
      2. Kad izlazite napolje, idete na trening ili na posao, nosite sa sobom bocu sa vodom za višekratnu upotrebu umesto da svaki put kupujete novu. Da bi se jedna plastična flaša razgradila, potrebno je da prođe čitavih 500 godina.
      3. Nosite svoju šolju za kafu, ne morate baš uvek kupovati kafu za poneti pored toliko lepih i praktičnih keramičkih nosivih šolja. Pred polazak na posao, napravite svoju omiljenu kafu i ponesite je u jednoj od ovakvih šolja – em štedite novac, em činite dobro za prirodu.
      4. Pakujte hranu za poneti u posude za višekratnu upotrebu umesto u jednokratne vrećice, za čiju je razgradnju u prirodi potrebno da prođe između 500 i 1.000 godina. Na sve moguće načine gledajte da smanjite upotrebu plastike u svakodnevnom životu.
      5. Prestanite da kupujete i koristite plastični pribor i slamčice! Ponesti svoj pribor koji nije od plastike.
      6. Ne kupujte namirnice koje su već pakovane u plastičnu ambalažu.
      7. Izmenite navike u ishrani i, umesto za poneti, jedite u restoranu ili kod kuće. Na taj način, nećete trošiti plastičnu ambalažu i doprinećete očuvanju prirode
      8. Pakujte ostatke hrane u staklene posude i tegle. Čistije, zdravije i kvalitetnije kako za ljude tako i za samu prirodu.
      9. Podelite ove savete sa svojim prijateljima i tako doprinesite očuvanju životne sredine. #stopupotrebiplastičnihkesa #UseLessPlastic

    Više na: www.lessplastic.co.uk

ByAdmin

RECITE NE PLASTIČNIM KESAMA! A EVO I ZAŠTO…

Na teritoriji Novog Sada odloži se oko 7.800 tona plastičnih kesa godišnje, što je 6,4 odsto ukupnog komunalnog otpada.
S druge strane, većina zemalja Evropske unije uvela je porez na plastične kese, koji pada na teret prodavca. Na taj način, u Irskoj, na primer, upotreba plastičnih kesa smanjena je za 95 odsto. Plastične kese su zabranjene ili su uvedene takse na njih u Italiji, Belgiji, Švedskoj, Nemačkoj, Holandiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Kini, Australiji, Ruandi, Somaliji, Tanzaniji, Keniji, Ugandi, kao i u nekim delovima SAD.
Ako još niste nabavili neki veseli ceger, pravo je vreme. 

Foto: www.makeit-loveit.com