Tag Archive energetska efikasnost

ByAdmin

OD JUNA 50 POSTO TROŠKOVA ZA IZOLACIJU NA RAČUN DRŽAVE

Srbija baca 40 % više električne energije od svojih komšija iz regiona, naši računi za struju i grejanje su znatno veći. Koliko nova stolarija može da utiče na manju potrošnju energije? Kako građani mogu, najpovoljnije, da dođu do novih vrata i prozora? Zoran Lakićević, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, kaže za RTS da će u junu biti formirana i Uprava za energetsku efikasnost, koja će imati za cilj da pomogne građanima, tako što će se kroz nju 50 posto finansirati zamena vrata, prozora, izolacija na fasadama…

ŠTA ĆE DA FINASIRA DRŽAVA?

Vlada je usvojila predloge četiri zakona – o rudarstvu i geološkim istraživanjima, energetici, energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i o obnovljivim izvorima energije. Sada bi oni trebalo da uđu u skupštinsku proceduru, a nakon toga bi trebalo da se formira Uprava za energetsku efikasnost.

Zoran Lakićević je rekao gostujući u Jutarnjem programu RTS-a da je Srbija dugo čekala na nove zakone kako bi se potpuno uredila oblast energetike i rudarstva.

“Zakoni su pripremljeni u roku od nekoliko meseci. Fokus zakona je da se uskladi sa regulativom EU. Posebno je važno što su zakoni usmereni prema građanima, da im pomognu, pre svega da mogu da zamene prozore, vrata i spoljnu izolaciju i sisteme grejanja. Oni su pružili i mogućnost građanima da mogu sami da proizvode električnu energiju i smanje račune”, kaže Lakićević.

Prema njegovim rečima, nakon usvajanja zakona u Skupštini biće u junu formirana i Uprava za energetsku efikasnost, koja ima za cilj da pomogne građanima tako što će se kroz nju 50 % finansirati zamena vrata, prozora, izolacija na fasadama…

“Pored zamene stolarije, biće omogućeno i da se finansira i zamena energetski efikasnih uređaja u domaćinstvima”, istakao je Lakićević.

TROŠIMO ZNATNO VIŠE OD EU PROSEKA

Navodi da se u Srbiji troši četiri puta više, nego što je prosek u EU.

“Izolacija i zamena prozora može da doprinese za 40 % smanjenja toplotne energije. Trenutno trošimo oko 214 kilovat časova po kvadratu grejne površine, što je duplo više nego u EU. Bacamo dosta energije kroz prozore, a zamenom spoljne stolarije možemo mnogo da utičemo na smanjenje potrošnje energije”, naglasio je Lakićević.

Programima će se u junu definisati način kojima će se ta sredstva dodeliti građanima.

“Vlada je usvojila pravilnik za dodelu sredstava. Procedura će biti takva da će Ministarstvo da raspiše javni poziv za lokalne samouprave u toku ovog meseca, pošto će se finansiranje raditi sa lokalnim samoupravama, a one će u junu da raspišu poziv za građane. Pedeset posto će biti obezbeđeno sredstava od strane lokalne samopuprave u Upravi za energetsku efikasnost, a 50 % će obezbeditzi sami građani”, napominje Lakićević.

ŠTA JE POTREBNO ZA PRIJAVU?

Nakon poziva u junu, građani će moći da se prijave.

“Trebalo bi da naprave premer i predračun radova koji su potrebni od strane preduzeća koji se bave ugradnjom prozora, termoizolacije itd. Sa tim predračunima će doći u lokalnu samoupravu, onda se izlazi na teren, u domaćinstva i nakon toga će biti napravljena lista i moći će da se počne sa finansiranjem tih radova”, naveo je Lakićević.

Napominje da će moći da se prijave svi građani koji za tim imaju potrebu.

“Ako imamo stan od 50 kvadrata, zamena prozora bi koštala recimo 100.000 dinara, od čega bi 50.000 dinara obezbedila država, a pola građani. Ako građani imaju nešto složeniju situaciju, u tom slučaju zamena izolacija na fasadama, krovova, kotlova, grejnih sistema, red veličina je 300.000 dinara, isto ide na pedeset posto građani, pola država”, naveodi Lakićević.

NOVINE I ZA UGROŽENE KUPCE

“Postoji i veliki broj ugroženih kupaca i za električnu energiju i gas. Novim uredbama građani će moći da se opredele da li će imati smanjenje računa za gas, za eletričnu energiju ili toplotnu energiju. Biće smanjenje računa za te ugrožene kupce”, kaže Lakićević.

Pored energetske sanacije privatnih kuća, navodi, Uprava će nastaviti da radi i sanaciju objekata javne namene. Oko 38 projekata ima spremnih koji mogu da se rade u julu.

“Postoje i veliki gubici energije i na mestu potrošnje i prenosa energije u toplovodima. Imamo i program sanacije toplovodnih mreža koji sprovodimo sa nemačkom bankom KFV, partneri su nam u EBRD i CEB. Na taj način menjamo toplovodnu mrežu u nekoliko gradova u Srbiji”, zaključio je Lakićević.

Foto: Pixabay

ByAdmin

KAKO DA BUDEMO ENERGETSKI EFIKASNIJI

Svetski dan energetske efikasnosti, 5. mart, u vremenu ubrzanih klimatskih promena na našoj planeti podseća na jednu od najvažnijih tema današnjice. Ovaj datum se obeležava širom planete kao sećanje na prvi sastanak na kome su svetski stručnjaci razgovarali o energetskoj efikasnosti, 5. marta 1998. godine, u Velsu, u Austriji.

Šta je energetska efikasnost, i u čemu je razlika između uštede energije i energetske efikasnosti? Ušteda podrazumeva jednostavne korake, koji mogu da se usvoje kao način ponašanja, od gašenja svetla nakon izlaska iz prostorije do recikliranja plastične ili aluminijumske ambalaže. Energetska efikasnost je pojam koji se odnosi na upotrebu tehnologije za čiji rad je potrebno manje energije.

POTENCIJALI U GEOTERMALNIM RESURSIMA

Poslednjih godina u Srbiji je u porastu svest javnosti za promociju i korišćenje čistijih i energetski efikasnijih tehnologija, kao i obnovljivih izvora energije (OIE), što svakako ide u prilog aktivnijoj adaptaciji na klimatske promene i merama mitigacije koje takođe predstavlja jednu od ključnih komponenti ublažavanja klimatskih promena. U evropskoj bazi podataka moguće je istražiti kako se kretala vrednost u udelu obnovljive energije u bruto finalnoj potrošnji energije za Srbiju i druge evropske zemlje, na sledećem linku: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/t2020_31/default/bar?lang=en

„U kontekstu klimatskih promena još uvek smo kao društvo na nivou upoznavanja i početnog sagledavanja veze koja postoji između štednje energije i energetske efikasnosti, pa i upotrebe obnovljivih izvora energije sa jedne strane i klimatskih promena sa druge strane, a zapravo su te dve strane tesno povezane. Svaka ušteda energije i svaki kilovat proizveden iz obnovljivih izvora je značajan u borbi protiv klimatskih promena. Aktiviranje mnogo malih ušteda i malih proizvođača, kroz podsticajne mere, pre svega finansijske prirode, može dati značajne rezultate. Krediti sa znatno povoljnijim kamatama, ukoliko se sredstva namenski utroše za izolaciju zgrada, ili unapređenje energetske efikasnosti, ili upotrebu energije iz OIE, su fantastičan instrument, jednostavan, lako razumljiv i primamljiv čak i ekološki neosvešćenim potrošačima, a rezultati su apsolutno na strani očuvanja životne sredine“, ističe Nataša Đokić, diplomirana inženjerka geologije i stučnjak za zaštitu životne sredine, navodeći da Beograd ima mnogo potencijala u geotermalnim resursima.

ENERGETSKI PASOŠI

„Energetsku efikasnost pratimo preko prostora u kome živimo i radimo, preko toga koju energiju i koliko energije trošimo da taj prostor bude zdrav i komforan za naše potrebe, a da pritom nema negativan uticaj na životnu sredinu,“ navodi Dragana Korica, izvršni direktor Serbia, Green Building Council, član WorldGB. „Možda je ovaj dan pravi trenutak da se podsetimo da i pored Pravilnika o energetskoj efikasnosti i energetskih pasoša koji su obavezujući, još uvek imamo ogromnan građevinskog fond koji zahteva ozbiljan nivo renovacije u tom delu. Ovo se odnosi, pre svega, na veliki broj postojećih zgrada koje nemaju termoizolaciju ili nisu dovoljno termoizolovane, odnosno nisu energetski efikasne, jer se troši više energije za njihovo zagrevanje. Ovakvo rasipanje statistika prati kroz podatak da 300.000 domaćinstava nema termoizolaciju i time troši četiri do pet puta više energije nego što troši prosečno domaćinstvo u Evropskoj uniji. U okviru Zakona o obnovljivim izvorima energije najavljeno je formiranje Uprave za energetsku efikasnost, koja će za početak imati fond od 15 miliona evra. Iako finansijski podsticaj već postoji kroz neke projekte i finansijske institucije, ovo će biti po prvi put podsticaj individualnim potrošačima i od strane države“, ističe Korica.

Kako dalje navodi, rad na novom Energetskom pravilniku koji će se, za razliku od starog, baviti ne samo pitanjem grejanja, već i hlađenjem, osvetljenjem i toplom vodom, takođe će doprineti unapređenju energetske efikasnosti na nivou države. Ni u EU nisu zadovoljni postignutim u obnovi energetske efikasnosti, ali ono što nas još više diferencira je činjenica da su izvori energije u našem slučaju iz fosilnih goriva. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije će doneti promene po ovom pitanju i nadamo se da će njegovo sprovođenje biti podsticajno za sve kako bi on počeo da se koristi u praksi i doneo rezultate.

Veoma je važna činjenica, kako ističe Korica, da će on moći da se sprovodi na individualnom nivou i da će u tom kontekstu naša gradnja postati zelenija, što je upravo ono što Savet zelene gradnje promoviše. Zelenom i održivom gradnjom se mogu postići mnogo veći pozitivni efekti ne samo kada je energija u pitanju, već i iz ugla uticaja na klimatske promene, optimizacije prirodnih resursa, otpada… Građevinarstvo je jedna od naših najjačih privrednih grana, zato njegova transformacija u tom pravcu može doneti i najveći doprinos, i to ne samo ekološki, već i ekonomski.

PODSTICAJNE MERE

Profesor dr Aleksandar Jovović, redovni profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, o pitanju budućnosti obnovljivih izvora energije u Srbiji istakao je sledeće: „Potencijalno, budućnost im nije loša. Postoje podsticajne mere koje koristi jedan deo proizvođača električne energije. Sada će započeti novi program takvih mera, tj. postojeće feed-in tarife biće zamenjene drugim mehanizmom za koji se smatra da je efikasniji i dovodi do povećanja prodora obnovljivih izvora energije (OIE) u energetski sistem. EU Zeleni dogovor će takođe doprineti ovome, s obzirom na to da će industrijski sektor, koji je izvoznik u EU, a ne koristi OIE i struju iz OIE, postati obveznik nove takse na granicama Unije i time nekonkurentan, pa će na tržištu tražiti nove izvore energije. Osim toga, pregovori o pristupanju EU dovešće do primene ili uvođenja taksi na ugljen-dioksid ili ulaganja tih sredstava u OIE. Naravno, ako nam je iskrena želja da budemo deo EU, ne zbog EU, već zbog nas, tj. našeg znatno uređenijeg i zdravijeg života.“

Centar za promociju nauke se kroz projekat TeRRIFFICA bavi uključivanjem građana u klimatsku akciju, a samim tim i podizanjem svesti o značaju energetske efikasnosti. Povezivanjem stručnjaka, predstavnika medija, građana i donosioca odluka, apeluje se na svest najšire javnosti o neophodnosti korišćenja obnovljivih izvora energije.

Ukoliko još uvek niste, dajte svoj doprinos mapiranju klimatskih promena na sajtu:
http://belgrade.terrifica.eu/map.php

Foto: Pixabay

ByAdmin

KARLSBERG: UNAPREĐENJE ŽIVOTNE SREDINE – KOTLARNICA NA BIOMASU

Kompanija Karlsberg Srbija danas je u svojoj pivari u Čelarevu predstavila novu kotlarnicu na biomasu, investiciju vrednu milion evra. Kotlarnica kao gorivo koristi samleveno drvo, odnosno otpadne palete iz same pivare.

“Pored toga što je inovacija na tržištu Srbije, nova kotlarnica predstavlja i iskorak u celokupnom poslovanju Karlsberg grupacije. Pivara u Čelarevu je prva Karlsberg pivara u svetu koja će implementacijom ove tehnologije doprineti unapređenju sopstvene energetske efikasnosti i smanjenju negativnog efekta proizvodnje na životnu sredinu”, saopštila je kompanija.

Dodaje da je primenom nove tehnologije, uz postojeći biogasni kotao, pivara u Čelarevu više nego udvostručila korišćenje obnovljivih izvora energije u procesu proizvodnje, te njihov udeo sada iznosi 40 odsto.

Danski Karlsberg u Srbiji posluje od 2003. godine kada je otkupio većinski paket akcija pivare u Čelarevu i dosad je u Srbiji uložio 224 miliona evra. U 2017. godini investirano je 4,5 miliona evra, a planirana ulaganja u 2018. su 6,5 miliona evra.

Izvor: Beta
Foto: Biggreenswitch.co.uk