Tag Archive poplave

ByAdmin

KAKVA ĆE BITI KLIMA U SRBIJI 2073. GODINE

Evo jednog neprijatnog predviđanja: u Srbiji će posle 2050. godine biti 13,5 puta više dana koje ćemo provesti u toplotnim talasima u toku godine, nego što ih je bilo pre nekoliko decenija, prenosi portal Klima 101.

Ovo predviđanje, koje nude aktuelni klimatski modeli, podrazumevaju da će sredinom 21. veka u Srbiji porast prosečne temperature dostići 2,2 °C.

ŠTA POKAZUJU AKTUELNA MERENJA?

Naravno, već smo na tom putu: kako kažu aktuelna merenja, prosečna temperatura u Srbiji već je porasla za 1,5 °C u odnosu na predindustrijski period (što je za gotovo pola stepena više od globalnog proseka), a učestalost i dužina toplotnih talasa već je višestruko veća nego pre nekoliko decenija.

Kako je to moguće? Zašto naizgled mali porast u prosečnoj temperaturi dovodi do povećanja učestalosti i inteziteta na primer toplotnih talasa ili suša?

Odgovor leži u fizici Zemljine atmosfere. Za nju kažemo da je determinisani haos, jer su zakoni koji vladaju u atmosferi nelinearni: mala promena srednje vrednosti uzrokuje veliku promenu “na krajevima”, tj. u frekvenciji pojave ekstremnih događaja. Stoga, i mala promena srednje vrednosti temperature vazduha krije u sebi potencijal da razvije razorne posledice, u vidu pojave ekstrema poput jakih i češćih toplotnih talasa, suša, poplava…

KAKVA SU PREDVIĐANJA?

Leta u Srbiji biće sve više mediteranska, a trajaće i do šest meseci

Srbija se nalazi u tzv. tranzitnoj zoni, jer istovremeno trpi širenje mediteranskog pojasa kroz češću pojavu suša, a sa druge strane trpi vlažne tendencije koje su na severu.

Iako ne možemo da kažemo da će nam klima biti poput mediteranske, leta će nam sve više ličiti na mediteranska, sa vrlo visokim temperaturama i malo padavina. Zime će postati sve toplije (već sada imamo trend smanjenja broja dana sa snegom), iako sporadično možemo očekivati i epizode sa jačim snežnim padavinama.

Gledano uopšteno, granice između godišnjih doba će se smanjiti, a leta mogu trajati i do šest meseci.

U narednih pedeset godina, u Srbiji će srednja temperatura porasti za najmanje 1,3 °C

Prilikom posmatranja budućih projekcija, sve zavisi od toga koliko ćemo ublažiti emitovanje CO2 u atmosferu. To se, naravno, ne može deterministički odrediti (zavisi od političkih odluka, ali i od ekonomskog i tehnološkog razvoja itd). Kao odgovor na ovaj problem, veliki istraživački timovi u okviru radnih grupa IPCC su u poslednjih četrdesetak godina sastavljali i menjali tzv. emisione scenarije.

Za naše potrebe ovde, uporedićemo dva uslovno rečeno ekstrema: jedan emisioni scenario u kojem su zbog klimatske akcije posledice najblaže, i drugi koji je u trenutnoj nomenklaturi “najgori” – pa je pretpostavka da će naša budućnost biti negde između ove dve krajnosti.

U najblažem scenariju, porast prosečne globalne temperature zaustavljen je na 1,5 stepeni Celzijusa, shodno Pariskom sporazumu; u najgorem, usled potpunog nedostatka akcije (koji je, doduše, danas već gotovo nemoguć), porast može dostići brojku od čak 5 °C do kraja veka.

U Srbiji, na osnovu modela koji je korišćen u poslednjem izveštaju IPCC, a gledajući najblaži emisioni scenario, anomalija godišnje temperature za period 2060-2079. godine u odnosu na skorašnji period od 1995. do 2014. (grubo rečeno: danas) iznosi oko +1.3 °C, a promena je veća u istočnom delu Srbije. Na drugoj strani skale, anomalija je alarmantna i iznosi oko 3,7 °C.

Taj podatak se odnosi samo na srednju godišnju temperaturu, dok je porast u toku leta veći i iznosi čak 5.45 °C za najgori emisioni scenario.

KOJE SU POSLEDICE ZAGREVANJA?

Razlike između ovih ekstrema su zaista velike – i treba imati u vidu da u metodologiji koju koristi IPCC postoje međuscenariji. Ali jeste korisno sagledati opseg, i uostalom, imati u vidu šta savremena nauka kaže: kako bi izgledao svet kada bismo potpuno ignorisali opasnost klimatskih promena?

Pogledajmo, primera radi, tropske noći (kada je minimalna dnevna temperatura veća od 20 °C). U Srbiji u periodu 2060-2079, ako gledamo najblaži scenario, svake godine biće u proseku 10 tropskih noći više nego danas. Ali, gledajući najgori scenario, anomalija povećanja iznosi 55: pedeset i pet više tropskih noći, u proseku, svake godine.

U ovom slučaju posebno su ugroženi veliki gradovi koji predstavljaju urbana ostrva toplote. To je upravo problem da gradske površine gde je i najveća koncentracija stanovništva ne uspevaju da se tokom noći radijaciono ohlade, već samo iz dana u dan postaju toplija i imaju veću izloženost toplotnim talasima.

S druge strane, indeks toplotnih talasa (tj. broj dana u okviru toplotnih talasa) je kod najblažeg scenarija povećan do 30 dana, a kod najgoreg i do 130 dana. Važno je napomenuti da su toplotni talasi definisani kao najmanje šest uzastopnih dana sa izrazito visokim temperaturama u odnosu na prosek u tom delu godine; njih ima, drugim rečima, i tokom neobično tople zime – ali najopasniji su leti.

Posledice klimatskih promena su raznolike: na primer, usled porasta temperature, a posebno krajem zime i početkom proleća, biljke ranije počinju proces vegetacije (vreme od početka rasta do sazrevanja), a period vegetacije se produžava. Taj porast se u modelima kreće od 20 dana u najblažem, do čak 60 dana – dva meseca! – u najgorem scenariju. Promene u vegetaciji biljaka mogu imati ozbiljne posledice po godišnji rod.

KO JE NAJOSETLJIVIJI NA KLIMATSKE PROMENE?

Najjači osmotreni toplotni talas u poslednjih 500 godina dogodio se u zapadnoj Evropi 2007. godine, usled kojeg je oko 70.000 ljudi, uglavnom starijih, osetljivih i siromašnih, izgubilo život.

U Srbiji, u kojoj svakako treba da očekujemo jače i duže periode toplotnih talasa u narednih 50 godina, trenutno živi veliki procenat stanovnika starijih od 65 godina – oko 17 odsto. Ali nisu nam stari danas zapravo “ciljna grupa”: upravo je sadašnja generacija mladih ljudi, istih onih koji mogu uticati na buduće ishode ublažavanja klimatskih promena, ta koja će za pedeset godina imati preko 70 godina.

Dakle, mi danas donosimo odluke koje će imati direktni uticaj na našu budućnosti i na dobrobit generacija koje dolaze posle nas. Zbog toga često citiramo poslovicu: planetu Zemlju nismo nasledili od naših predaka, već smo je pozajmili od naših unuka.

Tekst: Irida Lazić, Klima 101
Foto: Pixabay, Tumisu

ByAdmin

ALARM ZA KLIMATSKU ODGOVORNOST UVELIKO ZVONI

Svojevremeno se smatralo da će klimatske promene biti problem daleke budućnosti, te iako se dogode – neće imati uticaja ni na čoveka kao ni na svet oko nas. Međutim, godinama unazad, ekstremni događaji poput velikih požara, poplava, erozija zemljišta, oluja i talasa tropskih vrućina naterali su sve nas da porazmislimo i upitamo se da li su te pojave zaista normalne ili pak dolazi do promene klime. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, u poslednjih 15 godina temperature i kod nas evidentno rastu. Takođe je dokazano da se globalno zagrevanje ne događa samo od sebe i da je de fakto posledica uticaja čoveka.

Zbog čega je važno da šira javnost shvati važnost klimatskih promena, kako izgledaju edukacije iz ove oblasti i kome su namenjene – pitali smo Bojanu Bogojević, diplomiranu pravnicu i UN akreditovanog edukatora za klimatske promene.

DIREKTAN PRISTUP

„Izuzetno je neophodno da javnost ozbiljno shvati pitanje klimatskih promena, jer to je jedna složena oblast koja bez diskriminacije pogađa sve nas, a posledicama već uveliko svi svedočimo. Jednostavno je, bez ozbiljnog shvatanja – nema napretka i nema budućnosti.

Kao i uvek kada se suočavamo sa nečim novim, imamo nevernike, teoretičare zavere i predlagača instant rešenja, sve to zato što klimatske promene od nas zahtevaju promene načina razmišljanja, delovanja i prihvatanje lične odgovornosti i krivice.

Moj pristup je veoma direktan. Suočim ih sa nimalo lepom slikom o budućnosti u kojima njihovih unuka možda nema, gde vladaju bolesti, glad, žeđ, ratovi i migracije zbog hrane i egzistencije. Kada ljude suočite sa mogućnošću smrtnog ishoda, kojem već uveliko svedoče, izuzetno brzo počinju da zapitkuju i, verujte, zaista žele da se edukuju. Naravno, nije moguće dopreti do svih odmah. Ali strpljiva sam i veoma uporna. O tome svedoči i da sam 2019. dobila međunarodnu nagradu Books for Peace – Special Award 2019 za važnu ulogu u zaštiti sveta i zemlje, kroz društvenu predanost klimi“, navela je Bogojević.

EDUKACIJA JE JAKO VAŽNA

Klimatske promene utiču na naš život u svakom pogledu. Ne postoji nijedan sistem koji nije njima pogođen. Utiču na ekosistem, ljude, urbane sisteme, ekonomske i socijalne sisteme.

“Moje kolege u Ujedinjenom Kraljevstvu i Emiratima već uveliko edukuju učenike u školama i studente na univerzitetima o klimatskim promenama. Sve više ima zainteresovanih i u EU zemljama za ovu edukaciju, koja je izuzetne važnosti, jer vrlo brzo će današnji učenici biti ti koji će trebati da preduzimaju važne odluke za svoje zemlje.

Ali, kao neko ko je završio poslediplomske studije Korporativnog upravljanja, želim da edukaciju iz oblasti klimatskih promena i održivog razvoja uvedem u svaku kompaniju i da doprinesem uvođenju novih standarda. Vreme je da se korporativno upravljanje ozbiljno pozabavi održivim razvojem i klimatskim promenama. Jer jedni bez drugih ne mogu da postoje“, smatra Bogojević.

ŠTA JE SA ZAKONOM O KLIMI?!

Bogojevićeva podseća da građani Srbije nisu bili apsolutno nezaštićeni i bez zakonske regulative. Zakon o zaštiti životne sredine postoji još od 2004. sa poslednjim izmenama i dopunama iz 2018. a Zakon o zaštiti vazduha je usvojen 2009. sa izmenama i dopunama iz 2013. godine, dok Krivični zakonik u glavi 24 u 18 članova uređuje krivična dela protiv zaštite životne sredine.

Nacrtom Zakona o klimatskim promenama Republika Srbija treba da uspostavi sistem za monitoring, izveštavanje i verifikaciju (MRV) podataka i informacija od značaja za oblast klimatskih promena, a kao ključnog preduslova za održivo planiranje i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

„Kao pravnik važno je da istaknem da je najveći izazov implementacija zakona, odnosno njegovo sprovođenje. Naročito je važno istaći da smo pregovaračku poziciju za poglavlje 27, koje se tiče klimatskih promena, podneli kada je EU predsedavala njena najmlađa članica – Republika Hrvatska, a da se svet ubrzo suočio sa izazovom pandemije COVID-19. Za našu zemlju je veoma izazovno to što je ova pregovaračka pozicija podneta u trenutku kada se EU zalaže za Carbon Neutrality i Green New Deal i u momentu kada je izabrani predsednik USA Džo Bajden najavio povratak USA u Pariski sporazum.

Bitno je da shvatimo da nema jednokratnih i brzih, a uspešnih rešenja. Klimatske promene nisu počele danas i sigurno neće nestati sutra. Zbog toga je neophodno da učestvujemo svi, jer najslabijih karika ne sme da bude“, istakla je Bogojević.

UTICAJ POJEDINCA

Foto: GettyImages

Prema navodima naše sagovornice, svaki pojedinac svojim svakodnevnim aktivnostima može da doprinese ublažavanju klimatskih promena unošenjem malih, ali kontinuirano gledano, velikih promena. Tako na primer, za vreme pandemije ne bacajmo zaštitne maske gde i kako stignemo, ne stvarajmo deponije pored vodotokova ili na praznim parcelama, ne secimo šumu neplanski čak i kada je u našem vlasništvu, ne kupujmo više hrane nego što nam je potrebno, jer ta ista hrana vrlo brzo postane samo još jedna gomila na deponiji, vozimo manje, koliko je to moguće pređemo na obnovljive izvore energije, u prodavnicu nosimo višekratne cegere, gasimo sijalice u prostorijama gde ne boravimo, smanjimo pritisak na slavinama, ne držimo punjače za mobilne telefone u utičnica kada završimo sa punjenjem.

„Ovo su samo mali koraci koje svako od nas može da preduzme, bez nekih velikih izmena u dnevnoj rutini. Pomažući planeti Zemlji da „diše“, omogućavate i lepšu budućnost za sve nas. Naš alarm za klimatsku odgovornost uveliko zvoni i zaista nemamo vremena za gubljenje. Samo kontinuiranom aktivnošću na svim nivoima, možemo ostvariti uspeh kome, verujem, svi težimo“, zaključila je Bogojević.

Tekst: Maja Pavlica
Foto: Privatna arhiva, GettyImages, M. Ćirković

ByAdmin

KAKO KONTROLISATI POPLAVE U GRADSKIM SREDINAMA

Konferencija za novinare, a potom i radionica za javnost i učesnike URBAN–PREX projekta održana je 20. maja u Novom Sadu. Fokus ove konferencije bio je nadzor i predviđanje obilnih padavina, tako da zapravo i pun naziv projekta upućuje na glavne teme kojima se on i bavi, a koje se razvijaju upravo kroz ove radionice, a sami rezultati projekta se na ovaj način prezentuju javnosti.  “Nadzor, predviđanje i razvoj online javnog sistema ranog upozoravanja za obimne padavine i pluvijalne poplave u urbanim sredinama u pograničnom regionu Mađarske i Srbije” je projekat koji je sufinansirala Evropska unija preko Interreg-IPA CBS Mađarska-Srbija programa.

“Smatramo da je projekat zanimljiv stručnoj ali i široj javnosti, kao i lokalnim i regionalnim institucijama, budući da se bavi temom koja značajno utiče na svakodnevni život svih nas koji živimo i radimo u gradskim sredinama – a to su klimatske promene, odnosno pojave ekstremnih padavina koje su naknadno praćene poplavama. Svake godine smo svedoci sve češćih pojava ekstremnih padavina (naročito tokom prolećnih i letnjih meseci) koje dovode do nastaka pluvijalnih poplava u urbanim sredinama. U svakom gradu postoji određeni broj kritičnih tačaka na kojima se javljaju takve vrste poplava, nakon intenzivnih padavina, i dovode do problema funkcionisanja infrastrukture, saobraćaja, kretanja stanovništva, pa i do ugrožavanja života i materijalnih dobara. Na prostoru Srbije i Mađarske ovakve pojave se dešavaju nekoliko puta godišnje. Cilj URBAN-PREX projekta jeste da se postave mreže padavinskih stanica u urbanim sredinama Novog Sada i Segedina (od 10 do 15 stanica) i kreira metodologija prognoze pojave ekstremnih padavina iznad prostora prekograničnog regiona Srbije i Mađarske. Na osnovu takve infrastrukture monitoringa ekstremnih padavina, omogućiće se kreiranje online sistema ranog upozoravanja na pojave ekstremnih padavina i poplava u urbanim sredinama, što je i glavni rezultat ovog projekta”, navosi se u saopštenju URBAN-PREX.

Organizator ovog događaja bilo je JKP “Vodovod i kanalizacija”, koje je istovremeno i jedan od partnera na projektu.

U agendu događaja bile su uvršćene sledeće teme: aktivnosti i rezultati UPRAN-PREX projekta i razvoj mreže padavinskih stanica, dosadašnja iskustva sa aktivacijom velikih vremenskih serija, vizuelne simulacije urbanih poplava upotrebom tehnologije augmentovane realnosti i napredna upotreba geografskih informacionih sistema.

Slogan ovog projekta i dalje stoji kao vodilja u njegovoj realizaciji “Da se poplave ne ponove”, i upravo je to poruka koja privlači stručnu javnost i široku publiku na same događaje.

Tekst i foto: URBAN-PREX

ByAdmin

KAKO DO MANJIH RIZIKA OD POPLAVA

Seminar povodom nastavka projekta WATERatRISK održan je 30. novembra u prostorijama Privredne komore Vojvodine. Novi segment projekta fokusiran je na Unapređenje monitoringa suše i suvišnih unutrašnjih voda za podršku vodoprivredi i smanjenju rizika vezanih za ekstremne vremenske uslove, što je i bila tema ovog dana.

Sa temom socio-ekonomskih uticaja suše i suvišnih unutrašnjih voda, nakon pozdravne reči pokrenute se teme: percepcija javnosti o hidroklimatskim ekstremima i upravljanju vodama vezano za životnu sredinu u jugoistočnoj Mađarskoj, Uticaj društvenih činilaca na svest o prirodnim katastrofama i spremnost na suočavanje sa njima, Društveni uticaj suša i suvišnih unutrašnjih voda u Srbiji, konkretno u AP Vojvodini, kao i monitoring suvišnih unutrašnjih voda u Srbiji, konkretno u AP Vojvodini i Mađarskoj.

Na seminaru su govorili dr Viktorija Blanka, Žužana Ladanji, Univerzitet u Segedinu; dr Gordana Vuksanović, Visoka poslovna škola strukovnih studija u Novom Sadu, prof dr Imre Nađ, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, dr Atila Bezdan, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Milan Njegomir, Vode Vojvodine, Balaž Benjhe, Vodoprivredna direkcija Donjeg Potisja ATIVIZIG.

I ovaj put seminar je bio posećen od strane javnosti i interesovanja, teme za promišljanje i diskusiju ticala su se u velikoj meri iskustva i poređenja situacije koja se odvija u Vojvodini i Mađarskoj. Takođe je veliko interesovanje bilo vezano za dosadašnji razvoj projekta, njegove rezultate, očekivanja za naredni period i postavljenje ciiljeve ka čijim ostvarenjima se kreće.

Još jednom je istaknut značaj samog projekta i fokusirana pažnja na benefite koje donosi, pre svega u vidu osnivanja zajedničkog prekograničnog centra za praćenje suše i suvišnih unutrašnjih voda, da bi se obezbedila delotvorna koordinacija aktivnosti vezanih za istraživanja, razvoj i monitoring. Uz to se razvija i kreira sveobuhvatna publikacija rezultata koja će biti dostupna za zainteresovane strane i širu javnost.

Organizator i realizator projekta je Prirodno-matematički fakultet, Univerziteta u Novom Sadu, a ceo projekat se realizuje u okviru Interreg – IPA programa prekogranične saradnje Mađarske i Srbije.

Tekst i foto: Total Idea Marketing

ByAdmin

DA SE POPLAVE NE PONOVE!

Seminar “Nadzor, predviđanje i razvoj online javnog sistema ranog upozoravanja za obimne padavine i pluvijalne poplave u urbanim oblastima u pograničnom region” u organizaciji Fakulteta tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu održan je  7. novembra 2018. godine u Privrednoj komori Vojvodine.

Moderator konferencije dr Ivana Bajšanski, nakon ceremonije otvaranja i pozdravne reči, pozvala je sve učesnike konferencije da se osvrnu na dosadašnji rad na URBAN PREX projektu i rezultatima koji su postignuti.

Posle toga, u fokusu su bile teme: Pojava pluvijalnih poplava i upravljanje vodama u urbanim sredinama, Mreže padavinskih stanica i sistem njenog funkcionisanja, Digitalne tehnologije u arhitekturi i urbanizmu, Interaktivne tehnologije u simulacijama urbanih poplava i Reprezentacija urbane sredine putem arhitektonske makete. Nakon svih izlaganja, otvorena je diskusija koja je stvorila nove uvide i svakako proširila temu i pružila prostor za razmišljanje i dalje korake u okviru projekta.

I ovaj put je jedna ovakva tema, koja je zanimljiva stručnoj ali i široj populaciji, kako lokalno, tako i regionalno, privukla javnost. Baveći se poplavama i klimatskim promenama, kao temom koja značajno utiče na svakodnevni život svih nas koji radimo i živimo u gradskim sredinama jasno je odakle toliko interesovanje.

U svakom gradu postoji određeni broj kritičknih tačaka na kojima se javljaju takve vrste poplava, nakon intezivnih padavina koje dovode do problema funkcionisanja infrastrukture, saobraćaja, kretanja stanovništva, pa i do ugožavanja života. Ovakav projekat na najbolji mogući način pristupa problemu, a to je postavljanje padavinskih stanica u urbanim sredinama – Novog Sada i Segedina kojim se kreira medotologija prognoze pojave ekstremnih padavina iznad prostora prekograničnog prostora Srbije i Mađarske. Na osnovu toga, omogućava se kreiranje online sistema ranog upozoravanja na pojave ekstremnih padavina i poplava.

Ono što je najvažnije, jeste da je finalni rezultat i cilj ovog projekta nešto što je dostupno javnosti i olakšava situacije do kojih se dođe pri ekstremnim padavinama.

Projekt je sufinansirala Evropske unije, a preko Interreg-IPA CBS Mađarska – Srbija programa.

Tekst i foto: Urban Prex

ByAdmin

ZAJEDNIČKIM ANGAŽMANOM PROTIV POPLAVA

Još jedna u nizu značajnih radionica pod nazivom URBAN–PREX – Nadzor, predviđanje i razvoj online javnog sistema ranog upozoravanja za obimne padavine i pluvijalne poplave u urbanim oblastima u pograničnom regionu Mađarske i Srbije održana je nedavno u Privrednoj komori Vojvodine u Novom Sadu. Radionica, kao i ceo projekat sufinansiran i podržala je Evropske unije preko Interreg – IPA CBS Mađarska–Srbija programa.

Moderator ove radionice bila je dr Ivana Bajšanski, profesorka Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, koja je otvorila radionicu i pozdravila sve prisutne. Ceremoniji otvaranja pridružili su se i dr Vesna Stojković, šef katedre za Teoriju i interpretacije prostora u arhitekturi i urbanizmu, kao i dr Darko Reba, direktor Departmana za arhitekturu.

Uvodno predavanje o planu aktivnosti na URBAN-PREX projektu iznela je dr Ivana Bajšanski, nakon čega je dr Stevan Savić, profesor Prirodno matematičkog univerziteta u Novom Sadu uputio prisutne u aktivnosti i trenutne ishode na URBAN – PREX projektu.

Dr Bojan Tepavčević sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu govorio je o računarskom 3D modelovanju i vizuelizaciji poplava u urbanim sredinama primenom augmentovane realnosti. Dok je Marko Vučić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu dao prikaz različitih načina kreiranja fizičkih modela urbanih sredina.

Nakon navedenih predavanja, svi prisutni su bili deo okruglog stola. Fokus je i ovaj put bio na unapređenu svesti građana o posledicama klimatskih promena i pojavama ekstremnih padavima, naknadno praćenih poplavama.

Noseći ogranizator radionice je Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, dok je Total Idea, marketing i konsalting agencija i ovaj put bila zadužena za sve aktivnosti pre i nakon samog događaja, koje se tiču komunikacije, efikasne organizacije i uspešnog izvođenja.

ByAdmin

DA SE POPLAVE NE PONOVE!

U Privrednoj komori Vojvodine u Novom Sadu 8. maja održana je radionica pod nazivom URBAN – PREX ̶ Nadzor, predviđanje i razvoj online javnog sistema ranog upozoravanja za obimne padavine i pluvijalne poplave u urbanim oblastima u pograničnom regionu Mađarske i Srbije.

Radionica je bila namenjena široj javnosti, a podržala ju je Evropska unije preko Interreg – IPA CBS Mađarska – Srbija programa.

Cilj ove, ali i svih drugi aktivnost u okviru URBAN ̶ PREX projekta je unapređene svesti građanja o posledicama klimatskih promena. Ovo je tema koja se tiče svih nas koji živimo i radimo u gradskim sredinama, jer utiče na našu svakodnevicu ̶ pojave ekstremnih padavina koje su naknadno praćene poplavama zasiguno svakom od nas je velika briga. Cilj projekta je da se postigne rano upozorenje na pojave ekstremnih padavina i poplava u urbanim sredinama, što bi omogućilo blagovremenu reakciju.

Glavni organizator radionice Prirodno-matematički fakultet Univeziteta u Novom Sadu i moderator i rukovodilac projekta dr Stevan Savić predstavio je aktivnosti i trenutne ishode samog projekta, kao i ostale govornike i glavne teme kojima se radionica bavila.

Učesnike radionice i goste pozdravio je dr Lazar Lazić, direktor Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo. Dr Ivana Bajšanski sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu govorila je o uticaju topografije terena na razvoj poplava u urbanim sredinama.

Dragan Milošević sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu približio je javnosti informacije u vezi sa mrežom padavinskih stanica u Novom Sadu. A Ivan Šećerov sa Prirodno-matematičkog fakultet u Novom Sadu govorio je o akvizicijii velikih vremenskih serija. U razgovoru nakon izlaganja učestvovali su svi govornici, kao i zainteresovana publika

Total Idea je od samog početka URBAN-PREX projekta uključena u aktivnosti organizacije događaja i njihovog efikasnog izvođenja. Osim toga, komunikacija sa nosiocima projekta obezbedila je da na što bolji način sprovedemo i iskomuniciramo sa javnošću osnovne vrednosti i ciljeve samog projekta, kako kroz press kliping i komunikaciju sa medijima, tako i kroz dikrektnu komunikaciju sa zainteresovanom publikom.

.