Tag Archive zagađenje vazduha

ByAdmin

ZAŠTO SE ISTRAŽIVANJA O KVALITETU VAZDUHA RAZLIKUJU OD REALNIH?!

Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA) objavila je izveštaj o kvalitetu vazduha za 2021. godinu. U zemlji, u kojoj zagađenje vazduha, po zvaničnim procenama, ubije više od deset hiljada ljudi godišnje, u kojoj zagađenje svima ugrožava zdravlje, sigurnost i životni komfor, novčanik i uopšte dobrobit, ovaj dokument bi trebalo da bude biblija: jedan neophodni, detaljni i istiniti presek stanja, dijagnoza i osnov za sve buduće akcije.

Šta kaže SEPA?

Međutim, iako sadrži pregršt važnih informacija, u tradiciji sada već dugoj 10 godina, SEPA u svojoj godišnjoj oceni kvaliteta vazduha u Srbiji zapravo dezinformiše domaću javnost.

Naime, ona čitave teritorije naše zemlje ocenjuje kao zone „čistog ili neznatno zagađenog vazduha”, iako u tome, po svemu sudeći, nema pokriće u podacima sa terena. Kako je to moguće?

Evo šta o našoj zemlji kaže skoro objavljeni Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2021. godine:

„U zoni Srbija tokom 2021. godine vazduh je bio I kategorije tj. čist ili neznatno zagađen vazduh, osim u gradovima Loznica, Čačak, Paraćin (Popovac), Kragujevac, Zaječar, Kraljevo, Novi Pazar i Valjevo.”

U pitanju je jedno izrazito veliko „osim”: u navedenih osam gradova vazduh, naime, nije čist ili neznatno zagađen, već prekomerno zagađen.

Ali ni to „osim” ne pokriva sve izuzetke: ono ne podrazumeva one gradove, koji u kategorizaciji SEPA čine sopstvene celine, tzv. aglomeracije, i koji samim tim ne spadaju u zonu Srbija, a to su Beograd, Niš, Bor, Smederevo, Kosjerić i Užice. I u svima njima je, bez izuzetka, vazduh prekomerno zagađen.

Drugim rečima, SEPA u svom izveštaju tvrdi da je vazduh u Srbiji (bez Vojvodine) „čist ili neznatno zagađen” osim u ovih čak četrnaest prekomerno zagađenih gradova, u kojima, inače, živi oko dva i po miliona državljana Srbije.

Slično važi i za Vojvodinu. SEPA je ovu zonu ocenila kao zonu prve kategorije, čistog ili neznatno zagađenog vazduha, osim što je vazduh zapravo prekomerno zagađen u Novom Sadu, Pančevu, Subotici, Somboru, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici.

Sve u svemu, po izveštaju SEPA, i pored njenih opštih ocena, u prekomerno zagađenim gradovima u Srbiji živi više od tri miliona ljudi. Ali šta je sa ostatkom zemlje? Ako je suditi po izveštaju, u ostatku zemlje je vazduh „čist ili neznatno zagađen”, što SEPA slikovito prikazuje i uz pomoć mape:

Međutim, i pored toga što identifikuje mnogobrojna prekomerno zagađena mesta, ova mapa nas navodi na sasvim pogrešan zaključak. Naime, teritorije koje su obojene zelenom bojom na mapi SEPA zapravo čine sve one opštine u kojima je izmereno zagađenje ispod graničnih vrednosti, ali i one u kojima se određena važna merenja uopšte i ne obavljaju. To se pre svega odnosi na najvažnije gradivne elemente vazdušnog zagađenja u Srbiji: suspendovane čestice PM 10 i PM 2,5.

A, šta je realnost?

Detaljnim pregledom izveštaja SEPA, otkriva se da su od ukupno 33 grada u Srbiji, u kojima se ikako meri zagađenje PM 10, ukupno samo u 6 zabeležene vrednosti koje su ispod granice prekomernog zagađenja: Ćuprija, Vršac, Veliko Gradište, Kostolac, Kikinda i Beočin.

S druge strane, određena mesta, kao što su Vranje ili Kruševac, našla su se u „zelenom” iako se tamo uopšte ne mere koncentracije  čestica PM 10 i PM 2,5. Na osnovu čega bi onda građani ovih gradova trebalo da veruju da se nalaze u „zelenoj” zoni i da udišu čist vazduh?

Ukoliko probamo nešto drugačije i „zelenim” označimo samo ona mesta u kojima je zapravo izmerena vrednost koncentracije PM 10 ispod granične, dobijamo sasvim drugačiju sliku, koja je bliža realnoj slici zagađenja vazduha u Srbiji:

Dokument o vazduhu sporan već deceniju

Ovakva računica, u kojoj se u kategoriju čistog vazduha ubrajaju sve teritorije na kojima se ni ne mere vrednosti zagađenja suspendovanih čestica, ponavlja se u godišnjim izveštajima Agencije za zaštitu životne sredine od 2013. godine. Već deset godina, zone Srbija i Vojvodina ocenjuju su kao zone čistog vazduha gotovo isključivo na osnovu nedostatka podataka – ali nije uvek bilo tako.

Šta se to promenilo 2013. godine da Agencija za zaštitu životne sredine u potpunosti promeni svoje ocenjivanje, da napusti ideju obrazlaganja svojih ocena, a da one iz prethodnih godina retroaktivno promeni?

Te 2013. usvojene su izmene kako Zakona o kvalitetu vazduha, tako i relevantne Uredbe, a u Agenciji za zaštitu životne sredine došlo je do promene uprave. Te godine smenjen je dotadašnji direktor Momčilo Živković, svojevremeno pokretač nacionalne mreže za merenje kvaliteta vazduha. SEPA je trebalo da ostane nezavisna institucija, a ne da postane organ Ministarstva. Zato sada imamo politizaciju podataka.

Ocene koje daje SEPA nisu puka stvar procene i stručnog mišljenja. Shodno Zakonu o zaštiti vazduha, a na osnovu godišnjih izveštaja Agencije, Vlada Republike Srbije usvaja tzv. listu kategorija vazduha po zonama i aglomeracijama, koju objavljuje u Službenom glasniku.

Drugim rečima, od celog godišnjeg izveštaja SEPA, upravo je ovaj sporni deo – ocene kvaliteta vazduha – onaj koji usvaja Vlada i koji postaje deo zvanične dokumentacije ove države. Kako da govorimo o strategijama poboljšanja kvaliteta vazduha, o spašavanju našeg zdravlja i dobrobiti, kada je ovaj osnovni nacionalni dokument o vazduhu sporan već čitavu deceniju?

Kakva je prava slika zagađenja vazduha?

U međuvremenu, u protekloj deceniji napravljeni su veliki pomaci u istraživanju zdravstvenih posledica zagađenja vazduha. Shodno tome, Svetska zdravstvena organizacija ima oštrije kriterijume „čistog vazduha” od političkih entiteta kao što je Evropska unija (a čije je granične vrednosti preuzela i Srbija).

Mada su mete koje postavlja SZO u ovom trenutku nedostižne za mnoge zemlje, a posebno za Srbiju, korisno je podsetiti se šta je zapravo zdrav vazduh, i šta treba da bude naš cilj kada je u pitanju okruženje u kojem živimo. Ukoliko bismo pratili smernice SZO za koncentracije PM 10, mapa kvaliteta vazduha Srbije izgledala bi ovako:

Ta jedna mala zelena tačka na mapi je merna stanica Kamenički Vis. U pitanju nije tipična merna stanica, već posebno postavljena u „čisto” okruženje, u saradnji sa stručnjacima iz Evrope, na nadmorskoj visini od preko 800 metara i na udaljenosti od najmanje 30 km od najbližeg izvora zagađenja. Ona treba da bude pokazatelj „osnovnog” zagađenja koje postoji u Srbiji, reper za ostale stanice, a nikako da se koristi kao primer nezagađenog područja u zvaničnim ocenama.

Sledeći smernice SZO, sve ostale merne stanice u Srbiji pokazuju prekomerno zagađenje PM 10, a isto važi i za znatno ređe mereno zagađenje česticama PM 2,5.

Tekst: Nikola Zdravković Klima 1o1

Foto: Pixabay

ByAdmin

O MERENJU I KVALITETU VAZDUHA

Panel-diskusija “Kakav vazduh udišemo” u organizaciji Udruženja novinara “Eko-vest”, održana je 3. novembra u Kulturnoj stanici “Liman” u Novom Sadu. Na panelu su učestvovali mr Dragica Branković, v.d. Gradske uprave za zaštitu životne sredine; Dragan Đurica, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine zadužen za sektor monitoringa i informacioni sistem životne sredine; prof. dr Sanja Bijelović, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine i Dejan Lekić, član stručnog saveta Nacionalne ekolološke asocijacije (NEA), dok je novinarka Radija Novi Sad Dragana Ratković bila moderatorka.

Panel-diskusija je simbolično održana na Svetski dan čistog vazuha, koji se, po ekološkom kalendaru, obeležava 3. novembra. Kao što je poznato, ovo je svakako i globalni problem, jer čak 95 % populacije udiše vazduh koji ne zadovoljava normative i standarde propisane od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Zagađenje vazduha predstavlja jedno od najvećih rizika po zdravlje ljudi, zaključak je održane panel-diskusije.

Uzroci zagađenja

Glavni uzročnici zagađenja vazduha su industrija, termo-energetski sektor, saobraćaj, poljoprivreda, individualna ložišta u zimskom periodu. Pokrajinski seketerijat zagađenje vazduha meri na sedam mesta u Vojvodini, a grad Novi Sad ih ima pet. Nadležne instance o zagađenju u Vojvodini mogu da govore samo u odnosu na podatke sa tih mernih stanica, tako prema poslednjem izveštaju Agenecije za zaštitu životne sredine za 2020. u zoni Vojvodine vazduh je bio čist i neznatno zagađen, osim u Subotici i Zrenjaninu. Ipak, na panelu se moglo čuti i da je takav zaključak posledica metodologije i nedovoljnog monitoringa kvaliteta vazduha i da bi stoga trebalo unaprediti merenja, kako bi podaci bili u potpunosti validni. A u javnosti je uvek prisutno i pitanje kako da se o stanju stvari građani najbolje informišu.

“Počela je grejna sezona, pa se priča o zagađenju vazduha. Možda je i ključ u toj rečenici, pričamo o tome samo kada krene zagađenje i kad je ono osetno i vidljivo”, rekao je Dragan Đurica iz pokrajinskog seketerijata. “Ono delimično zavisi i od vremenskih uslova i okolnosti, a puno zavisi i od nas samih. Istina je da gde god je prisutan urbani način života, postoji i zagađenje. Po toj logici, Đurica je naveo da je upravo najveće zagađenje u Vojvodini upravo u gradovima gde živi najveći broj ljudi i koji su najnaseljeniji.

“Bitno je i da donosioci odluka imaju osnov za jednog sistematsko i svekupnog delovanja na rešavanju određenih problema. Izrada novog plana kvaliteta vazduha je pri kraju i radi se na sprovođenju ekoloških mera, unapređenju zelenila na teritoriji grada i svake godine se posadi vise od deset hiljada stabala”, kaže Dragica Branković iz Gradske uprave. Ona naglašava da je grad ove godine uradio i geografski informativni sistem zelenila, koji još treba dopuniti i popuniti, i na osnovu tog sistema dobićemo osnovu za pravilno planiranje zelenila, koje doprinosi kvalitetu vazduha u Novom Sadu. Plan kvaliteta vazduha i izveštaji o realizaciji aktivnosti se svake godine objavljuju na sajtu Gradske uprave.

Uticaj na zdravlje

Institut za javno zdravlje prati monitoring, i kao, što je prof. dr Sanja Bijelović potvrdila, kvalitet vazduha u Novom Sadu svakako ima uticaj na zdravlje ljudi.

“Iako Novi Sad ima kvalitet vazduha prve kategorije, naša istraživanja pokazuju da on ipak doprinosi oboljevanju stanovnika od hronične opstruktivne bolesti pluća, bolesti srca i krvnih sudova mozga, a desetogodišnja izloženost građana Novog Sada ovakvom vazduhu povećava rizik od nastanka tumora pluća”, rekla je prof. dr Bijelojević.

Međutim, ona naglašava da bi takođe bilo interesntno i važno obratiti pažnju i na kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru. Kako je navela, u zatvorenom prostoru provodimo više od osamdeset procenata vremena, pa bi u istraživanjima trebalo obratiti pažnju i na taj segment, mada za to ni na globalnom nivou ne postoje normativi i jasne granične vrednosti, već samo preporuke, jer su takva merenja teško izvodljiva i teško dokaziva.

Aplikacije za merenje kvaliteta vazduha

Svojevrsnu novinu u metodolgiji predstavlja aplikacija “xEco Vazduh” o čemu je govorio njen tvorac Dejan Lekić iz NEA.

“Sve aplikacije i izveštaji koriste podatke iz jedne mreže, državne mreže, ali se drugačije tumače. Dobar vazduh u suštini znači da ima nisko zagađenje, ali ne i da nema zagađenja. Problem je u kategorizaciji i nazivima tih kategorija koje se koriste. Takva tumačenja ne pokazuju dovoljno jasno podatke i šta je važno da znamo kada je reč o tim podacima. Kao ni to da postoji stvaran problem sa kojim se treba ozbiljno baviti”, naglasio je Lekić.

U javnosti se sve više pominju i rang-liste po kojima je Beograd u nekoliko navrata bio na neslavnom prvom mestu u svetu po zagađenju vazduha, dok se i Novi Sad našao u vrhu, pa je i to bila tema o kojoj se razgovaralo. Na tribini nije bilo jednostavnog odgovora na pitanje zašto je to tako. U najkraćem, sve zavisi od niza faktora i pokazatelja, klimatskih uslova u određenom momentu, metodologije merenja, izvora zagađenja, ali su se učesnici složili da je senzibilizacija građanstva o ovoj temi, kao i o merama i zaštiti zdravlja ljudi veoma bitna. To je svakako bio i vodeći motiv organizatora panel-diskusije.

Tekst: Mihajlo Vujasin
Foto: Miloš Ćirković

ByAdmin

PROTIV ZAGAĐENJA VAZDUHA SUBVENCIJAMA ZA KUPOVINU BICIKALA

Novosadska biciklistička inicijativa uputila je Ministarstvu zaštite životne sredine i Vladi Republike Srbije predlog da subvencioniše kupovinu bicikala, kako bi se veći broj građana opredelio za ovo jeftino, jednostavno i efikasno prevozno sredstvo koje čuva životnu sredinu, i kako bi se smanjilo zagađenje vazduha.

EKONOMIČNO I ZDRAVIJE

U Novom Sadu, gradu sa više od 30.000 biciklista i približno 100 kilometara biciklističkih staza, bicikl deluje kao očigledan izbor. Na bilo koje mesto biciklom je moguće stići brzo, ekonomično, parking se retko traži i zagađenje koje potiče od bicikla je praktično nepostojeće. Istraživanja koja su obavljena u Novom Sadu, pokazala su da se do ovog broja došlo različitim aktivnostima kojima je podsticana vožnja bicikla i da je pre 10 godina broj biciklista bio 3 puta manji.

Računica inicijative polazi od toga da u poređenju sa najavljenim subvencijama od 8.000 evra za kupovinu jednog taksi vozila, 80 građana može dobiti podsticaj od 100 evra za kupovinu bicikla, što za većinu građana u manjim gradovima predstavlja efikasno rešenje. Gradovi koji su veći ili imaju uzbrdice bili bi pogodniji za električne bicikle, za koje bi bilo potrebno izdvojiti nešto više novca i dati nešto veće podsticaje. Prema predlogu, građani bi ove pogodnosti mogli da ostvare jednom u 3 ili 4 godine, pod uslovom da kupe nov bicikl tehnički opremljen u skladu sa propisima za učešće u saobraćaju. Na ovaj način bi se smanjilo zagađenje vazduha, ali i zagađenje bukom.

PODSTICAJI

Dodatni predlozi uključuju podsticaje privredi za nabavku dostavnih bicikala (naročito teretnih), kao i omogućavanje poslodavcima da troškove za dolazak na posao isplate i onima koji dolaze biciklom ili peške, nasuprot stavu Ministarstva finansija da ovi troškovi pripadaju samo onima koji koriste automobil ili javni prevoz. Novosadski biciklisti su takođe predložili i promenu regulative u oblasti saobraćaja, kako bi biciklistički saobraćaj bio bezbedniji i pristupačniji roditeljima i deci mlađoj od 12 godina, i kako bi se navika korišćenja bicikla razvijala što ranije. Prednosti navedenih mera su to što se mogu sprovesti gotovo odmah, konkretni su, ekonomski isplativi, povećaće kvalitet života velikog broja građana i uvođenjem novih, tehnički ispravnih bicikala u saobraćaj, direktno se povećava bezbednost u saobraćaju.

Podsticaji u razvijenijim za kupovinu bicikla u različitim zemljama Evrope postoje već duže vreme, dok su se regionu pojavili u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Tekst: NSBI
Foto: Pixabay

ByAdmin

ALARMANTNO! VIŠE OD 90 POSTO STANOVNIŠTVA IZLOŽENO ZAGAĐENOM VAZDUHU

Širom sveta danas, 3. novembra obeležava se Svetski dan čistog vazduha, kao podsetnik da je vazduh za nas uslov života i kao upozorenje na opasnosti usled svakodnevnog prekomernog emitovanja štetnih materija u atmosferu.

Ovaj dan, postavlja pitanje i na koji način možemo da se oslobodimo štetnih materija emitovanih u atmosferu.

U svetu je preko 90 odsto populacije izloženo zagađenom vazduhu, devet od 10 ljudi udiše zagađen vazduh, upozoravaju podaci Svetske zdravstvene organizacije.

Procena je da čak oko 93 odsto dece mlađe od 15 godina udiše zagađen vazduh. Suspendovane čestice, azot-dioksid i prizemni ozon su zagađujuće materije u vazduhu koje su odgovorne za većinu slučajeva prevremenih smrti.

Po podacima Svetske zdravstvene organizacije, oko 6000 ljudi u Srbiji godišnje umre zbog komplikacija izazvanih zagađenjem vazduha.

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, koja vodi nacionalni registar zagađenja, problem sa kvalitetom vazduha imaju skoro sve veće urbane celine u Srbiji.

Najveći izvori zagađenja vazduha u Srbiji su saobraćaj kao mobilni izvor zagađenja, stara vozila na dizel–gorivo, uglavnom zabranjena u zemljama odakle dolaze, loš saobraćajni protok u urbanim celinama, kućna ložišta (mazut, ugalj), termoenergetski sektor i industrija.

Stanje vazduha na teritoriji cele zemlje dodatno devastiraju i sve učestaliji požari izazvani paljenjem strniša.

Ministarstvo zaštite životne sredine je nedavno formiralo i radnu grupu u kojoj su predstavnici ministarstava, stručnih i naučnih institucija i pojedinaca, koja se bavi promišljanjem mera za poboljšanje kvaliteta vazduha.

U dostizanju strateškog cilja čiste i zdrave životne sredine, čist vazduh je u vrhu prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine.

Zamenom energenata, korišćenjem obnovljivih i nezagađujućih izvora energije, selektivnim i manjim korišćenjem automobila, gašenjem individualnih kotlarnica, ali i pošumljavanjem, učinićemo veliku uslugu svom zdravlju i sačuvati brojne živote.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva građane, predstavnike civilnog društva, privrednu, naučnu i stručnu javnost, medije, da se zajednički izborimo za pravo na čist vazduh i pravo na zdrav život nas i naše dece, i svih bića na našoj još uvek prelepoj planeti.

Tekst: Milisav Pajević
Foto: Pixabay

ByAdmin

SEDAM MILIONA LJUDI GODIŠNJE UMRE ZBOG ZAGAĐENA VAZDUHA

Nivo zagađenosti vazduha i dalje je opasno visok u mnogi delovima sveta, a novi podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da devet od 10 ljudi u svetu udiše zagađen vazduh.

U objavljenoj analizi SZO oko sedam miliona ljudi godišnje umre od posledica zagađenja vazduha.

„Zagađenost vazduha predstavlja pretnju svima nama, ali najviše najsiromašnijima i marginalizovanim grupama u svetu. Neprihvatljivo je da više od tri milijarde ljudi, i to najviše žena i dece, i dalje udišu smrtonosni dim svakoga dana zbog korišćenja štetnih goriva i gasova u svojim domovima“, rekao je dr Tedros Adanom Gebrejesus, generalni direktor SZO.

SZO je saopštila da sedam miliona ljudi godišnje umre zbog izloženosti štetnih čestica u vazduhu, koje dospeju u pluća i kardiovaskularni sistem ljudi te uzrokuju srčani udar, srčana oboljenja, tumor pluća, hronične opstruktivne bolesti i respiratorne infekcije, uključujući pneunomoniju.

Spoljašnje zagađenje vazduha  2016. godine odnelo je 4,2 miliona života, dok je zagađenje u domovima od kuvanja na štetnim gorivima i tehnologijama dovelo u istom periodu do 3,8 miliona žrtava.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

ByAdmin

GRČKA: EKOLOŠKE TAKSE ZA TURISTE HALKIDIKIJA

Na ulasku na prvi i drugi prst grčkog poluostrva Halkidikija, od maja do oktobra, ubuduće će se naplaćivati ekološka taksa za vozila i putnike.

Ekološka taksa za ulazak na Kasandru i Sitoniju, naplaćivaće se zbog velikog zagađenja vazduha i životne sredine. Naplatna rampa kod mesta Nea Moudania je već postavljena, a u sledećih nekoliko dana biće postavljene i druge, koje će se nalaziti na ostalim ulazima na Sitoniju.

Ekološke takse će se naplaćivati od 1. maja do 1. oktobra, za vozila i putnike posebno – za motocikle tri evra, za putničke automobile pet evra, za autobuse 10 evra i za kamione 12 evra. Osim ovoga, naplaćivaće se i ekološka taksa po osobi koja iznosi jedan evro.

Kasandra i Sitonija već godinama su najposećenije oblasti. Zbog velikog broja posetilaca i automobila tokom sezone ova dva “prsta” su se prošle godine našla na visokom drugom mestu po količini zagađenja vazduha i prirodne sredine.

To je doprinelo da vlada Grčke ove činjenice iskoristi u saradnji sa opštinom Kasandre i Sitonije sa ciljem povećanja prihoda koji će pomoći projektima opštine u vezi sa smanjivanjem zagađenja.

Stanovnici ova dva prsta Halkidikija su veoma pozitivno reagovali na ovu odluku znajući da ce ona doprineti poboljšanju celokupne situacije na Kasandri i Sitoniji.

Nije precizirano šta će se desiti ako turisti požele da odu u Solun ili da posete treći prst – Atos, i da li će u povratku ponovo morati da plate ove iste dažbine.

Izvor: RTV
Foto: Pixabay