LATEST
  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA…
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH…
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
EKO VEST
  • Početna
  • Vesti
  • Životna sredina
    • Biodiverzitet
    • Voda
    • Vazduh
    • Otpad
  • Obnovljivi izvori
  • U fokusu
  • Klimatske promene
  • Zelena ekonomija
  • Biznis
  • Zanimljivosti
  • Shop
☰
EKO VEST

UKRATKO

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

Home > Životna sredina Biodiverzitet
530 views 9 min 0 Comment

DRAGULJ OZRENA: VODOPAD RIPALJKA

Admin - March 31, 2025

Share this:

  • Click to share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Click to share on X (Opens in new window) X
  • Click to share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
  • Click to email a link to a friend (Opens in new window) Email
  • Click to print (Opens in new window) Print

Negde u srcu istočne Srbije, u blizini Sokobanje, na obroncima planine Ozren, između gustih šuma i netaknutih livada krije se vodopad Ripaljka, jedan od najlepših prirodnih fenomena naše zemlje.

Huk vode koja se sa visine stropoštava na stenu obloženu mirisnim mahovinama i rasprskava u beskonačno mnogo svetlucavih, sitnih kapljica, osvetljenih toplim sunčevim zracima koji prolaze kroz staru, gustu bukovu šumu, formira pri svom padu malo, bistro jezerce hladne vode, smaragdne boje, koja dalje teče u vekovima poznatom pravcu reke Gradašnice, među padinama Ozrena. Do ovog božanstvenog prizora vodopada Ripaljke, može se doći putem iz Sokobanje, dugačkim svega nekoliko kilometara u pravcu Ozrena.

Vodopad Ripaljka, foto: M. Ćirković

U zavisnosti od doba godine, vodopad menja svoj lik. Nekada je to moćna količina vode koja se tokom proleća i jeseni obrušava sa visoke stene, a nekada tek tanani mlaz koji kvasi mahovinaste stene. Tokom kišnih perioda, protok vode je snažniji, dok leti može biti znatno slabiji. Ripaljka je uvek atraktivna tokom cele godine, a posebno je lepa u proleće i tokom jeseni zbog veće količine vode, a zimi ume da se pretvori u pravu iskričavu ledenu skulpturu. Staze oko vodopada su omiljene za šetnju i uživanje u prirodi.

Igra vode i kamena

Vodopad se sastoji od 11 kaskada čija je ukupna visina oko 40 metara, u zavisnosti od vodostaja, i sastoji se od niza manjih i većih padova koje pravi reka Gradašnica, dok se spušta niz stenovite formacije na planini Ozren a potom se uliva u reku Moravicu ispod Sokobanje. Ripaljka spada u grupu tzv. akumulativnih vodopada. Glavni vodopad koji je najviši i najpoznatiji ima visinu od oko 11 metara, a ispod njega je jedan sa padom od pet metara. Ostali su visine od pola metra do dva metra. On nije najviši u Srbiji, ali je sasvim sigurno jedan od najlepših i pravo je uživanje posmatrati vodu kako se spušta i pada niz čitav niz stepenastih kaskada formirajući pritom male bazene.

Pad vode sa visine, foto: M. Ćirković

Vodopad nosi ime po lokalnom izrazu „ripati“, što narodski znači „padati“ ili „skakati“. Ovde voda nema miran tok – ona ripa, skače, probija se preko stena i pršti u svim pravcima dok „šuštavim“, harmoničnim zvucima prirode ukrašava okolinu. Po sredini, iza najvišeg vodopada, primetan je ulaz u duboku pećinu. Oko svih vodopada se nalazi bujna vegetacija tako da su oni, manji po visini, slabije uočljivi. Stene obrasle mahovinom, na sunčevoj svetlosti poprimaju mističan izgled preko kojih se voda preliva preko kamenitih terasa koje reka oblikuje dok teče ka dolini.

Oko Ripaljke – svet pun iznenađenja

Priče kojima naš narod obiluje, zahvaljujući burnoj prošlosti, ne zaobilaze ni ovaj lokalitet i one se prenose s kolena na koleno. Stariji meštani pričaju o hajducima koji su se nekada davno skrivali po pećinama oko vodopada i tu imali svoje prolaze i tajna skrovišta od raznih neprilika. Jedna od priča govori i o „kamenu ljibavi“, mestu gde su se sastajali hajduk Veljko i Čučuk Stana. Veoma atraktivna lokacija na Ozrenu je izletište Lepterija, odakle postoje uređene planinarske staze koje vode do Ripaljke. U okviru Lepterije se, na jednoj strani reke Moravice, visoko u steni, kao prirodni oblik prikaza, može uočiti lik Bogorodice sa detetom u naručju, nastao kao neverovatna prirodna formacija od stena u njenom obliku, za koji se veruje da ima mističnu moć. Što se više gleda, lik je sve realističniji.

Ekosistem od izuzetne važnosti

Planina Ozren, poznata je po svojoj bujnoj vegetaciji i lekovitim izvorima, krečnjačkim i serpentinastim stenama, pećinskim formacijama (od kojih su neke delimično istražene), i mnogobrojnim vidikovcima, i predstavlja predivnu kombinaciju šume, vode, kamena i svežeg vazduha. Idealno je mesto za odmor, planinarenje i fotografisanje. Pošto se nalazi u zaštićenom području, ekosistem Ripaljke je od izuzetne važnosti. Mnoštvo endemičnih biljnih vrsta raste ovde, dok je područje oko vodopada dom za mnogobrojne vrste ptica čija pesma je očaravajuća u gustoj šumi prepunoj leptira, mnogobrojnih insekata i sitnih sisara. Tokom letnjih meseci, cvrčci i mirisi raznog bilja prate svaki vaš korak dok se krećete ka vodopadu.

Reka Moravica, Sokobanja, foto: M. Ćirković

Ovde nema gužve, buke, betona i komercijalnog turističkog sadržaja, a za razliku od mnogobrojnih takvih mesta po Srbiji, ovde ste samo vi, voda, šuma i čist planinski vazduh. Možete sesti pored obale i posmatrati kako se prelamaju i blistaju zraci sunca u kapljicama vode kao dijamanti i kako se leptiri igraju iznad površine vode dok vetar ćarlija po šumskim krošnjama i granama neobičnog oblika. Shvatate koliko je priroda moćna a istovremeno umirujuća, kada stanete ispred velikog vodopada udišući svež planinski vazduh, dok zvuci ritma vode koja se obrušava sa stene, odzvanjaju oko vas.

Čist planinski vazduh obogaćen negativnim jonima koji pomažu disajnim putevima jedan su od razloga postojanja Ozrenske vazdušne banje u blizini, gde ljudi dolaze na terapije.

INFO:

Opšte je poznato da su negativni joni čestice u vazduhu koje imaju višak elektrona i nastaju u prirodnim okruženjima poput planina, šuma i vodopada, i tokom mnogobrojnih prirodnih procesa (npr. pad vode, fotosinteza, interakcija vazduha sa stenama i bujnom vegetacijom). U raznim tumačenjima i publikacijama o doprinosu poboljšanja ljudskog zdravlja, zastupljena je ideja da visok nivo negativnih jona može doprineti smanjenju stresa, opštim osećajem opuštenosti, olakšanju disanja i poboljšanju raspoloženja, mada stavovi nauke i istraživanja o tim efektima imaju različite rezultate.  

Prvo zaštićeno prirodno dobro u Srbiji

http://eko-vest.com/wp-content/uploads/2025/03/Vodopad-Ripaljka.mp4

Zbog svoje lepote i posebnosti, prvo rešenje o zaštiti jednog područja kao prirodno dobro, davne 1949. godine, u nekadašnjoj Jugoslaviji, doneo je Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti, 11. aprila i odnosilo se na zaštitu vodopada Velika i Mala Ripaljka na planini Ozren kod Sokobanje. Dan zaštite prirode Srbije ustanovljen je Zakonom o zaštiti prirode 2009. godine, i on se obeležava 11. aprila.

Ovaj kraj Srbije predstavlja nezaobilaznu destinaciju za ljubitelje prirode, istraživače i sve one koji tragaju za mirom i tišinom daleko od gradske vreve, i ako još niste posetili Ripaljku, uvek je pravi trenutak.

Tekst i fotografije: Miloš Ćirković

Post Views: 603
Tags: biljne vrste, biodiverzitet, ekosistem, Lepterija, Ozren, planinski vazduh, reka Gradašnica, Ripaljka, Sokobanja, vodopad

PREVIOUS

SAZNAJTE! KAKO ZAGAĐENA ŽIVOTNA SREDINA UTIČE NA NAS

NEXT

PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
Related Post
October 7, 2019
NA KOJI NAČIN AMERIČKI RAK UNIŠTAVA DUNAV?
December 20, 2019
KAKO DA VOJVODINA POSTANE POŠUMLJENIJA REGIJA?!
December 7, 2022
KONFERENCIJA UN O BIODIVERZITETU COP15: PRIRODA JE NAPADNUTA!
November 1, 2019
ŠTA SE, KAKO I KADA SADI U VOJVODINI
Leave a Reply

Click here to cancel reply.

Recent Posts

  • OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE POTENCIJAL ZLATIBORSKOG OKRUGA
  • UPRAVLJANJE OTPADOM U ZLATIBORSKOM OKRUGU NAKON POŽARA NA DEPONIJI „DUBOKO”
  • ZLATIBORSKI OKRUG – KORAK ISPRED U PRIMENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
  • ZAGAĐENJE VAZDUHA U PARIZU SMANJENO ZA 50 POSTO
  • OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE

Recent Comments

  • DavidPlard on NOVO POGLAVLJE U UPRAVLJANJU OTPADOM U VOJVODINI
  • OD TEKSTILNOG OTPADA DO NOVOG MODNOG BRENDA | EKO VEST on KOD NAS NE POSTOJE CENTRI ZA RECIKLAŽU TEKSTILA
  • KAKO OSTVARITI ZELENU GRADNJU U ZEMLJI KOJA NE RECIKLIRA NI 5% GRAĐEVINSKOG OTPADA? | EKO VEST on GRAĐEVINSKI OTPAD: NEISKORIŠĆENI RESURS
  • ADA: RECIKLAŽA KABLOVA NA INOVATIVAN I EKOLOŠKI PRIHVATLJIV NAČIN | EKO VEST on ZELENO PREDUZETNIŠTVO I ZELENA EKONOMIJA PUT KA ODRŽIVOM RAZVOJU
  • „GREENPEACE“: SMANJITI PROIZVODNJU PLASTIKE ZA NAJMANJE 75% | EKO VEST on BORBA SA PLASTIKOM – SVEGA DEVET ODSTO PLASTIČNOG OTPADA SE RECIKLIRA

Archives

  • July 2025
  • June 2025
  • May 2025
  • April 2025
  • March 2025
  • February 2025
  • January 2025
  • December 2024
  • November 2024
  • October 2024
  • September 2024
  • August 2024
  • July 2024
  • June 2024
  • May 2024
  • April 2024
  • February 2024
  • December 2023
  • November 2023
  • October 2023
  • August 2023
  • May 2023
  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • January 2022
  • November 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • May 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • January 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • April 2018
  • March 2018
  • May 2017
  • March 2017
  • December 2016
  • June 2016
  • May 2015
  • March 2015
  • August 2014
  • March 2014
  • December 2013
  • November 2013
  • September 2013
  • January 2013
  • December 2012
  • March 2012
  • March 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • November 2010

MAIN

 

Dobro došli na EKO VEST!

Mi smo strastveni tim entuzijasta za očuvanje prirode i zaštiti živodne sredine, posvećeni promociji ekološke svesti i aktivizma. Naša misija je da vas informišemo, inspirišemo i podržimo u stvaranju pozitivnih promena za našu planetu.

NEWEST

SAKUPLJENO 20.000 DŽAKOVA SMEĆA ZA JEDAN DAN
May 12, 2025
VOLONTIRANJE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA! ŠTO DA NE?!
May 2, 2025
SAJAM & KONFERENCIJA ARCHYENERGY 2025: ZELENA I ODRŽIVA ARHITEKTURA, GRAĐEVINARSTVO I INOVACIJE
April 4, 2025
ISPITUJU SE UZROCI ISKLIZNUĆA DVE CISTERNE SUMPORNE KISELINE
February 12, 2025
ZAHTEV ZA ODGOVORNOST – KO ŠTITI PRIRODU?
February 7, 2025

HOT NEWS

OČUVANJE VLAŽNIH STANIŠTA: OD TARE DO OBEDSKE BARE
June 3, 2025
PRIRODA NESTAJE: PROSEČNA POPULACIJA DIVLJIH VRSTA PALA JE ZA ZASTRAŠUJUĆIH 73%
May 22, 2025

TRENDING

  • Impresum
  • Blog
  • FAQ
  • Contact Us
  • Privacy Policy
© Copyright 2023 - EKO VEST. All Rights Reserved